Kalkulator inflacije i kupovne moći

Kalkulator pokazuje što se s vašim novcem dogodi kad cijene rastu. Iz iznosa, pretpostavljene prosječne inflacije, broja godina i kamate koju dobivate na štednju računa kupovnu moć tog novca u budućnosti, cijenu iste košarice tada i to pobjeđuje li vaša kamata inflaciju. Inflacija je pretpostavka koju unosite sami, jer buduću stopu nitko ne zna.

Kako se računa#

Inflacija se ukamaćuje isto kao kamata, samo protiv vas. Osnovni izraz je faktor rasta cijena kroz razdoblje:

faktor = (1 + i)^n

gdje je i prosječna godišnja stopa inflacije, a n broj godina. Iz njega slijede sva četiri rezultata.

• Kupovna moć: iznos / faktor. Odgovara na pitanje koliko današnjeg novca vrijedi budući iznos.
• Buduća cijena iste košarice: iznos × faktor. Odgovara na obrnuto pitanje, koliko će trebati novca za istu potrošnju.
• Nominalno stanje uz kamatu: iznos × (1 + k)^n, uz godišnje ukamaćivanje po stopi k.
• Realna vrijednost te štednje: iznos × (1 + k)^n / faktor.

Zadnji izraz je realni prinos u konkretnom iznosu. Približno pravilo kaže da je realni prinos razlika kamate i inflacije, a točan izraz je (1 + k) / (1 + i) - 1. Razlika između približnog i točnog izračuna raste kad su stope visoke. Više o tome piše u tekstu o realnom prinosu štednje.

Kako čitati rezultat#

• Kupovna moć vašeg iznosa. Koliko vaš iznos vrijedi u današnjem novcu nakon zadanog broja godina, ako novac samo stoji. Ovo je mjera gubitka koji nastaje bez ijedne transakcije.
• Ista košarica tada košta. Isti odnos gledan unaprijed. Ako danas mjesečno trošite određeni iznos, ovaj broj pokazuje koliko će vam trebati za istu potrošnju.
• Uz kamatu od zadane stope. Nominalno stanje na računu na kraju razdoblja. Broj je veći od uloga i zato zavarava.
• To je u današnjem novcu. Isto stanje očišćeno od inflacije, s napomenom je li štednja pobijedila inflaciju ili je nastao gubitak vrijednosti. Ovo je jedini rezultat po kojem se donosi odluka.

Primjer#

Iznos 10.000 EUR, prosječna inflacija 3 posto, razdoblje 10 godina, kamata na štednju 1,5 posto.

Stanje na računu poraslo je za 1.605 EUR, a kupovna moć pala je za 1.364 EUR. Kamata je pokrila otprilike polovicu udara inflacije. Da bi štednja samo održala vrijednost, kamata bi morala biti jednaka inflaciji: uz 3 posto kamate i 3 posto inflacije nominalno stanje je 13.439 EUR, što u današnjem novcu iznosi točno 10.000 EUR.

Razdoblje je jednako važno kao stopa. Uz istu inflaciju od 3 posto, isti iznos nakon 20 godina vrijedi kao 5.537 EUR, dakle gubi više od 44 posto kupovne moći. Uz inflaciju od 5 posto i deset godina, ostaje 6.139 EUR. Zato se dugoročni ciljevi računaju u realnim iznosima, kako je opisano u tekstu o inflaciji.

Što kalkulator ne uključuje#

• Vašu osobnu inflaciju. Službeni indeks mjeri prosječnu košaricu. Ako veći dio primanja trošite na najam, energiju ili hranu, vaša stopa može biti bitno viša od objavljene.
• Promjenjivu inflaciju. Model koristi jednu prosječnu stopu kroz cijelo razdoblje. Stvarna inflacija skače i pada, a razdoblja poput 2022. i 2023. pokazuju koliko brzo.
• Poreze na kamatu. Ako se kamata oporezuje, unesite stopu nakon poreza, inače je realni rezultat prikazan povoljnije nego što jest.
• Razliku u obračunu kamate. Kamata se ukamaćuje jednom godišnje. Kod mjesečnog pripisa rezultat je neznatno viši.
• Plaće i primanja. Kalkulator gleda iznos, a ne prihod. Ako vaša primanja rastu brže od cijena, osobni položaj se popravlja unatoč inflaciji.
• Tečaj. U zemljama izvan eurozone promjena tečaja može djelovati u istom ili suprotnom smjeru od domaće inflacije.

Česta pitanja#

Koju stopu inflacije unijeti?#

Za dugoročne izračune uobičajeno je koristiti srednjoročni cilj stabilnosti cijena europske središnje banke, koji iznosi 2 posto, ili prosjek zadnjih deset godina za svoju zemlju. Ako računate osjetljivi cilj, izračunajte i pesimističnu varijantu s višom stopom pa gledajte raspon.

Zašto moj osjećaj poskupljenja ne odgovara službenoj inflaciji?#

Indeks potrošačkih cijena mjeri prosječnu košaricu cijelog stanovništva i uključuje stavke koje vi možda ne kupujete. Cijene koje viđate često, poput kave ili goriva, mijenjaju dojam više nego stavke koje plaćate jednom godišnje. Osobna stopa razlikuje se od prosjeka u oba smjera.

Kako izračunati koliko mi treba za mirovinu u budućem novcu?#

Uzmite današnji godišnji trošak, upišite ga kao iznos i broj godina do mirovine. Rezultat "ista košarica tada košta" je ono što ćete tada trošiti godišnje uz istu potrošnju. Taj iznos zatim ulazi u dugoročnu računicu, primjerice preko kalkulatora složene kamate.

Je li inflacija dobra za dužnike?#

Za onoga tko duguje po fiksnoj kamati inflacija smanjuje realni teret rate, jer primanja u pravilu nominalno rastu, a rata ostaje ista. Kod promjenjive kamate te koristi obično nema, jer rast stopa podiže ratu. Mehanizam je objašnjen u tekstu o tome kako nastaje inflacija.

Znači li deflacija da je onda sve dobro?#

Ne. Trajni pad cijena odgađa potrošnju i ulaganja, povećava realni teret dugova i obično dolazi uz slabo gospodarstvo. Središnje banke zato ciljaju nisku pozitivnu inflaciju, a ne nulu.