Tko određuje kamate u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori

Kamatu na vaš kredit određuje banka, ali okvir u kojem ona to radi postavlja netko drugi. U Hrvatskoj je to Europska središnja banka, jer je zemlja u eurozoni od 1. siječnja 2023. U Srbiji je to Narodna banka Srbije preko referentne stope. U BiH i Crnoj Gori domaća institucija nema klasičnu kamatnu polugu.

Zbog toga ista vijest o odluci ECB-a ne znači isto u sve četiri zemlje. Negdje se prenosi izravno i brzo, negdje zaobilazno preko cijene izvora sredstava banaka, a negdje se sudara s domaćom stopom koja ide vlastitim ritmom.

Cijena novca ima dvije razine#

Prva razina je veleprodajna. Središnja banka određuje po kojoj cijeni banke posuđuju od nje ili kod nje deponiraju višak, i time pomiče kamate na međubankovnom tržištu. Iz toga nastaju referentne stope poput Euribora.

Druga razina je maloprodajna, ona koju vidite u ugovoru. Banka na svoj trošak izvora dodaje maržu za rizik, operativni trošak i profit. Zato dvije banke u istoj zemlji, u istom tjednu, nude različite stope. Mehaniku prijenosa razlažemo u tekstu o tome kako središnja banka kamatama upravlja gospodarstvom.

Hrvatska: odluka se donosi u Frankfurtu#

Ulaskom u eurozonu Hrvatska je monetarnu politiku prenijela na Eurosustav. Ključne stope za cijelo područje eura određuje Upravno vijeće ECB-a, a guverner HNB-a u njemu sudjeluje kao jedan od članova. HNB više ne postavlja vlastitu kamatnu stopu za kunu, jer kune nema.

Ono što HNB i dalje radi: nadzire banke, provodi makrobonitetne mjere (na primjer ograničenja kod stambenih kredita), vodi platni sustav i objavljuje statistiku kamatnih stopa. To su alati koji utječu na to koliko lako i pod kojim uvjetima dobivate kredit, ali ne na osnovnu cijenu novca.

Praktična posljedica za kućanstvo: promjenjive stope na stambene kredite vezane su najčešće uz Euribor ili nacionalnu referentnu stopu, pa se odluke ECB-a s odgodom vide u rati.

Bosna i Hercegovina: valutni odbor bez kamatne poluge#

Centralna banka BiH radi po pravilu valutnog odbora. Svaka konvertibilna marka u optjecaju pokrivena je deviznom rezervom, a tečaj je fiksan: 1 EUR = 1,95583 KM. Zakon ne dopušta kreditiranje države ni banaka radi upravljanja kamatama.

Zbog toga CBBiH nema referentnu stopu kojom bi hladila ili grijala gospodarstvo. Njezin glavni instrument je stopa obvezne rezerve i naknada na rezerve, što utječe na likvidnost banaka, ali ne zamjenjuje monetarnu politiku. Kamate u BiH u praksi slijede cijenu izvora: domaće depozite i uvjete na kojima matične bankovne grupacije iz eurozone pribavljaju novac.

To ima cijenu i korist. Korist je stabilan tečaj i uvezena disciplina. Cijena je da BiH nema vlastiti odgovor na domaći šok, jer ne može spustiti stopu kad joj to treba.

Srbija: referentna stopa i upravljano plivajući tečaj#

Srbija ima vlastitu valutu i vlastitu monetarnu politiku. Narodna banka Srbije objavljuje referentnu kamatnu stopu, koja je glavna stopa za operacije na otvorenom tržištu, i oko nje postavlja koridor stopa za depozitne i kreditne olakšice. Cilj je definiran kao inflacijski cilj, uz tečaj koji pliva, ali uz intervencije NBS-a.

Za korisnika kredita bitna je jedna razlika. Dinarski krediti vezani su uz domaće stope i pomiču se s odlukama NBS-a. Krediti indeksirani u eurima vezani su uz Euribor i uz to nose valutni rizik, jer se primanja isplaćuju u dinarima. Ta kombinacija je razlog zašto ista obitelj može imati dva kredita koja reagiraju na potpuno različite vijesti, što razlažemo u tekstu o tečaju i valutnom riziku.

Crna Gora: euro bez mjesta za stolom#

Crna Gora koristi euro jednostrano, bez članstva u eurozoni. Praktično to znači da nema vlastitu valutu koju bi mogla devalvirati, nema kamatnu stopu kojom upravlja i nema pristup ECB-u kao zajmodavcu u krajnjoj nuždi na način na koji ga imaju članice.

Središnja banka Crne Gore ostaje regulator i supervizor banaka, upravlja likvidnošću sustava i vodi statistiku. Kamate na kredite formiraju se na domaćem tržištu, uz percepciju rizika zemlje i cijenu depozita, pa u prosjeku znaju biti više nego u zemlji koja koristi istu valutu, ali je u eurozoni.

Što koja institucija stvarno može#

Zajedničko je svima jedno: nitko od njih ne propisuje kamatu koju banka nudi vama. Propisuje se okvir, a ostatak je pregovaranje i konkurencija.

Kako odluka o stopi stiže do rate i do štednje#

Uzmimo stambeni kredit od 100.000 EUR na 20 godina uz promjenjivu kamatu. Ovo je učinak različitih razina stope na istu glavnicu:

Pomak s 4 na 6 posto podiže ratu za 110,45 EUR, odnosno 18,2 posto. Isti scenarij možete provjeriti na svojim brojkama u kalkulatoru rate kredita ili kroz stress test rate.

Na drugoj strani je štednja. Ulog od 10.000 EUR kroz pet godina uz 0,5 posto godišnje naraste na 10.252,51 EUR, a uz 3 posto na 11.592,74 EUR. Razlika je 1.340,23 EUR. Pritom vrijedi upozorenje da nominalna kamata nije prinos: ako je kamata 2 posto, a inflacija 4 posto, realno gubite oko 1,92 posto godišnje, što razlažemo uz inflaciju i oročenu štednju.

Gdje provjeriti aktualne brojke u pet minuta#

1. Ključne stope eurozone: stranica ECB-a s pregledom ključnih kamatnih stopa i datumima odluka.
2. Euribor po ročnostima: službena objava EMMI-ja, a prijenos u ugovor piše u vašem kreditnom ugovoru.
3. Hrvatska: HNB, statistika kamatnih stopa kreditnih institucija i nacionalna referentna stopa.
4. Srbija: NBS objavljuje referentnu stopu i odluke Izvršnog odbora, s datumima sjednica.
5. BiH: CBBiH objavljuje podatke o obveznoj rezervi i monetarnom okviru, a kamate banaka prati bankarska agencija.

Kad usporedite ponude, ne gledajte samo stopu nego i način njezine promjene: koja je referentna veličina, koliko puta godišnje se prilagođava i postoji li gornja granica. Odluka između fiksne i promjenjive kamate ovisi upravo o tome, a razrađena je u tekstu o fiksnoj ili promjenjivoj kamati.

Česta pitanja#

Utječe li HNB još uvijek na kamate u Hrvatskoj?#

Ne na osnovnu cijenu novca. Od ulaska u eurozonu ključne stope određuje ECB. HNB je i dalje supervizor banaka i donosi makrobonitetne mjere koje utječu na uvjete odobravanja kredita, primjerice na omjer rate i dohotka ili na iznos učešća.

Zašto su kamate u BiH i Crnoj Gori često više nego u eurozoni?#

Jer se cijena kredita ne sastoji samo od cijene izvora nego i od premije rizika. Manje i plitko tržište, sporiji sudski postupci naplate i percepcija rizika zemlje podižu maržu. Nijedna od te dvije zemlje nema domaću stopu kojom bi taj dio spustila.

Kako odluka ECB-a dolazi do moje rate?#

Preko referentne stope u ugovoru. Ako je rata vezana uz Euribor, promjena tržišnih očekivanja pomiče Euribor, a vaša banka ga primjenjuje na sljedeći dan prilagodbe, obično svakih šest ili dvanaest mjeseci. Zato rata ne reagira istog dana kad i vijest.

Može li Narodna banka Srbije kamatom oboriti inflaciju?#

Može utjecati na potražnju i na tečaj, ali ne na sve uzroke cijena. Ako inflacija dolazi od uvezenih troškova, viša stopa djeluje sporije i posredno. Učinak se u pravilu vidi s odmakom od nekoliko kvartala, ne odmah.

Znači li euro automatski niže kamate?#

Ne automatski, ali uklanja jedan dio rizika. Nestaje valutni rizik prema euru i troškovi konverzije, a zemlja članica ima pristup instrumentima Eurosustava. Marža banke, kreditna sposobnost dužnika i konkurencija i dalje odlučuju koliko ćete platiti.