Obveznice objašnjene: prinos, cijena i rizik

Obveznica je zajam koji vi dajete izdavatelju, najčešće državi ili velikoj tvrtki (firmi, preduzeću). Izdavatelj vam kroz vrijeme plaća dogovorenu kamatu, a na dan dospijeća vraća nominalni iznos. Za razliku od dionice, unaprijed znate koliko novca dobivate i kojeg datuma.

Cijena obveznice na tržištu kreće se suprotno od prinosa. Kad tržišne kamatne stope rastu, cijena već izdanih obveznica pada, jer njihov fiksni kupon postaje manje privlačan od novih izdanja. To je razlog zbog kojeg i "sigurna" obveznica u nekoj godini može pokazati minus.

Četiri broja koja treba pročitati prije kupnje#

Svaka obveznica opisana je istim skupom podataka, bez obzira izdaje li je država ili tvrtka:

1. Nominalna vrijednost. Iznos koji izdavatelj vraća na dan dospijeća, tipično 1.000 EUR ili 100 EUR po komadu.
2. Kuponska stopa. Postotak nominale koji izdavatelj isplaćuje godišnje, obično jednom ili dvaput godišnje. Kupon 3 posto na nominalu 1.000 EUR znači 30 EUR godišnje, bez obzira po kojoj ste cijeni obveznicu kupili.
3. Dospijeće. Datum kad se vraća nominala. Do tada obveznicu možete prodati na tržištu po cijeni koju netko nudi.
4. Cijena. Izražava se u postotku nominale. Cijena 95,55 znači 955,48 EUR po komadu od 1.000 EUR nominale.

Iz ta četiri podatka izvodi se prinos do dospijeća, kamatna stopa koja izjednačava današnju cijenu sa svim budućim isplatama. To je jedini broj kojim se dvije obveznice smisleno uspoređuju. Tekući prinos (kupon podijeljen s cijenom) je grublja mjera: na cijeni od 955,48 EUR daje 3,14 posto, dok stvarni prinos do dospijeća iznosi 4 posto, jer uz kupon dobivate i razliku do nominale.

Zašto cijena pada kad prinos raste#

Uzmimo obveznicu s nominalom 1.000 EUR, kuponom 3 posto i dospijećem za pet godina. Ako tržište traži prinos od točno 3 posto, cijena je jednaka nominali. Ako tržišni prinos naraste na 4 posto, vaš kupon od 30 EUR više nije konkurentan, pa cijena mora pasti dok ukupni prinos novog kupca ne dođe na 4 posto.

Izračun je diskontiranje svih isplata: pet kupona od 30 EUR i nominala od 1.000 EUR na kraju.

Ista logika radi u oba smjera. Pad tržišnih stopa podiže cijenu postojećih obveznica, što je razlog zašto obveznički dio portfelja često raste baš onda kad dionice padaju i kad središnja banka smanjuje stope. Kako stope nastaju, objašnjeno je u tekstu o kamatnim stopama središnjih banaka.

Trajanje: koliko se cijena pomakne#

Trajanje (duration) je prosječno vrijeme do primitka vašeg novca, ponderirano iznosima. Modificirano trajanje je praktičnija verzija: govori za koliko posto se cijena mijenja na promjenu prinosa od jednog postotnog boda.

Pravilo je jednostavno: dulje dospijeće znači veću osjetljivost na kamatne stope. Petogodišnja obveznica gubi oko 4,5 posto na postotni bod, desetogodišnja oko 8 posto. Ako vam novac treba za tri godine, obveznica s dospijećem od deset godina nosi rizik koji vam nije potreban.

Procjena preko trajanja je približna. Formula predviđa pad od 4,58 posto, a stvarni pad je 4,45 posto. Razlika ide u vašu korist jer je veza cijene i prinosa zakrivljena: cijena raste nešto brže nego što pada.

Kreditni rizik i što rejting stvarno govori#

Kamatni rizik je pitanje cijene, kreditni rizik je pitanje hoće li vam uopće vratiti novac. Agencije za rejting svrstavaju izdavatelje u razrede, a razlika u prinosu prema najsigurnijem izdavatelju zove se kreditni raspon.

Rejting nije jamstvo. To je mišljenje o vjerojatnosti neplaćanja, a mijenja se, ponekad prekasno. Praktično pravilo: ako vam obveznica jednog izdavatelja nudi bitno viši prinos od usporedivih, tržište vam govori da tu postoji rizik koji vi možda niste primijetili. Zbog toga se pojedinačne korporativne obveznice teško drže bez diversifikacije.

Državne obveznice i trezorski zapisi za građane#

Države u regiji povremeno izdaju vrijednosne papire namijenjene i građanima, uz upis preko banaka ili ovlaštenih posrednika. Mehanizam je uvijek isti, iako se uvjeti razlikuju od izdanja do izdanja:

1. Ministarstvo financija objavljuje odluku o izdanju: iznos, rok, kupon ili diskont, minimalni upis i rokove za prijavu.
2. Ulagači se prijavljuju kod ovlaštenog posrednika, često uz otvaranje računa vrijednosnih papira kod depozitorija.
3. Nakon aukcije ili upisa novac se skida s računa, a papiri se evidentiraju na vaše ime.
4. Kupon se isplaćuje na račun, a nominala na dan dospijeća.

Trezorski zapis je kratkoročni papir, obično do godinu dana, bez kupona. Kupujete ga uz diskont i na kraju dobivate nominalu. Ako je traženi prinos 3 posto, papir s dospijećem za godinu dana i nominalom 1.000 EUR košta 970,87 EUR, a zarada je razlika od 29,13 EUR. Za rok od pola godine cijena je 985,33 EUR.

Kada obveznice imaju smisla u portfelju#

Obveznice ne služe tome da vas obogate. Služe da smanje raspon mogućih ishoda i da imate dio portfelja koji možete unovčiti bez prodaje dionica u lošem trenutku.

• Poznat datum trošenja. Ako znate da vam novac treba za tri godine, obveznica koja dospijeva za tri godine ukida neizvjesnost cijene na taj datum.
• Smanjenje kolebljivosti. Kombinacija dionica i obveznica ima manje oscilacije od samih dionica, uz manji očekivani prinos.
• Prihod. Kuponi stižu u poznatim iznosima i datumima, za razliku od dividendi o kojima uprava odlučuje svake godine iznova.

Obveznice imaju manje smisla ako je vaš horizont vrlo dug i ako podnosite pad vrijednosti bez prodaje, ili ako imate skup dug. Otplata kredita s kamatom od 6 posto je siguran "prinos" od 6 posto, što nadmašuje gotovo svaku obveznicu jednake sigurnosti. Prije nego što obveznice uđu u sliku, razriješite fond za hitne slučajeve i skupe dugove.

Za usporedbu učinka različitih prinosa kroz vrijeme možete koristiti kalkulator složene kamate, ali imajte na umu da svaki prinos koji tamo upišete jest pretpostavka, a ne obećanje.

Kako se do obveznica dolazi u praksi#

Postoje tri puta, a razlikuju se po iznosu i trudu:

• Izravna kupnja pojedinačne obveznice preko brokera ili banke. Traži veći minimalni iznos i pažnju na trošak trgovanja te na razliku između kupovne i prodajne cijene.
• Upis novog izdanja namijenjenog građanima, kad ga izdavatelj raspiše.
• Obveznički fond ili ETF koji drži stotine obveznica. Nema datuma dospijeća, pa vrijednost udjela trajno reagira na kamatne stope, ali imate diversifikaciju uz mali iznos.

Kod svih triju putova provjerite ukupne naknade, jer na prinosu od tri ili četiri posto godišnje naknada od jednog postotnog boda pojede četvrtinu rezultata. Detaljnije o tome u tekstu o naknadama u ulaganju.

Česta pitanja#

Mogu li izgubiti novac na državnoj obveznici?#

Možete, na dva načina. Ako prodate prije dospijeća nakon rasta kamatnih stopa, prodajete po nižoj cijeni. I ako je držite do kraja, inflacija može biti viša od prinosa, pa dobijete više eura koji vrijede manje. Neplaćanje države je treći, rjeđi scenarij.

Što znači da obveznica kotira na 95,55?#

Cijena se izražava u postotku nominale. Kotacija 95,55 znači da za obveznicu nominale 1.000 EUR plaćate 955,48 EUR, uz eventualno pripadajuću nedospjelu kamatu. Na dospijeću ćete dobiti punih 1.000 EUR, pa je razlika od 44,52 EUR dio vašeg ukupnog prinosa, uz kupone koje primate u međuvremenu.

Je li bolja pojedinačna obveznica ili obveznički fond?#

Pojedinačna obveznica ima poznat datum i iznos povrata, što je korisno za konkretan cilj. Fond nema dospijeće, ali ima široku diversifikaciju i mali minimalni iznos. Za manje iznose i opću izloženost fond je praktičniji, za točno određen datum trošenja pojedinačna obveznica.

Kako obveznice reagiraju na inflaciju?#

Loše, ako je kupon fiksan. Rast inflacije obično povlači rast kamatnih stopa, pa cijene padaju, a realna vrijednost kupona se smanjuje. Postoje obveznice vezane uz indeks potrošačkih cijena kod kojih se nominala usklađuje s inflacijom, ali nisu dostupne u svakom izdanju i svakoj zemlji.

Koliko obveznica treba imati u portfelju?#

Ne postoji univerzalan broj. Udio ovisi o horizontu, o tome kada trošite novac i koliko pada podnosite bez prodaje. Što je datum trošenja bliži, to veći udio ima smisla. Odluku donosite prema svom planu i datumu trošenja, a ne prema prošlim prinosima ili prema tome što je zadnjih godina bolje prošlo.