Štednja i kućni budžet objašnjeni

Ova tema pokriva put od prvog pregleda vlastitih troškova do novca koji stoji na sigurnom i radi barem toliko da ne gubi vrijednost. Redoslijed je uvijek isti: prvo znati koliko trošite, zatim složiti rezervu, pa tek onda birati gdje novac stoji. Korisno je i onome tko ne uspijeva ništa odvojiti i onome tko ima ušteđevinu koja godinama leži na tekućem računu.

Sve u ovoj temi#

Prvo brojevi, pa odluke#

Ako još nemate pregled troškova, počnite od kućnog budžeta. Osnovno pravilo je da se gleda prosjek triju mjeseci iz izvoda, jer jedan mjesec nikad nije reprezentativan, i da se troškovi dijele na fiksne, varijabilne i ciljeve. Pravilo 50/30/20 je orijentir, a ne zakon: kod primanja od 1.400 EUR nužni troškovi lako čine 75 posto, pa se omjeri prilagođavaju stvarnosti umjesto da se plan odbaci. Drugi korak je da štednja prestane ovisiti o volji. Tekst o tome kako automatizirati štednju opisuje trajni nalog na dan primitka plaće (plate) i odvojene račune po ciljevima. Najčešća greška je trajni nalog na kraju mjeseca, jer se tada izvršava iz onoga što je preostalo, a to je obično malo.

Rezerva prije svega ostalog#

Fond za hitne slučajeve je prvi cilj, prije oročenja i prije ulaganja. Računa se iz nužnih troškova: stanovanje, režije, hrana, prijevoz, lijekovi, rate i osiguranja. Kućanstvo s nužnih 980 EUR mjesečno treba 2.940 EUR za tri mjeseca i 5.880 EUR za šest. Fond stoji na štednji po viđenju ili s kratkim otkaznim rokom, dostupan u nekoliko dana, unutar granice osiguranja depozita. Kartica i dozvoljeni minus nisu rezerva, jer se moraju vratiti uz kamatu upravo u mjesecu kada je prihod pao. Koliko je novca stvarno zaštićeno i kako se broje zajednički računi objašnjava osiguranje depozita: limit se broji po osobi i po banci, a ne po računu ili proizvodu.

Gdje novac stoji kad rezerva postoji#

Tek nakon rezerve ima smisla razgovarati o prinosu. Oročena štednja daje kamatu poznatu unaprijed u zamjenu za vezanost novca: 10.000 EUR uz pretpostavljenih 3 posto godišnje kroz tri godine donosi 927,27 EUR kamate ako se pripisuje ulogu. Prijevremeno razročenje obično znači obračun po stopi za štednju po viđenju, pa se rok bira prema stvarnoj potrebi, ili se slaže ljestvica oročenja s više ročnosti. Prije potpisa provjerite realni prinos, jer nominalna kamata sama po sebi ne znači ništa: točna formula je realno = (1 + n) / (1 + i) - 1, a porez na kamatu se plaća i onda kad je realni rezultat negativan. Mehaniku rasta objašnjava složena kamata, zajedno s pravilom 72 za brzu procjenu vremena udvostručenja.

Štednja s rokom i namjenom#

Kad štedite za konkretan cilj, odluka ovisi o horizontu. Štednja za dijete pokazuje kako to izgleda na 18 godina: 50 EUR mjesečno znači uplaćenih 10.800 EUR, a uz pretpostavljenih 5 posto godišnje iznos naraste na 17.263 EUR. Uz to idu dvije pravne činjenice koje se često previde: novac na računu na ime djeteta pravno je djetetov, a s 18 godina njime raspolaže samostalno. Za ciljeve unutar pet godina novac ostaje u štednji, jer se kolebljivost tržišta ne stigne izgladiti. Za ciljeve dulje od deset godina otvara se pitanje ulaganja, koje pokriva tema ulaganje, ali tek nakon što rezerva postoji i skupi dugovi su otplaćeni.

Kalkulatori za ovu temu#

• Kalkulator složene kamate: koliko naraste početni ulog i mjesečna uplata, i koliko to vrijedi u današnjem novcu.
• Kalkulator štednje: mjesečna uplata potrebna da u zadanom roku skupite ciljni iznos.
• Kalkulator inflacije: je li kamata na štednju pobijedila rast cijena ili samo ublažila gubitak.
• Kalkulator prijevremene otplate: usporedba između štednje i bržeg gašenja postojećeg duga.

Česta pitanja#

Koliko treba štedjeti mjesečno?#

Iznos se ne postavlja iz preporuke nego iz budžeta. Prvo se izračuna prosjek troškova kroz tri mjeseca, zatim se odredi postotak priljeva koji odlazi trajnim nalogom na dan plaće. Kod nepravilnih primanja postavlja se postotak, a ne fiksni iznos. Manji iznos koji traje godinama vrijedi više od velikog koji se prekine nakon dva mjeseca.

Je li bolje štedjeti ili otplaćivati kredit?#

Ako je kamata na dug viša od kamate na štednju, otplata je matematički bolja i to bez rizika. Iznimka je rezerva: prvo se složi mala rezerva od jednog do dva mjeseca troškova, jer bez nje svaki nepredviđen trošak vraća dug natrag, obično po višoj kamati nego što je bila na kreditu.

Gubi li štednja u banci vrijednost?#

Gubi kad je inflacija viša od kamate. Uz kamatu od 2 posto i inflaciju od 4 posto realni prinos je minus 1,92 posto godišnje, iako na izvodu piše da ste zaradili. To nije razlog za odustajanje od rezerve, jer njezina svrha je dostupnost, a ne prinos. Detalje pokriva tekst o realnom prinosu.

Što ako banka propadne?#

U Europskoj uniji sustav osiguranja depozita pokriva do 100.000 EUR po deponentu i po banci, uz rok isplate od sedam radnih dana. Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora imaju vlastite agencije i vlastite limite, koje treba provjeriti izravno kod agencije. Ulaganja u fondove i dionice nisu depozit i nisu pokrivena tim jamstvom.