objasnio.com

Rječnik financijskih pojmova

Rječnik financijskih pojmova objašnjenih jednostavno: kamate, krediti, štednja, ulaganje, porezi, osiguranje i banke, s primjerima u brojkama.

Ažurirano 9. rujna 2026.

Ovaj rječnik objašnjava pojmove koji se pojavljuju u ugovorima o kreditu, cjenicima banaka, ponudama fondova i policama osiguranja. Pojmovi su poredani po abecedi, a svaka natuknica ima definiciju u prvoj rečenici i zatim praktičnu posljedicu ili kratki primjer u brojkama. Gdje se pojam u regiji zove drukčije, navedene su obje varijante. Kada natuknica ima svoj tekst na sajtu, poveznica vodi na detaljno objašnjenje s izračunom.

ABCDEFGHIJKLMNOPRSŠTUVZŽ

A#

Aktivni fond#

Fond kojim upravlja tim koji sam bira ulaganja i pokušava nadmašiti tržišni indeks. Za taj rad naplaćuje veću godišnju naknadu od indeksnog fonda, pa mora prvo zaraditi razliku u troškovima da bi ulagač bio na istom. Ako aktivni fond naplaćuje 1,70 posto, a indeksni 0,15 posto, na uloženih 20.000 EUR razlika je 1,55 postotnih bodova, odnosno 310 EUR godišnje. Detaljnije: indeksni ili aktivni fond.

Amortizacija#

Postupno smanjivanje duga otplatom glavnice kroz rate. Kod anuitetskog kredita rata je stalna, ali se njezin sastav mijenja: na početku je veći dio kamata, a pred kraj glavnica. Kod kredita od 100.000 EUR na 20 godina uz 4 posto rata je 605,98 EUR, a u prvom mjesecu kamata iznosi 333,33 EUR i glavnica 272,65 EUR. Provjerite u kalkulatoru rate kredita.

Anuitet#

Jednaka mjesečna rata koja u sebi sadrži i kamatu i otplatu glavnice, izračunata tako da dug padne na nulu točno na kraju roka. Zato produljenje roka smanjuje ratu, ali povećava ukupno plaćenu kamatu. Za 100.000 EUR na 20 godina uz 4 posto ukupno se vrati 145.435,28 EUR, od čega je 45.435,28 EUR kamata. Detaljnije: kako se računa rata kredita.

Arbitraža#

Istovremena kupnja i prodaja iste imovine na dva tržišta radi zarade na razlici cijena. U praksi je razlika sitna i brzo nestaje, pa se od nje ne živi bez velikih iznosa i niskih troškova trgovanja. Razlika od 0,20 EUR po dionici na 1.000 dionica donosi 200 EUR bruto, prije provizija i poreza, što lako pojede cijelu zaradu.

B#

Bazna točka#

Stotinka postotnog boda, oznaka b.b. Koristi se da bi se izbjegla zabuna kada se govori o promjeni kamatnih stopa: povećanje za 25 baznih bodova znači 0,25 postotnog boda, a ne 25 posto. Na dug od 100.000 EUR to je oko 250 EUR više kamate u godini dana. Središnje banke stope mijenjaju upravo u takvim koracima.

BDP#

Bruto domaći proizvod, vrijednost svih finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji u jednom razdoblju. Nominalni BDP raste i kada rastu samo cijene, pa se realni rast dobiva izuzimanjem inflacije. Ako nominalni BDP poraste 5 posto, a cijene 3 posto, realni rast je oko 1,9 posto. Detaljnije: BDP objašnjen.

Beskamatno razdoblje#

Razdoblje u kojem se potrošnja kreditnom karticom ne kamati ako se cijeli iznos podmiri do datuma dospijeća. Traje od datuma kupnje do roka plaćanja i po karticama se razlikuje. Zamka je što jedno neplaćeno stanje često ukida pogodnost i za nove kupnje, pa kamata počinje teći od dana transakcije. Detaljnije: kreditna kartica, revolving i minus.

Blokada računa#

Stanje u kojem banka po nalogu ovlaštenog tijela zaustavlja raspolaganje sredstvima na računu dužnika. Priljevi se preusmjeravaju vjerovniku, uz zakonom zaštićeni dio primanja koji mora ostati dužniku. Blokada se u pravilu vidi u registrima, pa otežava i novo zaduživanje. Detaljnije: što ako ne možete platiti ratu.

Bonitet#

Ocjena financijskog stanja i sposobnosti pravne osobe da uredno podmiruje obveze. Sastavlja se iz financijskih izvještaja, podataka o blokadama računa i platnoj disciplini. Dobavljači na temelju boniteta odlučuju hoće li isporučiti robu s odgodom plaćanja, a banke koliko će tražiti osiguranja. Kod fizičkih osoba istu ulogu ima kreditna sposobnost.

Bonus malus#

Sustav u autoosiguranju u kojem premija pada nakon godina bez prijavljene štete, a raste nakon štete. Zato se za sitne štete ponekad isplati platiti popravak iz vlastitog džepa. Ako je osnovna premija 300 EUR, a stečeni popust 25 posto, plaća se 225 EUR. Detaljnije: autoosiguranje, kasko i bonus malus.

Broker#

Posrednik koji za nalog klijenta kupuje i prodaje vrijednosne papire na burzi i za to naplaćuje proviziju. Uz proviziju po nalogu često postoji i minimalni iznos naknade, koji male naloge čini skupima. Provizija od 0,10 posto na nalog od 5.000 EUR iznosi 5 EUR, ali uz minimum od 5 EUR isti trošak plaća i onaj tko uloži 500 EUR.

Bruto plaća#

Iznos plaće (plate) prije obračuna doprinosa i poreza, onaj koji piše u ugovoru o radu. Trošak poslodavca može biti i viši od bruto iznosa, ovisno o tome plaćaju li se doprinosi na plaću povrh nje. Razlika prema neto iznosu nije naknada banke nego davanja državi. Detaljnije: bruto i neto plaća.

Burza#

Uređeno tržište na kojem se po jasnim pravilima trguje dionicama, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima. Cijena nastaje sparivanjem naloga kupaca i prodavatelja, pa se mijenja iz minute u minutu. Na manjim regionalnim burzama dnevni promet zna biti nizak, što znači da veći nalog sam pomiče cijenu. Detaljnije: dionice, što zapravo kupujete.

C#

Cesija#

Ugovorni prijenos potraživanja s dosadašnjeg vjerovnika na novog, bez pristanka dužnika, uz obvezu da se dužnika obavijesti. Dug ostaje isti, mijenja se samo kome se plaća. Potraživanje od 10.000 EUR ustupljeno za 9.200 EUR znači da je novi vjerovnik platio 800 EUR manje od nominalnog iznosa i tu razliku zarađuje ako naplati sve.

Cjenik naknada#

Službeni dokument banke ili investicijskog društva s popisom svih naknada koje naplaćuje. Vrijedi ga pročitati prije potpisa jer se najviše novca gubi na sitnim stavkama koje se ponavljaju svaki mjesec. Paket računa od 3 EUR mjesečno stoji 36 EUR godišnje, a uz naknade za podizanje gotovine na tuđem bankomatu i prekogranične uplate iznos raste. Detaljnije: naknade banaka.

D#

Deflacija#

Pad opće razine cijena, dakle negativna stopa inflacije. Zvuči dobro dok se ne uzme u obzir da kupci odgađaju kupnju, prihodi tvrtki padaju, a realna vrijednost dugova raste. Dužnik s fiksnom ratom pri padu cijena od 1 posto godišnje vraća dug koji je u robi i uslugama sve teži. Detaljnije: deflacija i stagflacija.

Depozit#

Novac položen u banku, po viđenju ili oročen na određeni rok, uz ugovorenu kamatu. Za štediša je to potraživanje prema banci, a ne kutija s novčanicama, pa je zaštita depozita bitna. U Europskoj uniji depoziti su osigurani do 100.000 EUR po deponentu i banci. Detaljnije: osiguranje depozita.

Devizne rezerve#

Sredstva u stranoj valuti i zlatu koja drži središnja banka. Služe za podmirenje obveza prema inozemstvu i za obranu tečaja kada je režim fiksan ili upravljan. Zemlja s valutnim odborom mora imati rezerve koje pokrivaju novac u optjecaju, jer je to jamstvo fiksnog tečaja. Detaljnije: tečaj objašnjen.

Devizni tečaj#

Cijena jedne valute izražena u drugoj. Režimi se razlikuju: BiH ima valutni odbor s fiksnim tečajem 1 EUR = 1,95583 KM, pa je 500 EUR uvijek 977,92 KM, dok Srbija ima upravljano plivajući tečaj koji se mijenja svaki dan. Aktualne tečajeve provjeravajte na stranicama nadležne središnje banke.

Dionica#

Vlasnički udio u tvrtki (firmi, preduzeću) koji daje pravo na dio dobiti i glas na skupštini. Vrijednost ovisi o poslovanju i očekivanjima tržišta, pa se cijena može prepoloviti bez ikakve promjene u samoj tvrtki. Paket od 200 dionica po cijeni od 12,50 EUR vrijedi 2.500 EUR, uz brokersku proviziju odvojeno. Detaljnije: dionice, osnove.

Diversifikacija#

Raspoređivanje ulaganja na više različitih imovina kako pad jedne ne bi srušio cijeli rezultat. Djeluje samo ako se ulaganja ne kreću istovremeno u istom smjeru. U portfelju s deset jednakih pozicija pad jedne od 50 posto smanjuje ukupnu vrijednost za 5 posto. Detaljnije: rizik i diversifikacija.

Dividenda#

Dio dobiti koji tvrtka isplaćuje vlasnicima dionica. Na dan bez prava na dividendu cijena dionice u pravilu pada za približno iznos isplate, pa dividenda nije besplatan novac nego prebacivanje vrijednosti iz cijene u vaš račun. Isplata od 1,20 EUR po dionici uz cijenu od 30 EUR daje dividendni prinos od 4 posto bruto. Detaljnije: dividende.

Doprinosi#

Obvezna davanja iz plaće i na plaću kojima se financiraju mirovinski (penzijski) i zdravstveni sustav. Nisu porez u užem smislu jer stvaraju prava, primjerice mirovinski staž. Stope i osnovice razlikuju se po zemljama i mijenjaju se, pa se provjeravaju kod porezne uprave ili nadležnog zavoda. Detaljnije: bruto i neto plaća.

Dozvoljeni minus#

Odobreno prekoračenje po transakcijskom računu do ugovorenog iznosa, na koje banka obračunava kamatu dok traje. Opasan je jer ne postoji plan otplate, pa minus lako postane trajno stanje. Stalni minus od 1.000 EUR uz stopu od 8 posto stoji 80 EUR godišnje, oko 6,67 EUR mjesečno, koje nikada ne smanjuju dug. Detaljnije: kartice i minus.

Državna obveznica#

Dužnički vrijednosni papir kojim država posuđuje novac i obvezuje se plaćati kupon i vratiti nominalu na dospijeću. Cijena na tržištu pada kada tržišni prinosi rastu, pa i državna obveznica može donijeti gubitak ako se prodaje prije roka. Obveznica nominale 1.000 EUR s kuponom od 3 posto isplaćuje 30 EUR godišnje. Detaljnije: obveznice objašnjene.

DSTI#

Omjer svih mjesečnih obveza po kreditima i mjesečnih primanja, mjera opterećenja dužnika. Banke imaju vlastite gornje granice i računaju ih na primanja koja mogu dokazati. Rata od 500 EUR uz redovita primanja od 1.400 EUR daje DSTI od približno 35,7 posto. Detaljnije: kreditna sposobnost.

E#

EKS#

Efektivna kamatna stopa, koja uz kamatu uključuje i naknade, obradu, police i druge obvezne troškove kredita. Zato je jedina stopa kojom se ponude smiju uspoređivati. Kredit od 10.000 EUR na 5 godina uz nominalnu stopu od 7 posto, naknadu od 1 posto i 60 EUR fiksnog troška ima ratu 198,01 EUR i EKS oko 7,96 posto. Detaljnije: EKS i NKS i kalkulator EKS-a.

Emisija vrijednosnih papira#

Izdavanje novih dionica ili obveznica radi prikupljanja novca od ulagača. Novac iz emisije ide izdavatelju, za razliku od kasnije trgovine na burzi gdje novac ide prethodnom vlasniku. Kod dionica nova emisija razvodnjava postojeće vlasnike ako ne sudjeluju, jer se ista dobit dijeli na više dionica.

ETF#

Investicijski fond čije se jedinice trguju na burzi kao dionica i koji najčešće prati indeks. Prednost je niska godišnja naknada i široka razdioba rizika u jednoj transakciji. TER od 0,20 posto na uloženih 10.000 EUR znači oko 20 EUR troška godišnje, koji se odbija iz vrijednosti fonda, a ne posebnim računom. Detaljnije: ETF objašnjen.

Euribor#

Referentna kamatna stopa po kojoj si banke u eurozoni međusobno posuđuju novac, objavljuje se za više ročnosti. Na promjenjivim kreditima rata se prilagođava u ugovorenim razmacima, obično svakih šest ili dvanaest mjeseci. Na kreditu od 100.000 EUR na 20 godina razlika između 3 i 4 posto iznosi 51,38 EUR mjesečno. Detaljnije: Euribor objašnjen.

Eurozona#

Skupina država Europske unije koje koriste euro i dijele monetarnu politiku Europske središnje banke. Hrvatska je članica od 1. siječnja 2023. Crna Gora euro koristi jednostrano, bez članstva i bez utjecaja na odluke o kamatama, pa preuzima politiku na koju ne može utjecati. Detaljnije: uvođenje eura u Hrvatskoj.

F#

Faktoring#

Prodaja nenaplaćenih računa specijaliziranoj kući koja odmah isplaćuje najveći dio iznosa, a naplatu preuzima na sebe. Koriste ga tvrtke kojima kupci plaćaju s dugom odgodom. Račun od 10.000 EUR s rokom od 90 dana isplaćen u iznosu od 9.700 EUR znači trošak od 300 EUR, odnosno 3 posto vrijednosti računa za tromjesečno čekanje.

Financijska poluga#

Korištenje posuđenog novca da bi se ulagalo više nego što se ima. Poluga jednako pojačava dobitak i gubitak, a kamata teče bez obzira na ishod. Uz 20.000 EUR vlastitog novca i 80.000 EUR kredita, pad vrijednosti imovine od 10 posto briše 10.000 EUR, dakle polovicu uloženog kapitala. Detaljnije: nekretnina ili ETF.

Fiksna kamatna stopa#

Stopa koja se tijekom ugovorenog razdoblja ne mijenja, pa je rata poznata unaprijed. Sigurnost se plaća time što je početna stopa obično viša od promjenjive i što se kod pada tržišnih stopa ne dobiva olakšanje bez refinanciranja. Fiksacija na dio roka je česta, pa treba znati što slijedi nakon nje. Detaljnije: fiksna ili promjenjiva kamata.

Fiskalna politika#

Upravljanje državnim proračunom, dakle porezima i potrošnjom, radi utjecaja na gospodarstvo. Za razliku od monetarne politike, koja djeluje preko kamata, fiskalna politika izravno mijenja prihode kućanstava (domaćinstava) i tvrtki. Kada država troši više nego što prikupi, razliku posuđuje i time povećava javni dug. Detaljnije: javni dug.

Fond#

Zajednička imovina više ulagača kojom upravlja društvo za upravljanje, podijeljena na udjele. Vrijednost udjela objavljuje se redovito i ovisi o kretanju imovine u fondu umanjenom za naknade. Fondovi se razlikuju po tome što drže, pa naziv "konzervativni" ili "dinamični" treba provjeriti u prospektu i dokumentu s ključnim informacijama.

Franšiza#

Dio štete koji osiguranik snosi sam prije nego što osiguravatelj plati ostatak. Viša franšiza znači nižu premiju i obrnuto. Uz franšizu od 200 EUR i priznatu štetu od 800 EUR, isplata je 600 EUR, a sitne štete ispod praga uopće se ne prijavljuju. Detaljnije: kako radi osiguranje.

G#

Garancija#

Obveza banke da će platiti umjesto svog klijenta ako on ne ispuni ugovorenu obvezu. Koristi se u poslovanju, kod javnih natječaja i najma poslovnog prostora. Za izdavanje banka naplaćuje naknadu i traži pokriće, pa garancija nije besplatna izjava nego proizvod koji ulazi u zaduženost klijenta.

Glavnica#

Iznos duga bez kamata, ono što je stvarno posuđeno i što se otplatom smanjuje. Kamata se svaki mjesec obračunava na preostalu glavnicu, pa svaka uplata koja ide u glavnicu smanjuje sve buduće kamate. Kod kredita od 100.000 EUR uz 4 posto, mjesečna kamata na početku iznosi 333,33 EUR. Detaljnije: kako se računa rata kredita.

Gotovinski kredit#

Nenamjenski kredit koji se isplaćuje na račun i troši po volji, bez dokazivanja svrhe. Zbog slabijeg osiguranja kamata je viša nego kod stambenog kredita. Iznos od 10.000 EUR na 5 godina uz 6 posto daje ratu od 193,33 EUR i ukupnu kamatu od 1.599,68 EUR. Detaljnije: vrste kredita.

H#

Hedging#

Zaštita od rizika sklapanjem posla koji dobiva kada osnovni posao gubi. Uvoznik koji unaprijed ugovori tečaj štiti maržu od pada domaće valute. Zaštita nije besplatna: plaća se premijom ili lošijim ugovorenim tečajem, pa je smisao smanjenje neizvjesnosti, a ne dodatna zarada.

HICP#

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena, mjera inflacije izračunata po istoj metodologiji u svim državama Europske unije da bi podaci bili usporedivi. Cilj Europske središnje banke definiran je upravo na tom indeksu. Rast indeksa sa 100 na 103,2 znači godišnju inflaciju od 3,2 posto. Detaljnije: inflacija objašnjena.

Hipoteka#

Založno pravo na nekretnini upisano u zemljišne knjige koje vjerovniku daje pravo naplate iz te nekretnine ako dug ne bude plaćen. Vlasništvo ostaje dužniku, ali se nekretnina ne može prodati bez brisanja tereta. Zbog jakog osiguranja stambeni krediti imaju niže stope od gotovinskih. Detaljnije: instrumenti osiguranja kredita.

I#

IBAN#

Međunarodni broj bankovnog računa koji sadrži oznaku zemlje, kontrolne znamenke i broj računa. Duljina se razlikuje po zemljama: hrvatski IBAN ima 21 znak, bosanskohercegovački 20, a srpski i crnogorski po 22. Kontrolne znamenke otkrivaju tipfeler prije nego što novac ode na krivu adresu. Detaljnije: IBAN, SWIFT i SEPA.

Indeks#

Brojčani pokazatelj koji prati kretanje skupine cijena ili vrijednosti u odnosu na baznu godinu, obično postavljenu na 100. Sam po sebi ne govori razinu, nego promjenu. Indeks od 112 znači rast od 12 posto u odnosu na bazu, bez obzira na to jesu li u pitanju cijene ili dionice.

Indeksni fond#

Fond koji ne pokušava birati pobjednike nego kopira sastav indeksa uz što niži trošak. Predvidljiv je i jeftin, ali pada zajedno s tržištem jer po definiciji ne bježi u sigurnost. Razlika u naknadi od 1,55 postotnih bodova kroz desetljeća se u iznosu mjeri u tisućama eura. Detaljnije: indeksni ili aktivni fond.

Inflacija#

Rast opće razine cijena, zbog kojeg isti iznos novca s vremenom kupuje manje. Mjeri se košaricom tipične potrošnje, pa se osobna inflacija može razlikovati od objavljene. Uz 3 posto godišnje, 1.000 EUR nakon deset godina ima kupovnu moć od približno 744 EUR. Detaljnije: inflacija objašnjena i kako nastaje inflacija.

Instant plaćanje#

Plaćanje kod kojeg novac na račun primatelja stiže u nekoliko sekundi, u pravilu i izvan radnog vremena banke. Postoje gornje granice iznosa i naknade koje se razlikuju po bankama. Zbog brzine je nalog nepovratan, pa se pogrešno upisan IBAN ne rješava otkazivanjem nego zahtjevom za povrat. Detaljnije: instant plaćanja.

Interkalarna kamata#

Kamata koja teče od isplate kredita do početka redovne otplate, kada prva rata ne dolazi odmah. Naplaćuje se jednokratno ili se pribraja dugu, pa iznenadi one koji je nisu uračunali. Na isplaćenih 50.000 EUR uz 4 posto, jedan mjesec čekanja stoji približno 166,67 EUR.

Investicijski horizont#

Vrijeme do trenutka kada će novac stvarno zatrebati. Određuje koliko se rizika smije preuzeti: novac potreban za dvije godine ne pripada u dionice, jer nema vremena za oporavak od pada. Horizont, a ne osjećaj o tržištu, prvi je kriterij pri izboru ulaganja. Detaljnije: kako početi ulagati.

J#

Jamac#

Osoba koja se obvezala platiti tuđi dug ako ga dužnik ne plati. Kod solidarnog jamstva vjerovnik može tražiti cijeli iznos od jamca bez prethodne ovrhe dužnika, a preuzeta obveza ulazi u vlastitu kreditnu sposobnost. Potpis jamca zato je financijska odluka jednake težine kao vlastiti kredit. Detaljnije: jamac, sudužnik, mjenica i hipoteka.

Javni dug#

Ukupan dug države prema domaćim i inozemnim vjerovnicima, obično se izražava kao postotak BDP-a radi usporedivosti. Bitna je i valuta duga i cijena novog zaduživanja, a ne samo razina. Dug od 60 posto BDP-a u zemlji s BDP-om od 70 milijardi EUR iznosi 42 milijarde EUR. Detaljnije: javni dug.

K#

Kamata#

Cijena korištenja tuđeg novca, izražena u novcu za određeno razdoblje. Za dužnika je trošak, za štediša prihod. Na 1.000 EUR uz stopu od 3 posto godišnja kamata iznosi 30 EUR, a kod kredita se obračunava na preostalu glavnicu, pa je najveća na početku otplate i pada kako dug pada.

Kamatna stopa#

Kamata izražena u postotku, gotovo uvijek na godišnjoj razini, čak i kada se plaća mjesečno. Godišnja stopa dijeli se s dvanaest da bi se dobila mjesečna, pa 6 posto godišnje znači 0,5 posto mjesečno. Uspoređujte stope istog tipa: nominalnu s nominalnom, efektivnu s efektivnom. Detaljnije: EKS i NKS.

Kapara#

Iznos koji kupac daje prodavatelju pri sklapanju predugovora kao znak ozbiljnosti. Ako kupac odustane, kapara u pravilu ostaje prodavatelju, a ako odustane prodavatelj, vraća je u dvostrukom iznosu. Kod stana od 150.000 EUR kapara od 10 posto iznosi 15.000 EUR, pa uvjeti odustanka moraju biti napisani jasno. Detaljnije: troškovi kupnje stana.

Kapitalna dobit#

Razlika između prodajne i nabavne cijene imovine, ostvarena tek prodajom. Do prodaje dobit je samo papirnata. Kupnja za 5.000 EUR i prodaja za 6.200 EUR daje dobit od 1.200 EUR, na koju se ovisno o zemlji i razdoblju držanja može plaćati porez. Detaljnije: porez na kapitalnu dobit.

Kasko#

Dobrovoljno osiguranje vlastitog vozila, za razliku od obveznog osiguranja koje pokriva štetu drugima. Puni kasko pokriva i vlastitu krivnju, krađu i vremenske nepogode, a djelomični samo određene rizike. Premija ovisi o vrijednosti vozila i visini franšize, pa kod starijih automobila često nema ekonomskog smisla. Detaljnije: autoosiguranje.

Kliring#

Postupak u kojem se međusobne obveze sudionika platnog ili burzovnog sustava prebijaju, pa se plaća samo neto razlika. Time se smanjuje količina novca potrebna za namiru i rizik da netko ne isporuči. Za korisnika je vidljiv samo u tome što nalozi u pojedinim sustavima imaju vrijeme obrade i rok izvršenja.

Konsolidacija duga#

Objedinjavanje više kredita i kartičnih dugova u jedan s jednom ratom i jednim rokom. Rata pada uglavnom zato što se rok produljuje, pa ukupno plaćena kamata može biti i veća. Tri rate od 180, 120 i 250 EUR daju 550 EUR mjesečno, a nova rata od 430 EUR pomaže samo ako se novi dugovi ne stvaraju. Detaljnije: refinanciranje kredita.

Korelacija#

Mjera koliko se dvije imovine kreću zajedno, u rasponu od minus 1 do plus 1. Diversifikacija radi samo ako korelacija nije blizu plus 1, jer inače sve pada istovremeno. U velikim padovima tržišta korelacije se povećavaju, pa portfelj bude manje razdijeljen nego što se činilo. Detaljnije: rizik i diversifikacija.

Kreditna kartica#

Kartica kojom se troši banka novac uz obvezu podmirenja do dospijeća, u cijelosti ili obročno. Ako se plaća cijeli iznos u beskamatnom razdoblju, kredit je besplatan; ako se plaća minimalni iznos, kamata teče na ostatak. Stalni dug od 2.000 EUR uz stopu od 15 posto stoji 300 EUR godišnje. Detaljnije: kartice i minus.

Kreditna sposobnost#

Procjena banke koliko dužnik može mjesečno izdvajati za ratu, a da mu ostane dovoljno za život. Uzimaju se redovita primanja, postojeće obveze, broj uzdržavanih osoba i zakonski zaštićeni dio primanja. Nije isto što i želja klijenta: banka računa i kako bi rata izgledala uz višu kamatnu stopu. Detaljnije: kreditna sposobnost.

Kreditni rejting#

Ocjena vjerojatnosti da dužnik neće moći podmiriti obveze, na ljestvici od najviše ocjene do neispunjavanja obveza. Odnosi se na države, tvrtke i pojedine izdane obveznice. Niži rejting znači da izdavatelj mora ponuditi viši prinos da bi uopće našao kupce, što poskupljuje njegovo zaduživanje.

Kripto imovina#

Digitalna imovina koja se vodi na distribuiranoj evidenciji, bez središnjeg izdavatelja i bez osiguranja depozita. Cijene su izrazito promjenjive, a gubitak pristupnih ključeva znači trajni gubitak sredstava. Nakon pada od 60 posto potreban je rast od 150 posto samo za povratak na početnu vrijednost. Detaljnije: kripto objašnjen bez hajpa.

Kupovna moć#

Količina robe i usluga koja se može kupiti za određeni iznos novca. Pada kada cijene rastu brže od primanja, bez obzira na to što nominalni iznos na računu ostaje isti. Uz inflaciju od 5 posto godišnje, 1.000 EUR nakon pet godina kupuje otprilike ono što danas košta 784 EUR. Detaljnije: nominalno i realno.

Kvantitativno popuštanje#

Politika u kojoj središnja banka kupuje obveznice na tržištu da bi snizila dugoročne kamatne stope kada joj kratkoročna stopa više nije dovoljna. Povećava bilancu središnje banke i cijene financijske imovine. Kada se program okrene i imovina počne otjecati iz bilance, dugoročni prinosi obično rastu. Detaljnije: kako središnja banka upravlja kamatama.

L#

Leasing#

Financiranje kod kojeg davatelj leasinga kupuje predmet i daje ga na korištenje uz naknadu. Kod financijskog leasinga korisnik na kraju postaje vlasnik, kod operativnog vraća predmet. Usporedba s kreditom radi se na ukupnom trošku kroz cijeli rok, uključujući učešće, kamatu, osiguranje i ostatak vrijednosti. Detaljnije: leasing ili kredit za auto.

Likvidnost#

Sposobnost da se imovina brzo pretvori u novac bez velikog gubitka na cijeni. Štednja po viđenju je vrlo likvidna, nekretnina nije. Zato se fond za hitne slučajeve drži u likvidnom obliku: uz mjesečne troškove od 1.200 EUR to je 3.600 do 7.200 EUR. Detaljnije: fond za hitne slučajeve.

Lombardni kredit#

Kredit osiguran zalogom vrijednosnih papira, depozita ili police, kod kojeg dužnik ne mora prodavati imovinu da bi došao do novca. Banka posuđuje samo dio vrijednosti zaloga, primjerice 10.000 EUR na portfelj od 20.000 EUR. Ako vrijednost zaloga padne, banka traži nadopunu ili prodaje. Detaljnije: vrste kredita.

LTV#

Omjer iznosa kredita i vrijednosti nekretnine koja služi kao osiguranje. Niži LTV znači manji rizik za banku i obično bolju kamatnu stopu. Kredit od 120.000 EUR na nekretninu procijenjenu na 150.000 EUR daje LTV od 80 posto. Ključna je procijenjena, a ne tražena cijena. Detaljnije: procjena vrijednosti nekretnine.

M#

Marginalna porezna stopa#

Stopa kojom se oporezuje svaki sljedeći zarađeni euro, za razliku od prosječne stope na cijeli dohodak. Ulazak u viši razred ne oporezuje cijeli dohodak višom stopom, nego samo dio iznad praga, pa povišica uvijek ostavlja više novca u džepu. Detaljnije: marginalna porezna stopa.

Marža#

Dodatak koji banka pribraja referentnoj stopi da bi dobila kamatnu stopu na kredit, ili razlika između cijene po kojoj kupuje i prodaje. Kod promjenjivih kredita marža je u pravilu fiksna kroz cijeli rok, a mijenja se referentna stopa. Zato se pri usporedbi ponuda uspoređuje upravo visina marže.

Mirovinski stupovi#

Dijelovi mirovinskog (penzijskog) sustava: obvezni sustav međugeneracijske solidarnosti, obvezna kapitalizirana štednja i dobrovoljna štednja. Prvi ovisi o broju zaposlenih i njihovim doprinosima, drugi i treći o prinosima i naknadama fondova. Detaljnije: mirovinski stupovi i dobrovoljni mirovinski fondovi.

Mjenica#

Vrijednosni papir kojim se potpisnik obvezuje platiti određeni iznos, a vjerovniku omogućuje brzu naplatu bez dugog spora. Bjanko mjenica potpisuje se bez upisanog iznosa, pa se popunjava prema ugovoru. Potpisivanje mjenice zato traži da se točno zna koji dug osigurava i do kojeg iznosa. Detaljnije: instrumenti osiguranja.

Monetarna politika#

Upravljanje kamatnim stopama i količinom novca radi održavanja stabilnosti cijena. Djeluje s odmakom od nekoliko tromjesečja, pa se učinci odluka vide tek kasnije. U zemljama s valutnim odborom ili jednostranom upotrebom eura prostor za vlastitu monetarnu politiku praktički ne postoji. Detaljnije: tko određuje kamate u regiji.

Moratorij#

Privremena odgoda plaćanja rata, dogovorena s bankom. Kamata u pravilu i dalje teče i pribraja se dugu, pa se nakon odgode plaća viša rata ili se produljuje rok. Korisno je kao premošćivanje kratkog prekida prihoda, ali nije oprost duga. Detaljnije: što ako ne možete platiti ratu.

N#

Neto plaća#

Iznos koji radnik stvarno primi na račun, nakon doprinosa i poreza. Neoporezivi primici poput naknade za prijevoz ili prigodnih isplata povećavaju primanje, ali ih banka ne mora priznati kao redovito primanje pri obračunu kreditne sposobnosti. Detaljnije: bruto i neto plaća.

NKS#

Nominalna kamatna stopa, ona kojom se obračunava kamata na glavnicu, bez naknada. Uvijek je niža ili jednaka efektivnoj stopi. Ponuda s nižim NKS-om može biti skuplja od one s višim ako uz nju idu veće naknade, pa se odluka donosi po EKS-u. Detaljnije: EKS i NKS.

Nominalna vrijednost#

Vrijednost upisana na vrijednosnom papiru, primjerice iznos koji se vraća na dospijeću obveznice. Razlikuje se od tržišne cijene. Obveznica nominale 1.000 EUR kupljena za 950 EUR nosi i kupon i dodatnih 50 EUR na dospijeću, pa je prinos do dospijeća viši od kuponske stope. Detaljnije: obveznice objašnjene.

NRS#

Nacionalna referentna stopa, prosječni trošak izvora sredstava bankarskog sustava u pojedinoj zemlji, koja se koristi kao alternativa Euriboru kod promjenjivih kredita. Mijenja se sporije od tržišnih stopa, pa rata kasnije raste, ali i kasnije pada. Detaljnije: Euribor i alternative.

O#

Obročna otplata#

Podjela jednog troška na više jednakih mjesečnih obroka, s kamatom ili bez nje. Beskamatni obroci kod trgovca stvarno mogu biti besplatni, ali provjerite je li cijena za jednokratno plaćanje niža. Iznos od 600 EUR na šest obroka daje 100 EUR mjesečno, koje ulazi u vaše ukupne mjesečne obveze.

Obveznica#

Dužnički papir kojim izdavatelj posuđuje novac uz obvezu plaćanja kamate i povrata glavnice. Cijena obveznice i tržišni prinos kreću se u suprotnim smjerovima, pa rast stopa snižava vrijednost već izdanih obveznica. Duži rok do dospijeća znači jaču reakciju cijene. Detaljnije: obveznice objašnjene.

Oročenje#

Polaganje novca u banku na unaprijed određeni rok uz ugovorenu kamatu koja u pravilu raste s ročnošću. Novac je do isteka roka nedostupan bez posljedica. Ljestvica oročenja, u kojoj svaki dio dospijeva u drugom trenutku, spaja veći prinos s povremenom dostupnošću. Detaljnije: oročena štednja.

Osiguranje depozita#

Sustav koji štediši isplaćuje sredstva ako banka propadne, do zakonskog limita. U Europskoj uniji limit je 100.000 EUR po deponentu i banci, a BiH i Srbija imaju vlastite agencije i vlastite limite, pa se provjeravaju kod nadležne agencije. Više novca dijeli se na više banaka. Detaljnije: osiguranje depozita.

Otplatni plan#

Tablica svih rata s prikazom koliko u svakoj ide na kamatu, koliko na glavnicu i koliki dug ostaje. Banka ga izdaje uz ugovor i on je najvažniji dokument za provjeru. Iz njega se odmah vidi koliko se plaća ukupno i kako uplata izvan plana skraćuje rok. Detaljnije: kalkulator rate kredita.

Ovrha#

Prisilna naplata duga preko suda ili javnog bilježnika, najčešće zapljenom primanja ili prodajom imovine. Troškovi postupka pribrajaju se dugu, pa ovrha uvijek poskupljuje ono što se duguje. Prije nje postoji prostor za dogovor s vjerovnikom, koji se u praksi premalo koristi. Detaljnije: koraci prije ovrhe.

P#

Participacija#

Sudjelovanje osiguranika u trošku usluge, najčešće u zdravstvenom osiguranju, kada polica ne pokriva cijeli iznos. Slična je franšizi po učinku: smanjuje premiju, ali povećava trošak u trenutku korištenja. Prije potpisa provjerite koje usluge imaju participaciju i postoji li godišnja granica ukupnog sudjelovanja.

Paušalni obrt#

Oblik samostalne djelatnosti kod kojeg se porez plaća na propisani paušalni iznos, a ne na stvarnu razliku prihoda i troškova. Isplati se onima s malo troškova, dok prag prihoda i doprinosi određuju granicu smisla. Uvjeti se razlikuju po zemljama i mijenjaju, pa se provjeravaju kod porezne uprave. Detaljnije: freelanceri i paušal.

PDV#

Porez na dodanu vrijednost, koji se obračunava u svakoj fazi prodaje, a u konačnici ga snosi krajnji kupac. Poduzetnik u sustavu odbija ulazni PDV od izlaznog i plaća razliku. Uz stopu od 20 posto, proizvod koji bez poreza košta 100 EUR na polici stoji 120 EUR. Detaljnije: PDV objašnjen.

Portfelj#

Ukupnost ulaganja jedne osobe ili institucije, promatrana zajedno, a ne po pojedinom ulaganju. Za rezultat je važniji raspored po vrstama imovine nego izbor pojedine dionice. Portfelj se s vremenom pomiče od početnih udjela, pa se povremeno vraća u ravnotežu prodajom onoga što je naraslo. Detaljnije: kako početi ulagati.

Pravilo 72#

Približni račun za vrijeme udvostručenja iznosa: broj 72 podijeli se godišnjom stopom prinosa. Uz 6 posto godišnje, iznos se udvostručuje za oko 12 godina. Isto pravilo vrijedi i za dugove, pa neplaćeni dug uz visoku stopu udvostručuje se jednako neumoljivo. Detaljnije: složena kamata.

Premija osiguranja#

Iznos koji osiguranik plaća osiguravatelju za preuzimanje rizika. Računa se iz vjerojatnosti štete, prosječne visine štete i troškova društva, uvećano za maržu. Zato ista polica različitim osobama stoji različito, a viša franšiza premiju snižava. Detaljnije: kako radi osiguranje.

Pričuva#

Mjesečno izdvajanje suvlasnika zgrade za održavanje zajedničkih dijelova, obračunato po kvadratu stana. Nije neobavezni trošak nego zakonska obveza vlasnika. Uz 0,50 EUR po kvadratu, stan od 60 kvadrata plaća 30 EUR mjesečno, odnosno 360 EUR godišnje, prije režija. Detaljnije: stvarni trošak stanovanja.

Prijevremena otplata#

Uplata veća od rate ili zatvaranje kredita prije roka, čime se smanjuje glavnica i sve buduće kamate. Kod kredita od 80.000 EUR na 15 godina uz 4 posto rata je 591,75 EUR, a jednokratna uplata od 10.000 EUR štedi 7.357,68 EUR kamata i skraćuje otplatu za 29 mjeseci. Detaljnije: prijevremena otplata i kalkulator.

Primarno tržište#

Tržište na kojem se vrijednosni papiri izdaju prvi put i novac ide izdavatelju. Tu se sudjeluje u upisu nove obveznice ili nove emisije dionica. Sve kasnije kupnje i prodaje odvijaju se na sekundarnom tržištu, gdje se mijenja samo vlasnik papira, a izdavatelj ne dobiva ništa novo.

Prinos#

Zarada od ulaganja izražena u postotku uloženog iznosa, na godišnjoj razini radi usporedivosti. Bruto prinos ne uključuje naknade i poreze, pa je stvarni rezultat uvijek niži. Stan kupljen za 180.000 EUR koji donosi 600 EUR najma mjesečno daje bruto prinos od 4 posto godišnje. Detaljnije: nekretnina ili ETF.

Promjenjiva kamatna stopa#

Stopa sastavljena od referentne stope i fiksne marže, koja se usklađuje u ugovorenim razmacima. Rata raste i pada zajedno s referentnom stopom, a ugovor propisuje kada se i po kojem parametru mijenja. Prije potpisa izračunajte ratu i za stopu nekoliko postotnih bodova višu. Detaljnije: fiksna ili promjenjiva kamata.

Provizija#

Naknada posrednika za obavljenu uslugu, izražena u postotku iznosa transakcije ili u fiksnom iznosu. Pojavljuje se kod brokera, agencija za nekretnine, mjenjača i platnih usluga. Kod malih iznosa fiksni minimum čini proviziju nesrazmjerno velikom, pa se rijetke i veće transakcije isplate više od čestih sitnih.

R#

Razročenje#

Prijevremeno raskidanje oročenog depozita prije isteka roka. Banka tada u pravilu obračunava kamatu po nižoj stopi za štednju po viđenju, pa se izgubi veći dio prinosa. Uvjeti razročenja pišu u ugovoru i razlikuju se po bankama, zato se oročava samo novac koji sigurno neće trebati. Detaljnije: oročena štednja.

Realni prinos#

Prinos nakon što se iz njega izuzme inflacija, dakle stvarna promjena kupovne moći. Kamata od 3 posto uz inflaciju od 4 posto daje realni prinos od približno minus 0,96 posto, što znači tihi gubitak. Nakon toga treba oduzeti još i eventualni porez na kamatu. Detaljnije: realni prinos štednje.

Recesija#

Značajan i raširen pad gospodarske aktivnosti koji traje dulje od nekoliko mjeseci, a u pojednostavljenoj definiciji dva uzastopna tromjesečja pada BDP-a. Za kućanstvo je najvažnija posljedica rizik gubitka prihoda, zbog čega fond za hitne slučajeve vrijedi više od bilo koje prognoze. Detaljnije: recesija objašnjena.

Referentna stopa#

Javno objavljena stopa koja služi kao osnovica za druge stope u ugovorima, primjerice Euribor ili nacionalna referentna stopa. Kod promjenjivih kredita ugovor mora navesti koja se stopa primjenjuje, kada se očitava i koliko iznosi marža. Aktualne vrijednosti provjeravaju se kod izdavatelja stope ili središnje banke.

Refinanciranje#

Zamjena postojećeg kredita novim, povoljnijim, kod iste ili druge banke. Isplati se kada ušteda na kamati nadmašuje troškove zamjene, u koje ulaze naknada za prijevremenu otplatu, obrada, procjena i troškovi zaloga. Račun se radi na ukupnom trošku do kraja roka, ne samo na visini rate. Detaljnije: refinanciranje kredita.

Reinvestiranje#

Ponovno ulaganje ostvarenih prinosa umjesto njihova trošenja, čime se uključuje složena kamata. Kod akumulirajućih fondova događa se automatski, unutar fonda. Bez reinvestiranja rast je linearan, s njim eksponencijalan, pa je razlika kroz dulja razdoblja veća od razlike u odabiru pojedinog ulaganja. Detaljnije: postupno ulaganje ili odjednom.

Rejting agencija#

Društvo koje ocjenjuje kreditnu sposobnost izdavatelja i pojedinih izdanja vrijednosnih papira. Ocjene utječu na cijenu zaduživanja države i tvrtki jer mnogi institucionalni ulagači smiju kupovati samo papire iznad određene ocjene. Ocjena je mišljenje o riziku, ne jamstvo i ne preporuka za kupnju.

Revolving#

Način korištenja kreditne kartice kod kojeg se svaki mjesec plaća samo dio duga, a ostatak se prenosi uz kamatu. Uz minimalnu otplatu dug se smanjuje vrlo sporo jer najveći dio uplate odlazi na kamatu. Zato se revolving najbrže gasi prebacivanjem u kredit s fiksnim planom. Detaljnije: kartice i minus.

Rizik#

Mogućnost da stvarni ishod bude lošiji od očekivanog, uključujući trajni gubitak dijela uloženog. Nije isto što i kratkoročno kolebanje cijene: pad koji se oporavi nije trajni gubitak ako se ne proda. Rizik se ne uklanja nego raspoređuje i usklađuje s horizontom. Detaljnije: rizik i diversifikacija.

Ročnost#

Vrijeme do dospijeća ugovora, depozita ili vrijednosnog papira. Duža ročnost obično nosi veći prinos jer se novac dulje veže, ali i veću osjetljivost na promjenu kamatnih stopa. Kod kredita duži rok znači manju ratu i veću ukupnu kamatu, kod obveznica veći pad cijene pri rastu prinosa.

S#

Sekundarno tržište#

Tržište na kojem se već izdanim vrijednosnim papirima trguje među ulagačima. Ono daje likvidnost jer omogućuje izlazak prije dospijeća, ali cijena tada ovisi o ponudi i potražnji, a ne o nominalnoj vrijednosti. Na plitkim tržištima razlika između ponuđene i tražene cijene zna biti velika. Detaljnije: dionice, osnove.

SEPA#

Jedinstveno područje plaćanja u eurima, u kojem plaćanje u eure unutar područja ima ista pravila i rokove kao domaće. Naknade za prekogranično plaćanje u eurima ne smiju biti veće od domaćih. Za nalog trebaju IBAN i ime primatelja. Detaljnije: IBAN, SWIFT i SEPA.

Složena kamata#

Obračun u kojem se kamata pribraja glavnici, pa sljedeća kamata teče i na već zarađenu kamatu. Uloženih 1.000 EUR uz 5 posto godišnje nakon deset godina naraste na 1.628,89 EUR. Isti mehanizam radi protiv dužnika kod dugova na koje se kamata pribraja. Detaljnije: složena kamata i kalkulator.

Solventnost#

Sposobnost da se obveze podmiruju dugoročno, jer je imovina veća od obveza. Razlikuje se od likvidnosti, koja govori o kratkom roku: tvrtka može biti solventna, a nelikvidna ako joj novac stiže prekasno. Kod osiguravatelja se solventnost nadzire posebnim propisima o kapitalu.

Spread#

Razlika između cijene po kojoj se kupuje i one po kojoj se prodaje, kod tečajeva, dionica i fondova. To je trošak koji se plaća odmah, u trenutku transakcije, i ne prikazuje se kao naknada. Ako je kupovni tečaj 117,00 a prodajni 119,40 dinara za euro, razlika je 2,40 dinara, oko 2 posto srednjeg tečaja.

Stagflacija#

Istovremena pojava visoke inflacije i slabog ili negativnog rasta uz rast nezaposlenosti. Neugodna je jer su lijekovi suprotni: borba protiv inflacije traži više kamate, a poticaj rastu niže. Za kućanstvo znači da primanja zaostaju za cijenama dulje nego u običnoj inflaciji. Detaljnije: deflacija i stagflacija.

Stopa zamjene#

Omjer prve mirovine (penzije) i posljednje plaće, izražen u postotku. Pokazuje koliko pada životni standard u trenutku umirovljenja. Mirovina od 700 EUR nakon plaće od 1.400 EUR znači stopu zamjene od 50 posto, a razlika se pokriva vlastitom štednjom. Detaljnije: koliko treba za mirovinu.

Stress test#

Provjera što se događa s ratom ili portfeljem u nepovoljnom scenariju, prije nego što se scenarij dogodi. Kod kredita od 100.000 EUR na 25 godina rata pri 3 posto iznosi 474,21 EUR, a pri 6 posto 644,30 EUR, dakle 170,09 EUR više. Ako taj iznos ruši budžet, kredit je prevelik. Detaljnije: kućni budžet.

Sudužnik#

Osoba koja ravnopravno s glavnim dužnikom preuzima obvezu iz kredita od prvog dana. Za razliku od jamca, sudužnik je dužnik, pa banka može naplatu tražiti od bilo koga od njih. Kredit u cijelosti ulazi u njegovu kreditnu sposobnost i onda kada ne koristi ništa od posuđenog. Detaljnije: instrumenti osiguranja.

SWIFT#

Mreža za razmjenu poruka između banaka i oznaka banke, poznata i kao BIC. Koristi se za plaćanja izvan SEPA područja i u valutama koje nisu euro. Takva plaćanja idu preko posredničkih banaka, pa su sporija, imaju više naknada i moguć je odbitak troška iz iznosa. Detaljnije: IBAN, SWIFT i SEPA.

Š#

Štednja po viđenju#

Novac na štednom računu dostupan u svakom trenutku, uz vrlo nisku kamatu. Njegova je vrijednost u dostupnosti, ne u prinosu, pa je prikladan za fond za hitne slučajeve, a neprikladan za dugoročne ciljeve jer ga inflacija tiho nagriza. Detaljnije: kako automatizirati štednju.

T#

Tečajna lista#

Popis kupovnih, srednjih i prodajnih tečajeva koje banka ili mjenjačnica primjenjuje na određeni dan. Kupovni je onaj po kojem otkupljuju vašu valutu, prodajni onaj po kojem vam je prodaju, a razlika je njihova zarada. Za konverzije uspoređujte iznos koji stvarno primite, a ne oglašeni tečaj. Detaljnije: tečaj i valutni rizik.

TER#

Ukupni godišnji trošak fonda izražen u postotku imovine, koji uključuje upravljanje, administraciju i depozitara. Ne naplaćuje se posebnim računom nego umanjuje vrijednost udjela svaki dan. TER od 1,50 posto na uloženih 50.000 EUR znači 750 EUR godišnje. Detaljnije: naknade u ulaganju.

Trajni nalog#

Uputa banci da svakog mjeseca prebaci isti iznos na određeni račun, bez vaše intervencije. Najjednostavniji je alat za štednju jer uklanja potrebu za odlukom svaki mjesec. Postavlja se za dan nakon isplate plaće, tako da novac ode prije nego što se potroši. Detaljnije: kako automatizirati štednju.

Transakcijski račun#

Račun preko kojeg se primaju primanja i obavljaju plaćanja, u regiji poznat i kao tekući račun. Naplaćuje se mjesečnom naknadom, često u paketu s karticama i internetskim bankarstvom. Usporedba paketa radi se na godišnjem trošku i na naknadama za usluge koje stvarno koristite. Detaljnije: kako promijeniti banku.

Trezorski zapis#

Kratkoročni dužnički papir države, obično s rokom do godine dana, koji se prodaje uz diskont i na dospijeću isplaćuje nominalnu vrijednost. Zapis nominale 1.000 EUR kupljen za 980 EUR donosi 20 EUR, oko 2,04 posto u šest mjeseci, što odgovara približno 4,1 posto na godišnjoj razini. Detaljnije: obveznice objašnjene.

U#

Učešće#

Vlastiti novac koji kupac ulaže uz kredit, najčešće kod kupnje nekretnine ili vozila. Veće učešće znači manji kredit, niži LTV i obično bolju kamatnu stopu. Kod stana od 150.000 EUR učešće od 20 posto iznosi 30.000 EUR, pa se kreditom financira 120.000 EUR. Detaljnije: stambeni kredit korak po korak.

Ulazna naknada#

Jednokratna naknada koja se naplaćuje pri uplati u fond ili policu, pa se ulaže manje od uplaćenog. Uz naknadu od 2 posto, od uplaćenih 5.000 EUR ulaže se 4.900 EUR, a prvih 100 EUR prinosa samo vraća trošak. Uvijek provjerite postoji li i izlazna naknada. Detaljnije: naknade u ulaganju.

V#

Valutna klauzula#

Ugovorna odredba koja iznos duga veže uz stranu valutu, pa rata u domaćoj valuti raste ako ta valuta ojača. Primanja su najčešće u domaćoj valuti, a obveza u stranoj, i tu nastaje rizik. Iskustvo kredita vezanih uz švicarski franak pokazalo je koliko taj rizik može biti skup. Detaljnije: valutna klauzula i valutni rizik.

Valutni odbor#

Monetarni režim u kojem je domaća valuta fiksno vezana uz stranu i pokrivena deviznim rezervama. BiH ga primjenjuje uz odnos 1 EUR = 1,95583 KM. Cijena stabilnosti je odricanje od vlastite kamatne politike, jer se uvjeti u praksi preuzimaju iz sidrene valute. Detaljnije: tečaj objašnjen.

Volatilnost#

Mjera kolebanja cijene imovine oko prosjeka, izražena u postotku na godišnjoj razini. Veća volatilnost znači veće amplitude u oba smjera, ne nužno lošiji dugoročni ishod. Njezina prava opasnost je ponašajna: navodi na prodaju u padu, čime se privremeni pad pretvara u trajni gubitak. Detaljnije: greške u ulaganju.

Vrijednosni papir#

Isprava ili elektronički zapis koji nositelju daje imovinsko pravo, primjerice dionica, obveznica ili udjel u fondu. Prava iz papira određena su uvjetima izdanja, pa dvije obveznice istog izdavatelja mogu imati vrlo različit rizik. Trgovanje se u pravilu odvija preko ovlaštenog posrednika. Detaljnije: kako početi ulagati.

Z#

Zaduženost kućanstva#

Ukupan dug kućanstva (domaćinstva) u odnosu na njegov godišnji prihod ili imovinu. Sam iznos duga ne govori mnogo bez prihoda i bez toga koliko je rata osjetljiva na promjenu stopa. Zdrava provjera je koliko bi mjeseci kućanstvo izdržalo bez prihoda uz postojeće obveze. Detaljnije: kućni budžet.

Zadužnica#

Javnobilježnički ovjerena isprava kojom dužnik pristaje da se s njegovih računa naplati određeni iznos bez suda. Bjanko zadužnica potpisuje se s iznosom do kojeg vrijedi, pa je važno znati koji dug osigurava i kada se vraća. Za vjerovnika je vrlo brz instrument, za dužnika vrlo ozbiljna obveza. Detaljnije: instrumenti osiguranja.

Zaštićeni dio primanja#

Dio plaće ili mirovine (penzije) koji se u ovrsi ne smije zaplijeniti, propisan zakonom radi osnovne egzistencije. Iznosi i pravila razlikuju se po zemljama i mijenjaju se, a za zaštitu primanja u praksi je važan i poseban račun kod banke. Detaljnije: koraci prije ovrhe.

Zatezna kamata#

Kamata koja teče na dospjelu neplaćenu obvezu, po stopi koja je viša od redovne ugovorne. Obračunava se od dana dospijeća do plaćanja, pa i kratko kašnjenje s velikim iznosom stvara osjetan trošak. Kod javnih davanja i računa stopu propisuje zakon, pa se ne pregovara.

Zemljišne knjige#

Javni registar u kojem su upisani vlasnici nekretnina i tereti na njima, poput hipoteka i prava služnosti. Uvid prije kupnje otkriva probleme koje prodavatelj ne mora spomenuti. Bez uredno riješenog upisa banka u pravilu ne isplaćuje stambeni kredit. Detaljnije: troškovi kupnje i porezi kod nekretnina.

Ž#

Žiro račun#

Račun namijenjen bezgotovinskim plaćanjima, koji se u dijelu regije razlikuje od tekućeg računa po tome što se na njemu ne odobrava minus. Poslovni subjekti obvezno posluju preko računa otvorenog u banci, a fizičke osobe ga koriste za primitke poput honorara. Za doznake iz inozemstva provjerite koje podatke banka traži. Detaljnije: naknade banaka.

Izvori i dodatna literatura

Podaci koji se mijenjaju (kamatne stope, tečajevi, porezne stope) provjerite izravno kod izvora. Kako provjeravamo brojeve piše u metodologiji.