Realni prinos: kada štednja zapravo gubi vrijednost

Kamata na štednom računu govori koliko će eura biti na računu, a ne koliko ćete njima moći kupiti. Razlika između te dvije stvari je realni prinos: nominalna kamata umanjena za inflaciju. Kad je inflacija viša od kamate, saldo raste, a kupovna moć pada.

Uz 2 posto kamate i 4 posto inflacije realni prinos je oko minus 2 posto godišnje. Na 10.000 EUR to je gubitak kupovne moći od 192,31 EUR nakon jedne godine, iako izvod pokazuje 200 EUR više nego lani. Novca ima više, košarice manje.

Nominalno i realno: dvije brojke koje se stalno miješaju#

Nominalni iznos je broj na izvodu. Realni iznos je taj broj preračunat u ono što se za njega može kupiti. Ista razlika vrijedi za plaću (platu), mirovinu (penziju), BDP i kamatu, i objašnjena je u tekstu o nominalnom i realnom.

Za štednju je pravilo jednostavno: banka vam plaća nominalnu kamatu, a inflacija vam naplaćuje razliku. Ako je inflacija veća, saldo raste sporije od cijena i štednja gubi vrijednost, bez obzira na to što je kamata pozitivna.

Fisherova aproksimacija i točna formula#

Najbrža procjena je oduzimanje: kamata minus inflacija. To je Fisherova aproksimacija i dovoljno je dobra kad su obje stope niske.

realno ≈ nominalno - inflacija

Točna formula dijeli faktore rasta, jer se kamata pripisuje na iznos, a inflacija djeluje na cijene:

realno = (1 + n) / (1 + i) - 1

Uz n = 0,02 i i = 0,04:

• 1,02 / 1,04 = 0,980769
• 0,980769 - 1 = -0,019231, dakle minus 1,92 posto.

Aproksimacija je dala minus 2 posto, točna formula minus 1,92 posto. Razlika je 0,08 postotnih bodova i raste kako stope rastu. Pri 10 posto kamate i 12 posto inflacije aproksimacija daje minus 2 posto, a točan rezultat je minus 1,79 posto.

Primjer: 10.000 EUR uz 2 posto kamate i 4 posto inflacije#

Oročite 10.000 EUR na godinu dana uz 2 posto. Na kraju godine na računu je 10.200 EUR. Košarica koja je na početku godine stajala 10.000 EUR sada stoji 10.400 EUR.

Kupovna moć vašeg salda je 10.200 / 1,04 = 9.807,69 EUR, mjereno cijenama s početka godine. Realni gubitak je 192,31 EUR.

Ako se isti odnos zadrži dulje, gubitak se kumulira:

Nakon deset godina saldo je viši za 2.190 EUR, a kupovna moć niža za 1.765 EUR. Uz 4 posto inflacije razina cijena kroz deset godina naraste za faktor 1,4802, pa 10.000 EUR ima kupovnu moć današnjih 6.755,64 EUR ako uopće ne štedite. Isti račun radi kalkulator inflacije.

Korisno mjerilo: pri realnom prinosu od minus 1,92 posto godišnje treba oko 5,4 godine da štednja izgubi desetinu svoje vrijednosti.

Kako porez na kamatu mijenja računicu#

Porez se obračunava na nominalnu kamatu, pa ga plaćate i kad realno gubite. Stopa i pravila razlikuju se po zemljama i mijenjaju se, pa ih provjerite kod nadležne porezne uprave prije potpisa ugovora. Mehanika je uvijek ista:

1. Banka obračuna kamatu na nominalnu stopu.
2. Porez se zaračuna na taj iznos kamate.
3. Realni prinos računate iz neto kamate, ne iz oglašene.

Primjer s poreznom stopom od 12 posto, kao ilustracijom računa: na 10.000 EUR uz 2 posto kamata je 200 EUR, porez 24 EUR, neto kamata 176 EUR. Neto stopa je 1,76 posto, pa je realni prinos 1,0176 / 1,04 - 1 = -2,15 posto. Porez je dakle pogoršao realni rezultat za dodatnih 0,23 postotna boda.

Kroz deset godina, uz neto stopu od 1,76 posto, 10.000 EUR naraste na 11.906,14 EUR, što u današnjim cijenama vrijedi 8.043,36 EUR. Detalji oporezivanja kamata i kapitalne dobiti objašnjeni su u tekstu o porezu na kapitalnu dobit i kamate.

Tablica realnog prinosa za razne kombinacije#

Realni prinos po točnoj formuli, u postocima godišnje:

Dijagonala nula pokazuje pravilo koje vrijedi zapamtiti: štednja čuva vrijednost tek kad je kamata jednaka inflaciji, a nakon poreza mora biti i nešto viša od nje.

Aktualne kamate na depozite i tekuću inflaciju provjerite u statistici središnje banke i državnog zavoda za statistiku. Za eurozonu su izvori podataka ECB i Eurostat, a za Hrvatsku HNB i DZS.

Kada je gubitak vrijednosti prihvatljiva cijena#

Negativan realni prinos nije automatski greška. Za dio novca kupujete sigurnost i dostupnost, a to ima cijenu, kao i svako osiguranje.

• Fond za hitne slučajeve. Mora biti dostupan u jednom danu i ne smije oscilirati. Realni gubitak od oko 190 EUR godišnje na 10.000 EUR jeftiniji je od kamate na dozvoljeni minus ili kredit koji biste inače uzeli.
• Novac s rokom kraćim od tri godine. Učešće za stan, auto, planirani zahvat. Rizik pada vrijednosti u pogrešnom trenutku ovdje je skuplji od inflacije.
• Sredstva pokrivena osiguranjem depozita. Zaštita do propisanog limita po deponentu i banci ima vrijednost koju tržišni instrumenti nemaju, o čemu više u tekstu o osiguranju depozita.

Za novac s horizontom duljim od pet godina ista računica ide u drugu stranu: tada trajno negativan realni prinos znači sustavno smanjivanje imovine, pa se postavlja pitanje raspodjele između štednje i ulaganja.

Kako sami provjeriti svoj realni prinos#

1. Uzmite ugovorenu godišnju kamatnu stopu i odbijte porez, ako se plaća.
2. Nađite godišnju stopu inflacije za isto razdoblje kod državnog zavoda za statistiku.
3. Podijelite 1 + neto kamata s 1 + inflacija i oduzmite 1.
4. Pomnožite rezultat s iznosom štednje. To je vaš realni prinos u eurima.

Ako izračun daje negativan broj, to nije razlog za paniku nego za odluku: koliko novca stvarno mora biti likvidno, a koliko ima dulji horizont. Kod dugoročnog uloga pomaže i složena kamata, ali samo ako je prinos iznad inflacije.

Česta pitanja#

Koja je razlika između nominalnog i realnog prinosa?#

Nominalni prinos je kamata koju banka pripisuje na račun. Realni prinos je ono što od te kamate ostane nakon inflacije, odnosno promjena kupovne moći. Ako je kamata 2 posto, a inflacija 4 posto, saldo raste, ali za novac možete kupiti oko 1,92 posto manje robe nego godinu prije.

Kako se točno računa realna kamatna stopa?#

Formulom (1 + nominalna) / (1 + inflacija) - 1. Za 2 posto kamate i 4 posto inflacije to je 1,02 / 1,04 - 1 = -0,0192, dakle minus 1,92 posto. Brzo oduzimanje stopa daje minus 2 posto i dovoljno je precizno za procjenu, ali kod visokih stopa griješi osjetno.

Je li štednja besmislena kad je realni prinos negativan?#

Nije, ako je novac namijenjen kratkom roku ili hitnim situacijama. Tada plaćate sigurnost i dostupnost. Besmislena postaje kad na štednom računu godinama stoji novac koji vam neće trebati desetljećima, jer se gubitak kupovne moći kumulira.

Plaća li se porez na kamatu i kad realno gubim?#

Da. Porez se obračunava na nominalnu kamatu, bez obzira na inflaciju. Zato neto stopa nakon poreza uvijek treba biti polazna točka usporedbe. Stope i izuzeća razlikuju se po zemljama i mijenjaju, pa ih provjerite kod porezne uprave.

Kako znati kolika će inflacija biti tijekom oročenja?#

Ne znate je unaprijed. Možete koristiti zadnju objavljenu godišnju stopu i projekcije središnje banke kao okvir, ali kod oročenja duljeg od godine dana realni prinos je poznat tek na kraju. Zato ročnost i visina fiksne kamate zajedno određuju koliki rizik preuzimate, o čemu više u tekstu o oročenoj štednji.