Kako radi osiguranje: premija, rizik i franšiza

Kako se formira premija, čemu služi franšiza, što je podosiguranje i pravilo proporcije te kada osiguranje ima smisla, a kada je skuplje od rizika.

Sadržaj stranice
  1. Zašto premija mora biti veća od očekivane štete
  2. Zašto veliki broj osiguranika snižava cijenu
  3. Franšiza i suosiguranje: dva načina da premija padne
  4. Podosiguranje i pravilo proporcije
  5. Isključenja koja se najčešće previde
  6. Kada osiguranje ima smisla, a kada ne
  7. Kako čitati policu u deset minuta
  8. Česta pitanja

Osiguranje je razmjena male i sigurne štete za zaštitu od velike i neizvjesne. Vi svake godine sigurno gubite premiju, a osiguravatelj preuzima obvezu da plati štetu koja bi vas financijski srušila. Posao ima smisla samo dok je šteta koju pokrivate veća od onoga što sami možete podnijeti.

Zato je premija uvijek viša od očekivane štete. Razlika pokriva troškove obrade, kapital koji stoji iza obećanja i maržu. Ako pokrivate rizik koji možete platiti iz štednje, tu razliku plaćate bez potrebe.

Zašto premija mora biti veća od očekivane štete#

Uzmimo skupinu od 10.000 kućanstava. Vjerojatnost velike štete od požara ili poplave je 0,5 posto godišnje, prosječna šteta 20.000 EUR. Očekivana šteta po polici je 0,005 × 20.000 = 100 EUR. To je čista cijena rizika, u struci nazvana tehnička premija.

Ako bi osiguravatelj naplaćivao točno 100 EUR, u prosjeku ne bi zaradio ništa, a u polovici godina bi bio u minusu. Zato se na tehničku premiju dodaju:

Sastavni dioIlustrativni iznosŠto pokriva
Očekivana šteta100 EURisplate oštećenima
Troškovi prodaje i obrade36 EURprovizija, likvidacija šteta, administracija
Marža za rizik i kapital7 EURodstupanja od prosjeka, zahtjevi solventnosti
Bruto premija143 EURukupno, prije poreza i doprinosa

Omjeri se razlikuju po vrstama osiguranja i po društvima, a nadzorna tijela (HANFA u Hrvatskoj, Agencija za osiguranje u BiH, Narodna banka Srbije) objavljuju agregatne podatke o odnosu premija i šteta. Konkretne iznose uvijek provjerite u ponudi, jer se mijenjaju svake sezone.

Zašto veliki broj osiguranika snižava cijenu#

Osiguranje radi na zakonu velikih brojeva. Prosječna šteta po polici je uvijek 100 EUR, ali kolebanje oko tog prosjeka pada kako broj osiguranika raste.

Broj policaOčekivani broj štetaKolebanje troška po policiKolebanje u odnosu na 100 EUR
1000,5141 EUR141 %
10.0005014 EUR14 %
1.000.0005.0001,41 EUR1,4 %

Kod 100 polica trošak je nepredvidiv i marža mora biti velika. Kod milijun polica prosjek je gotovo siguran, pa marža za rizik može biti mala. To je i razlog zašto rijetki, ali povezani rizici (potres, poplava cijele doline) poskupljuju: kad šteta pogodi sve odjednom, udruživanje ne pomaže i osiguravatelj mora kupiti reosiguranje.

Franšiza i suosiguranje: dva načina da premija padne#

Franšiza je iznos koji sami snosite u svakoj šteti. Ako je franšiza 200 EUR, a šteta 800 EUR, isplata je 600 EUR. Franšiza uklanja sitne štete iz sustava, a upravo su one najskuplje za obradu u odnosu na iznos.

Suosiguranje (učešće u šteti) znači da nakon franšize plaćate i postotak ostatka. Uz franšizu od 200 EUR i suosiguranje od 10 posto, kod štete od 5.000 EUR dobivate (5.000 - 200) × 0,9 = 4.320 EUR.

Podosiguranje i pravilo proporcije#

Ovo je najčešća skupa greška u imovinskim policama. Ako je nekretnina ili oprema osigurana na iznos manji od stvarne vrijednosti, osiguravatelj plaća štetu u istom omjeru.

Primjer: stan je vrijedan 200.000 EUR, a osiguran je na 120.000 EUR. Omjer je 120.000 / 200.000 = 0,6.

Uštedjeli ste na premiji nekoliko desetaka eura godišnje, a izgubili desetke tisuća u trenutku kad vam je novac trebao. Zato se osigurana svota provjerava kad se stan renovira, kad se kupi skuplja oprema i kad građevinski troškovi porastu. Neke police imaju klauzulu o odricanju od proporcije, ali to mora pisati u uvjetima.

Isključenja koja se najčešće previde#

Polica se ne sastoji od letka, nego od uvjeta osiguranja. Tipična isključenja koja iznenade korisnike:

Uvjeti su sastavni dio ugovora i moraju vam biti uručeni prije potpisa. Ako ih niste dobili, to je prvo pitanje koje postavljate.

Kada osiguranje ima smisla, a kada ne#

Pravilo je jednostavno: osigurajte štetu koja je velika i rijetka, platite sami štetu koja je mala i predvidiva.

RizikVjerojatnostIznos šteteIma li smisla polica
Odgovornost u prometuniskado stotina tisuća EURda, i zakonski je obvezno
Požar ili poplava stananiskadesetke tisuća EURda
Trajni gubitak radne sposobnostiniskagodine prihodada
Kvar mobitela10 posto godišnje300 EURrijetko
Produljeno jamstvo za mali kućanski aparatniska150 EURne

Obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti razrađujemo u tekstu o autoosiguranju, a zdravstvena pokrića u tekstu o dopunskom zdravstvenom osiguranju.

Kod mobitela je račun jasan: očekivana šteta je 0,10 × 300 = 30 EUR, a produljena jamstva se u praksi nude po iznosima blizu dvostruko višima. Plaćate 2 eura za svaki euro očekivane koristi, a šteta od 300 EUR ionako ne ruši kućni budžet. Isti novac odložen u štednju kroz nekoliko godina pokrije više takvih kvarova, a koliko naraste možete provjeriti kalkulatorom složene kamate.

Kako čitati policu u deset minuta#

  1. Osigurana svota i po kojoj vrijednosti (nova ili stvarna, umanjena za amortizaciju).
  2. Popis pokrivenih opasnosti i, odvojeno, popis isključenja.
  3. Franšiza i podlimiti po skupinama stvari.
  4. Karencija i trenutak od kojeg pokriće počinje teći.
  5. Rok prijave štete i dokumentacija koja se traži.
  6. Obveze osiguranika: alarm, protupožarni uređaji, zaključavanje, redovito održavanje. Nepoštivanje je razlog za smanjenje isplate.
  7. Trajanje, obnova i otkazni rok, jer se mnoge police automatski produljuju.

Usporedite barem tri ponude po istoj osiguranoj svoti i istoj franšizi. Ponuda s nižom premijom i tri puta manjim podlimitom za elektroniku nije jeftinija, nego je drugačiji proizvod.

Česta pitanja#

Zašto je premija veća od štete koju očekujem?#

Jer u premiju ulaze i troškovi obrade, provizija posrednika, kapital koji jamči isplatu i marža za odstupanje od prosjeka. U ilustrativnom primjeru očekivana šteta je 100 EUR, a bruto premija 143 EUR. Tu razliku plaćate za sigurnost isplate, i ona se isplati samo kad je šteta prevelika da je platite sami.

Isplati li se podići franšizu?#

Obično da, ako iznos franšize možete platiti odmah bez zaduživanja. Viša franšiza znižava premiju svake godine, a sami plaćate samo štete koje ionako niste smjeli prepustiti osiguranju. Izračunajte koliko godina uštede na premiji pokriva jednu dodatnu franšizu.

Što je podosiguranje i kako ga izbjeći?#

Podosiguranje znači da je osigurana svota niža od stvarne vrijednosti. Isplata se tada smanjuje u istom omjeru: 60 posto osigurano znači 60 posto isplaćene štete. Izbjegava se tako da svote uskladite sa stvarnom vrijednošću nakon renovacije, kupnje opreme ili rasta građevinskih troškova.

Može li osiguravatelj odbiti isplatu?#

Može, ako je događaj isključen uvjetima, ako je nastupio u karenciji, ako niste ispunili ugovorene obveze ili ako ste dali netočne podatke pri sklapanju. Odbijanje mora biti pisano i obrazloženo. Slijedi prigovor društvu, zatim pritužba nadzornom tijelu i, ako treba, sud.

Kako znam je li premija razumna?#

Usporedite ponude s identičnom osiguranom svotom, franšizom i popisom pokrića. Zatim procijenite vlastitu očekivanu štetu. Ako je premija višestruko veća od nje, a šteta je mala, rizik zadržite sami. Za velike rizike odnos premije i štete je manje važan od sigurnosti isplate.

Izvori i dodatna literatura

Podaci koji se mijenjaju (kamatne stope, tečajevi, porezne stope) provjerite izravno kod izvora. Kako provjeravamo brojeve piše u metodologiji.