Indeksni ili aktivni fond: što kažu troškovi

Aktivni fond plaća tim ljudi da bira papire i pokuša nadmašiti tržište. Indeksni fond samo kopira unaprijed objavljeno pravilo i zato košta znatno manje. Cijela razlika između njih svodi se na jedno pitanje: nadoknađuje li viši prinos višu naknadu, i to pouzdano, kroz desetljeća.

Naknada je jedina veličina u toj jednadžbi koju znate unaprijed. Prinos ne znate. Zato razlika u trošku nije sitnica nego jedini dio ishoda na koji imate kontrolu.

Kako radi aktivni fond#

Aktivni fond ima upravitelja i analitički tim koji odlučuju što kupiti, koliko držati i kada prodati. Cilj je nadmašiti odabrani referentni indeks.

Ta odluka košta na tri načina:

1. Naknada za upravljanje. Plaće analitičara, istraživanje, podaci, distribucija.
2. Trošak trgovanja unutar fonda. Češće trgovanje znači više provizija i više plaćenog spreada. Taj trošak ne ulazi u iskazani TER nego smanjuje prinos tiho.
3. Trošak prodaje. Ako se fond prodaje preko poslovnica i posrednika, netko mora biti plaćen za tu prodaju, obično kroz ulaznu naknadu ili kroz veći dio godišnje naknade.

Da bi ulagatelj u aktivnom fondu prošao bolje, upravitelj mora nadmašiti tržište za više od zbroja svega toga, i mora to raditi ustrajno. To je moguće, ali nije zadano.

Kako radi indeksni fond#

Indeksni fond nema prosudbu. Kupuje ono što piše u metodologiji indeksa i prilagođava portfelj kad se indeks revidira. Nema analitičkog tima, trgovanje je rjeđe i predvidivije, a distribucija je najčešće online.

Zbog toga je naknada niža. Indeksni fond svjesno odustaje od pokušaja da nadmaši tržište i prihvaća tržišni prinos umanjen za mali trošak. Mehaniku burzovnog oblika indeksnog fonda razlaže tekst o ETF-u.

Gdje točno nastaje razlika u trošku#

Sve ove stavke pišu u prospektu i u dokumentu s ključnim informacijama. Ako ih ne nađete na jednom mjestu, tražite ih u odjeljku o troškovima, ne u marketinškom letku.

Koliko 1,5 postotnog boda košta kroz 25 godina#

Uzmimo dva fonda koji ulažu u isto tržište i ostvaruju isti bruto prinos. Pretpostavimo bruto prinos od 6 posto godišnje. To je pretpostavka za izračun, a ne prognoza.

• Indeksni fond ima tekući trošak 0,20 posto, pa je neto prinos 5,80 posto.
• Aktivni fond ima tekući trošak 1,70 posto, pa je neto prinos 4,30 posto.

Uplata je 300 EUR mjesečno kroz 25 godina, dakle 90.000 EUR vlastitog novca u oba slučaja.

Razlika od 37.907 EUR je 19,2 posto konačnog iznosa i veća je od 42 posto ukupno uplaćenog novca. Nastala je bez ijedne loše odluke o izboru papira, samo iz naknade. Isti izračun možete ponoviti s vlastitim brojkama u kalkulatoru utjecaja naknada, a logiku rasta objašnjava tekst o složenoj kamati.

Ulazne i izlazne naknade domaćih fondova#

Fondovi koji se prodaju preko bankarskih poslovnica u regiji često imaju jednokratne naknade koje ETF-ovi nemaju.

Ulazna naknada se skida s uplate. Uplatite 300 EUR, a u fond uđe manje. Na primjeru odozgo, ulazna naknada od 2 posto na svaku uplatu smanjuje konačni iznos aktivnog fonda sa 159.184 EUR na oko 156.000 EUR. Izgubljeno je dodatnih 3.184 EUR, a nikad nije ni bilo uloženo.

Izlazna naknada se skida pri prodaji i često opada s vremenom držanja, na primjer s 1 posto u prvoj godini na nulu nakon tri godine. Na iznosu od 159.184 EUR, izlazna naknada od 1 posto je 1.592 EUR.

Naknada za uspjeh naplaćuje se kad fond nadmaši mjerilo. Provjerite dvije stvari: koje je mjerilo (ako je mjerilo neka niska fiksna stopa, naknada se plaća gotovo uvijek) i postoji li klauzula prema kojoj se prvo moraju nadoknaditi prethodni zaostaci. Bez te klauzule plaćate uspjeh nakon lošeg razdoblja koje vam nije nadoknađeno.

Rasponi su ono što ćete vidjeti u ponudama, a ne propisani iznosi. Točan broj za konkretan fond uvijek stoji u prospektu.

Kada aktivni fond ima smisla#

Postoje situacije u kojima aktivno upravljanje nije samo trošak.

• Tržišta bez dobrog indeksnog proizvoda. Manja regionalna tržišta često nemaju jeftin indeksni fond, pa je aktivni fond jedini praktičan način izloženosti.
• Nelikvidne klase imovine. Kod segmenata gdje je trgovanje otežano, mehaničko praćenje indeksa je skupo samo po sebi.
• Jasno definirano ograničenje. Ako želite portfelj s određenim isključenjima ili posebnim pravilima, netko ta pravila mora primjenjivati.
• Obveznički dio portfelja u posebnim uvjetima. Upravljanje trajanjem i kreditnom kvalitetom je odluka koju indeks ne donosi, o čemu piše tekst o obveznicama.

U svim tim slučajevima i dalje vrijedi ista provjera: koliko točno plaćate i što za to konkretno dobivate.

Kako usporediti dva fonda u pet minuta#

1. Otvorite dokument s ključnim informacijama za oba fonda. Ne letak, ne stranicu s prinosima.
2. Prepišite tekuće troškove, ulaznu i izlaznu naknadu i naknadu za uspjeh. Pet brojeva po fondu.
3. Provjerite referentni indeks. Ako se razlikuje, ne uspoređujete istu stvar.
4. Provjerite valutu i valutnu izloženost. Fond u eurima može držati imovinu u drugim valutama.
5. Ubacite razliku u tekućem trošku u kalkulator i pogledajte iznos u eurima kroz svoj horizont, ne u postocima.
6. Provjerite preporučeno razdoblje držanja i usporedite ga s vlastitim planom.

Ako nakon toga skuplji fond i dalje izgleda opravdano, imate obrazloženje koje možete napisati u jednoj rečenici. Ako ga ne možete napisati, odgovor je vjerojatno jeftinija opcija. Pogreške koje se najčešće ponavljaju u tom izboru popisane su u tekstu o greškama u ulaganju.

Česta pitanja#

Nadmašuju li aktivni fondovi indeks?#

Neki nadmaše, u nekim razdobljima. Problem je predvidivost: teško je unaprijed odabrati fond koji će nadmašivati indeks kroz dvadeset godina, a naknadu plaćate od prvog dana bez obzira na ishod. Redovita usporedna izvješća o troškovima i uspješnosti proizvoda za male ulagatelje objavljuje ESMA.

Zašto je naknada od 1,7 posto problem ako je prinos 6 posto?#

Jer se naknada ne naplaćuje na prinos nego na cijelu imovinu, svake godine, uključujući godine s gubitkom. Na primjeru odozgo ta razlika kroz 25 godina odnese 37.907 EUR, iako su uplate identične. Postotak zvuči malo, a iznos u eurima nije mali.

Je li mirovinski fond aktivni ili indeksni?#

Obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi u regiji uglavnom su aktivno upravljani, uz naknade propisane ili ograničene regulativom. Njihova struktura i troškovi opisani su u tekstu o mirovinskim stupovima.

Mogu li kombinirati oba pristupa?#

Da, i to je čest izbor. Jezgra portfelja u jeftinom indeksnom proizvodu, a manji dio u aktivnom fondu za segment koji indeks ne pokriva. Bitno je da manji dio ostane manji i da znate koliko vas ukupno košta.

Kako doznati stvarni trošak trgovanja unutar fonda?#

Djelomično se vidi iz godišnjeg izvješća fonda i iz iskazanih transakcijskih troškova u dokumentima o troškovima. Posredan pokazatelj je stopa obrtaja portfelja: što je viša, to je više trgovanja i skrivenog troška.

Znači li niska naknada da je fond dobar?#

Ne sama po sebi. Niska naknada bez široke diversifikacije i dalje je koncentriran rizik, a uski jeftini fond može biti volatilniji od skupljeg globalnog. Naknada je nužan, ali ne i dovoljan kriterij.