Vrste kredita objašnjene: od gotovinskog do lombardnog

Pregled svih vrsta kredita s usporednom tablicom namjene, roka, osiguranja i relativne cijene, te pravilo kako odabrati vrstu prema svrsi.

Sadržaj stranice
  1. Usporedna tablica vrsta kredita
  2. Zašto je razlika u cijeni tolika
  3. Osigurani krediti: stambeni, hipotekarni, lombardni
  4. Nenamjenski krediti i skupi kratki dug
  5. Krediti s državnom subvencijom i leasing
  6. Kako odabrati vrstu prema svrsi
  7. Česta pitanja

Vrsta kredita određuje njegovu cijenu više nego ime banke na ugovoru. Pravilo je jednostavno: što banka ima bolje osiguranje i jasniju namjenu novca, to je kamata niža. Zato je stambeni kredit s hipotekom među najjeftinijima, a dug po kreditnoj kartici među najskupljima, iako obje stvari radi ista banka.

Druga podjela koja se stalno miješa je namjenski i nenamjenski. Namjenski kredit banka plaća izravno prodavatelju i traži predračun, nenamjenski isplaćuje vama bez opravdanja. Namjenski je gotovo uvijek jeftiniji, jer banka zna kamo novac ide.

Usporedna tablica vrsta kredita#

Cijena je izražena relativno, u pet razreda, jer se apsolutne stope mijenjaju sa svakom odlukom središnje banke. Redoslijed razreda je stabilan puno dulje od samih stopa.

Vrsta kreditaNamjenaTipičan rokOsiguranjeRelativna cijena
Stambeni kreditkupnja, gradnja ili adaptacija nekretnine15 do 30 godinahipoteka, police, često sudužniknajniža
Lombardni kreditslobodna, uz zalog financijske imovine1 do 5 godinazalog depozita, obveznica ili udjela u fondunajniža do niska
Hipotekarni nenamjenski kreditslobodna5 do 20 godinahipoteka na nekretnininiska
Namjenski kredit (auto, energetska obnova, oprema)točno određena, plaća se prodavatelju3 do 10 godinamjenica i zadužnica, ponekad zalog vozilaniska do srednja
Kredit s državnom subvencijomnajčešće stambena, po uvjetima programa15 do 30 godinahipoteka, uvjeti programaniska, dio rate plaća država
Gotovinski (nenamjenski) kreditslobodna1 do 10 godinamjenica i zadužnica, ponekad jamacsrednja do visoka
Potrošački kredit na mjestu prodajekupnja konkretne robe3 do 36 mjeseciroba i zadužnicasrednja do visoka, ovisi o popustu za gotovinu
Dozvoljeni minus po računupremošćivanje nekoliko danaobnavlja se, obično 12 mjeseciprimanja na računu, zadužnicavisoka
Kreditna kartica s obročnom otplatomkupnja u ratama bez kamate unutar roka2 do 24 mjesecazadužnicaniska do srednja ako se plaća u roku
Kreditna kartica, revolving dugodgoda plaćanja preko rokaneodređenzadužnicanajviša

Zašto je razlika u cijeni tolika#

Banka za svaki plasman procjenjuje vjerojatnost da neće biti vraćen i koliko će naplatiti ako do toga dođe. Hipoteka na stanu znači visok povrat u lošem scenariju, pa je premija za rizik mala. Kod dozvoljenog minusa banka nema ništa osim vaše plaće (plate) i zadužnice, a novac je stalno dostupan i nepredvidiv, pa je cijena najviša.

Zato se vrste kredita ne uspoređuju po ratama nego po ukupnom trošku. Ista glavnica od 10.000 EUR na pet godina, četiri ilustrativne stope:

Godišnja stopaRataUkupno vraćenoUkupna kamata
4 %184,17 EUR11.050 EUR1.050 EUR
7 %198,01 EUR11.881 EUR1.881 EUR
12 %222,44 EUR13.347 EUR3.347 EUR
18 %253,93 EUR15.236 EUR5.236 EUR

Razlika između najjeftinije i najskuplje varijante je 69,76 EUR mjesečno i 4.186 EUR ukupno na isti posuđeni iznos. Vlastite kombinacije provjerite u kalkulatoru rate kredita.

Osigurani krediti: stambeni, hipotekarni, lombardni#

Stambeni kredit je namjenski kredit osiguran hipotekom na nekretnini koju kupujete. Banka traži učešće, procjenu vrijednosti i police osiguranja, a odobrava do određenog postotka procijenjene vrijednosti. Koliko vlastitog novca treba, razloženo je u tekstu o LTV-u i učešću.

Hipotekarni nenamjenski kredit koristi istu hipoteku, ali novac trošite slobodno. Kamata je viša nego kod stambenog, a niža nego kod gotovinskog. Cijena te slobode je da stavljate stan pod teret za nešto što nije stan.

Lombardni kredit je zalog financijske imovine: oročenog depozita, obveznica ili udjela u fondu. Banka posudi dio vrijednosti zaloga, obično uz stopu blisku prinosu na zalog uvećanu za maržu. Koristan je kad vam treba likvidnost kratko, a ne želite razvrgnuti ulaganje. Rizik je da pad vrijednosti zaloga povlači nadopunu ili prisilnu prodaju.

Nenamjenski krediti i skupi kratki dug#

Gotovinski kredit je najčešći nenamjenski proizvod: bez opravdanja namjene, uz mjenicu i zadužnicu, na rok do desetak godina. Praktičan je, ali plaćate premiju za neizvjesnost namjene.

Dozvoljeni minus i revolving dug po kreditnoj kartici rade po istom principu: kamata teče na iskorišteni iznos svaki dan i nema rok u kojem dug mora nestati. Zato dug traje godinama, a rata koju plaćate pokrije uglavnom kamatu. Mehanika i izlazak iz toga opisani su u tekstu o kreditnim karticama i minusu.

Krediti s državnom subvencijom i leasing#

Subvencionirani programi obično znače da država određeno vrijeme plaća dio rate ili pokriva dio kamate, uz uvjete o dobi, prvoj nekretnini ili lokaciji. Uvjeti se mijenjaju iz godine u godinu i razlikuju po zemljama, pa se provjeravaju kod nadležne agencije ili ministarstva u tekućem natječaju. Pravilo koje ne zastarijeva: subvencija smanjuje ratu privremeno, a rok i glavnica ostaju vaši do kraja, pa računajte s ratom nakon isteka subvencije.

Leasing nije kredit nego najam s opcijom otkupa, pa se i vlasništvo i porezni tretman razlikuju. Usporedba ukupnog troška je u tekstu o leasingu ili kreditu.

Kako odabrati vrstu prema svrsi#

  1. Trošak traje kraće od godine dana. Ako baš mora, koristite obročnu otplatu kartice bez kamata, a ne minus. Najbolje je ne posuditi ništa.
  2. Kupujete nešto s računom ili predračunom. Tražite namjenski kredit, jer je gotovo uvijek jeftiniji od gotovinskog za isti iznos.
  3. Trebate novac za više različitih stvari. Gotovinski kredit s fiksnom stopom i fiksnim rokom, uz rok koji ne prelazi vijek trajanja onoga što kupujete.
  4. Kupujete nekretninu. Stambeni kredit, uz provjeru je li program subvencije aktivan.
  5. Imate ulaganje koje ne želite prodati. Lombardni kredit, ali samo ako ste sigurni da nećete pasti u nadopunu zaloga.
  6. Već imate više skupih dugova. Ne uzimajte novu vrstu, nego objedinite postojeće, kako je opisano u tekstu o refinanciranju.

Kod svake vrste odluka se na kraju svodi na dva broja: EKS i ukupni iznos otplate. Zašto se EKS razlikuje od oglašene stope, objašnjeno je u tekstu o EKS-u i NKS-u, a što banka traži da bi uopće odobrila kredit, u tekstu o kreditnoj sposobnosti.

Česta pitanja#

Koja je razlika između namjenskog i nenamjenskog kredita?#

Kod namjenskog kredita novac ide izravno prodavatelju uz predračun ili ugovor, a banka provjerava svrhu. Kod nenamjenskog novac dobivate na račun i trošite kako želite. Namjenski je jeftiniji jer banka zna što financira i često ima dodatno osiguranje, na primjer zalog vozila ili hipoteku.

Je li gotovinski kredit uvijek skuplji od stambenog?#

Gotovo uvijek jest, jer nema hipoteke, iznosi su manji, a rokovi kraći. Razlika u stopi zna biti nekoliko postotnih bodova. To ne znači da je hipotekarni kredit bolji izbor za manje potrebe: stavljanje stana pod teret zbog nekoliko tisuća eura nosi rizik koji nije razmjeran uštedi.

Što je lombardni kredit i kome se isplati?#

To je kredit uz zalog financijske imovine, najčešće oročenog depozita ili vrijednosnih papira. Isplati se kad vam treba likvidnost na kratko, a razvrgavanje oročenja ili prodaja ulaganja koštali bi više od kamate. Rizik je da pad vrijednosti zaloga povlači zahtjev za nadopunom ili prisilnu prodaju.

Kako usporediti dvije ponude različitih vrsta kredita?#

Svedite ih na tri broja: EKS, ukupni iznos koji ćete platiti i rok. Ako rokovi nisu jednaki, izračunajte ratu na isti rok, inače uspoređujete nešto što nije usporedivo. Tek nakon toga gledajte naknade, obvezne police i uvjete za oglašenu stopu.

Nosi li obročna otplata kreditnom karticom kamatu?#

Unutar ugovorenog broja rata i uz plaćanje na vrijeme obično ne nosi. Kamata nastaje kad prijeđete u revolving, dakle kad mjesečno plaćate manje od punog iznosa. Tada stopa skače na najviši razred na tržištu, a dug se produljuje bez roka dospijeća.

Izvori i dodatna literatura

Podaci koji se mijenjaju (kamatne stope, tečajevi, porezne stope) provjerite izravno kod izvora. Kako provjeravamo brojeve piše u metodologiji.