Nominalno i realno: jedina razlika koju treba zapamtiti

Nominalno je ono što piše na papiru: iznos plaće, kamatna stopa u ugovoru, prinos fonda, veličina BDP-a u eurima. Realno je isti taj iznos očišćen od promjene cijena, dakle izražen u onome što se za njega može kupiti.

Razlika nije akademska. Plaća koja je u pet godina porasla 15,9 posto uz kumulativni rast cijena od 21,7 posto realno je pala za 4,7 posto. Isti novac, manje robe. Svaki put kad usporedite dva iznosa iz različitih godina, morate znati govorite li nominalno ili realno.

Gdje se razlika pojavljuje#

Isti princip vrijedi na četiri mjesta koja svi susrećemo.

Kod BDP-a je razlika najvidljivija: nominalni BDP raste i kad se proizvodi jednako, samo uz više cijene. Zato se rast gospodarstva uvijek mjeri realnim BDP-om, kako je objašnjeno u tekstu o BDP-u.

Točna formula i kada je aproksimacija dovoljna#

Realni prinos nije razlika dviju stopa nego omjer dvaju faktora:

realno = (1 + nominalno) / (1 + inflacija) - 1

Aproksimacija realno ≈ nominalno - inflacija je praktična, ali griješi to više što su stope više.

Pravilo palca: dok su obje stope ispod otprilike 5 posto, oduzimanje je dovoljno dobro za razgovor. Za ugovore, dulja razdoblja i visoke inflacije koristite točnu formulu, jer greška raste i kumulira se kroz godine.

Uvrstimo brojeve u zadnji red tablice. Nominalna kamata 2 posto, inflacija 12 posto: 1,02 / 1,12 = 0,910714, dakle realno -8,93 posto. Oduzimanje bi dalo -10 posto, što je greška od više od jednog postotnog boda u jednoj godini.

Realna plaća kroz pet godina#

Uzmimo neto plaću od 1.500 EUR koja svake godine raste 3 posto, uz inflaciju od 4 posto godišnje. Realni iznos računamo tako da nominalnu plaću podijelimo s kumulativnim faktorom cijena.

Nominalno je plaća porasla za 238,91 EUR, odnosno 15,9 posto. Cijene su u istom razdoblju porasle 21,7 posto. Realno je plaća pala za 4,7 posto, jer je (1,03 / 1,04)^5 - 1 = -4,72 posto.

Praktična posljedica: povišica od 3 posto uz inflaciju od 4 posto nije mala povišica nego smanjenje plaće. U pregovorima s poslodavcem korisno je odvojiti dio koji nadoknađuje inflaciju od dijela koji je stvarno napredovanje.

Kako preračunati stare iznose u današnji novac#

Postupak je isti u oba smjera, mijenja se samo dijelite li ili množite.

• Stari iznos u današnjem novcu: pomnožite ga kumulativnim faktorom cijena. Iznos od 1.000 EUR prije deset godina, uz prosječnu inflaciju od 3 posto godišnje, odgovara 1.000 × 1,03^10 = 1.343,92 EUR danas.
• Današnji iznos u budućem novcu: podijelite ga faktorom. Isti 1.000 EUR kroz deset godina uz 3 posto imat će kupovnu moć od 1.000 / 1,343916 = 744,09 EUR u današnjem novcu.

Isti izračun radi i kalkulator inflacije, a šire posljedice za štednju razlaže tekst o realnom prinosu štednje.

Za razdoblja u kojima se mijenjala valuta postupak ima jedan dodatni korak. U Hrvatskoj se iznosi prije 2023. preračunavaju u eure po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za euro, pa se tek onda primjenjuje indeks cijena. Redoslijed nije važan za rezultat, ali je važno ne pomiješati konverziju valute s promjenom kupovne moći, o čemu piše i tekst o uvođenju eura.

Za točnu kumulativnu inflaciju uzmite indeks potrošačkih cijena iz nacionalnog statističkog ureda ili HICP iz Eurostata. Odnos dvaju indeksa daje faktor izravno: indeks danas / indeks tada. Razine se stalno mijenjaju, pa ih očitajte s izvora, a ne iz starijih tekstova.

Realno kod kredita i dugova#

Inflacija smanjuje realnu vrijednost fiksnog duga. Rata od 605,98 EUR ostaje ista, ali za nekoliko godina predstavlja manji dio prosječne plaće ako plaće rastu s cijenama. To je razlog zašto dužnici s fiksnom kamatom u razdoblju neočekivane inflacije prolaze relativno bolje, a vjerovnici lošije.

Uz kredit s promjenjivom kamatom ta zaštita je slabija, jer stope obično rastu upravo u takvim razdobljima. Kako se to prenosi na ratu opisano je u tekstu o Euriboru, a učinak više stope može se izmjeriti kalkulatorom rate kredita.

Vrijedi i obrnuto: ako plaće ne prate cijene, realni teret rate raste, jer isti iznos odnosi veći dio kupovne moći kućanstva (domaćinstva).

Česte greške u usporedbama#

1. Usporedba nominalnih iznosa iz različitih godina. "Prosječna plaća je danas dvostruko veća nego prije petnaest godina" ne znači ništa dok se ne zna koliko su porasle cijene.
2. Miješanje prosjeka i medijana. Realni prosjek može rasti dok medijan stagnira. To je pitanje raspodjele, odvojeno od pitanja nominalno ili realno.
3. Uspoređivanje realnog rasta s nominalnim prinosom. Realni rast BDP-a od 2 posto i nominalni prinos štednje od 2 posto nisu ista mjera.
4. Vlastita košarica. Službeni indeks mjeri prosječnu potrošnju. Ako veći dio prihoda trošite na stanovanje i energiju, vaša osobna inflacija može biti bitno drukčija, o čemu piše tekst o mjerenju inflacije.
5. Zaboravljeni porez. Kod štednje i ulaganja realni prinos se računa nakon poreza i naknada, ne prije. Nominalna kamata od 3 posto uz porez i inflaciju od 5 posto daje realno još lošiji rezultat od -1,90 posto.

Česta pitanja#

Kako se točno računa realni prinos?#

Formulom realno = (1 + nominalno) / (1 + inflacija) - 1. Uz nominalnih 6 posto i inflaciju od 2 posto rezultat je 3,92 posto, a ne 4 posto. Brzo oduzimanje stopa je aproksimacija koja je prihvatljiva pri niskim stopama, a znatno griješi pri visokima.

Je li realni prinos moguće imati negativan, a da novac ne izgubim?#

Da, i to je najčešća situacija u razdobljima kad je inflacija viša od kamate na štednju. Nominalni iznos na računu raste, ali za njega kupujete manje nego prije. Gubitak je stvaran iako ga izvod ne prikazuje.

Zašto se rast gospodarstva mjeri realnim BDP-om?#

Zato što nominalni BDP raste i kad se proizvede jednako robe uz više cijene. Realni BDP koristi cijene bazne godine, pa mjeri promjenu količine proizvodnje. Bez toga bi svaka inflacija izgledala kao gospodarski rast.

Kako pretvoriti iznos od prije deset godina u današnji novac?#

Pomnožite ga omjerom indeksa potrošačkih cijena: indeks danas / indeks prije deset godina. Ako je prosječna inflacija bila 3 posto godišnje, faktor je 1,3439, pa 1.000 EUR tada odgovara 1.343,92 EUR danas. Indekse objavljuje nacionalni statistički ured, a usporedive serije Eurostat.

Znači li povišica od 3 posto da mi je plaća porasla?#

Samo ako je inflacija bila manja od 3 posto. Uz inflaciju od 4 posto realna plaća je pala oko 0,96 posto u toj godini, a kroz pet takvih godina 4,7 posto. Zato se povišica uvijek uspoređuje s inflacijom u istom razdoblju.