Uvođenje eura u Hrvatskoj: što se stvarno promijenilo

Hrvatska je euro uvela 1. siječnja 2023., po fiksnom tečaju konverzije od 7,53450 kune za euro. Taj tečaj nije bio tržišni nego zakonski utvrđen, i po njemu su preračunati svi iznosi: računi u banci, štednja, krediti, plaće, mirovine (penzije), cijene i ugovori.

Za kućanstvo je najvažnija bila jedna posljedica: kredit s valutnom klauzulom u eurima postao je obični kredit u eurima, jer valuta primanja i valuta duga više nisu bile različite. Ono što je ostalo je uobičajeni kamatni rizik.

Što se točno dogodilo prijelazom#

Datum uvođenja bio je 1. siječnja 2023. Kroz kratko razdoblje dvojnog optjecaja u trgovinama se plaćalo i kunama i eurima, ali se ostatak vraćao u eurima. Zamjena kunske gotovine u bankama i drugim ovlaštenim mjestima bila je vremenski ograničena, a HNB je zadržao ulogu zadnjeg mjesta zamjene, uz različite rokove za novčanice i za kovanice. Aktualni status zamjene uvijek treba provjeriti na stranicama HNB-a, jer rokovi za kovanice nisu neograničeni.

Monetarna politika istog je dana prešla na Eurosustav. Od tada ključne stope za Hrvatsku određuje Europska središnja banka, a HNB provodi odluke i nadzire banke, kako je razloženo u tekstu tko određuje kamate u regiji.

Tečaj konverzije i pravilo zaokruživanja#

Pravilo je bilo jednostavno i strogo: koristi se puni tečaj sa svih pet decimala, dijeli se iznos u kunama s 7,53450, a rezultat se zaokružuje na dva decimalna mjesta. Tečaj se nije smio zaokruživati ni obrtati radi lakšeg računanja.

Provjera je jednostavna: pomnožite iznos u eurima sa 7,53450 i morate dobiti polazni iznos u kunama, uz razliku koja ne prelazi pola centa.

Kako su preračunati računi, štednja i krediti#

Konverzija je bila automatska. Klijent nije morao potpisivati anekse ni podnositi zahtjeve, a banke nisu smjele naplatiti naknadu za sam preračun. Praktično se to odvilo ovako:

1. Tekući i žiroračuni. Saldo je preračunat po fiksnom tečaju, brojevi računa i IBAN-i su ostali isti.
2. Štednja i oročenja. Glavnica je preračunata, a ugovorena kamatna stopa ostala je ista do isteka roka oročenja.
3. Krediti. Preostala glavnica preračunata je po istom tečaju. Krediti koji su već bili s valutnom klauzulom u eurima postali su krediti u eurima, bez promjene ugovorene marže.
4. Plaće i mirovine. Isplate su nastavljene u eurima, uz obvezu dvojnog iskazivanja na obračunu tijekom prijelaznog razdoblja.

Dvojno iskazivanje cijena#

Prije i nakon uvođenja cijene su se morale iskazivati u obje valute, uz fiksni tečaj konverzije na vidljivom mjestu. Svrha nije bila samo informiranje nego i disciplina: potrošač je mogao usporediti staru i novu cijenu, a nadzor je mogao pratiti tko je zaokruživao naviše.

Dvojno iskazivanje pokazalo je i ograničenje takve mjere. Ono otkriva razliku u trenutku prijelaza, ali ne sprječava poskupljenje koje se dogodi mjesec ili dva kasnije i pripiše se troškovima. Zbog toga je usporedba s indeksom potrošačkih cijena korisnija od pamćenja pojedinačne cijene.

Zaokruživanje i inflacija nisu ista stvar#

Ovo je najčešća zbrka u raspravi o euru, pa je vrijedi razložiti u brojkama.

Artikl koji je stajao 6,99 kuna po točnom preračunu vrijedi 0,93 EUR. Ako ga trgovac postavi na 0,99 EUR, to je poskupljenje od 6,7 posto na tom artiklu. Artikl od 9,99 kuna vrijedi 1,33 EUR, a postavljen na 1,39 EUR poskupio je 4,8 posto.

Sad pretpostavimo da je trgovac tako zaokružio trećinu artikala u košarici, a ostatak ostavio na točnom preračunu, uz prosječno zaokruživanje od 5 posto na dirnutim artiklima. Košarica od 100 EUR postaje 101,67 EUR. To je stvarno poskupljenje od 1,67 posto, jednokratno i vidljivo.

Poanta je da se dojam "sve je poskupjelo zbog eura" mora rastaviti na dio koji dolazi od zaokruživanja i dio koji dolazi od inflacije koja bi se dogodila i bez promjene valute. Mjerenje i bazni efekt objašnjeni su u tekstu o inflaciji, a učinak na kupovnu moć možete provjeriti u kalkulatoru inflacije. Procjene jednokratnog učinka prelaska na euro u ranijim zemljama kretale su se u desetinkama postotnog boda, dakle znatno ispod onoga što ljudi obično osjete, a razlog je što se pamte cijene malog broja često kupovanih artikala.

Što se stvarno promijenilo za kućanstva#

• Nestao je valutni rizik prema euru. Krediti s valutnom klauzulom postali su krediti u domaćoj valuti. Kako taj rizik izgleda kad ga ima, razloženo je u tekstu o tečaju i valutnom riziku i u analizi valutne klauzule.
• Nestao je trošak konverzije kod plaćanja i putovanja unutar eurozone, uključujući razliku kupovnog i prodajnog tečaja koju objašnjava tekst o tečajnoj listi i spreadu.
• Kamate su vezane uz eurozonu. Promjenjive stope prate Euribor i nacionalnu referentnu stopu, pa rata reagira na odluke ECB-a, a ne na domaću stopu.
• Nije nestala inflacija. Zajednička valuta uklanja tečajni rizik, ali ne cijene energije, hrane ni maržu trgovca.

Pouke za sljedeće kandidate#

Iskustvo prijelaza daje nekoliko praktičnih pouka za zemlje koje razmatraju euro:

1. Fiksni tečaj konverzije treba objaviti rano i ponavljati ga posvuda, jer se time uklanja prostor za improvizaciju na blagajni.
2. Dvojno iskazivanje mora trajati i nakon uvođenja, ne samo prije, jer se poskupljenja odgađaju za razdoblje nakon prestanka nadzora.
3. Konverzija ugovora mora biti automatska i besplatna, s izričitom zabranom pogoršanja uvjeta.
4. Komunikacija o cijenama mora biti brojčana. Tvrdnju o poskupljenju treba mjeriti indeksom cijena, a ne dojmom.
5. Gubitak vlastite monetarne politike je stvaran trošak i treba ga izgovoriti naglas, jer ga fiksni tečaj ionako uvelike ukida i prije ulaska.

Česta pitanja#

Koliki je bio tečaj konverzije kune u euro?#

Fiksni tečaj konverzije iznosio je 7,53450 kune za jedan euro. Preračunavalo se punim tečajem sa svih pet decimala, a rezultat se zaokruživao na dva decimalna mjesta. Skraćivanje tečaja na manje decimala nije bilo dopušteno.

Mogu li još zamijeniti kune u eure?#

Rokovi za zamjenu razlikovali su se za novčanice i kovanice, a zamjena u bankama bila je vremenski ograničena na razdoblje nakon uvođenja. Prije nego što nosite gotovinu, provjerite aktualni status i mjesto zamjene na stranicama Hrvatske narodne banke, jer se za kovanice rok razlikuje od roka za novčanice.

Je li euro uzrokovao poskupljenja?#

Dio poskupljenja došao je od zaokruživanja cijena naviše, osobito kod jeftinih artikala, i taj je učinak jednokratan. Veći dio rasta cijena u tom razdoblju dolazio je od energije i hrane, dakle od inflacije koja je pogodila cijelu Europu. Razdvajanje ta dva učinka radi se usporedbom indeksa cijena, a ne pojedinačnih artikala.

Što se dogodilo s kreditima u kunama s valutnom klauzulom u eurima?#

Preračunati su u eure po fiksnom tečaju i time su prestali biti indeksirani. Marža i način obračuna kamate ostali su isti, a promjena valute nije smjela pogoršati uvjete. Kamatni rizik je ostao, jer promjenjiva stopa i dalje ovisi o referentnoj stopi iz ugovora.

Vrijede li stari ugovori sklopljeni u kunama?#

Da. Ugovori nisu prestali vrijediti, nego se izvršavaju u eurima po fiksnom tečaju konverzije. Iznos naveden u kunama i dalje je polazni podatak, a svaka isplata i naplata preračunava se po 7,53450.