Rizik i diversifikacija: što znači ne staviti sve na jedno

Rizik u ulaganju nije samo mogućnost gubitka nego širina raspona mogućih ishoda. Ulaganje koje može donijeti i plus 25 i minus 25 posto rizičnije je od onoga koje se kreće između plus 4 i minus 1 posto, iako ni jedno ni drugo ne jamči ništa.

Diversifikacija ne uklanja rizik. Ona uklanja onaj dio rizika za koji tržište ne plaća: rizik da baš vaša tvrtka, vaš sektor ili vaša zemlja prođu loše dok ostali prolaze normalno.

Rizik je raspon ishoda, a ne samo gubitak#

Ako novac držite na računu, ishod nakon godine dana znate gotovo točno. Ako ga uložite u dionički portfelj, ishod je raspon: možda plus 20 posto, možda minus 20 posto, a najvjerojatnije nešto između.

Ta širina raspona je rizik. Iz nje slijede dvije posljedice koje se često previđaju.

Prva: gubitak i oporavak nisu simetrični. Postotni pad i postotni rast ne poništavaju se međusobno.

Druga: nula nije bez rizika. Novac koji stoji na računu gubi kupovnu moć ako cijene rastu. To je rizik s uskim rasponom ishoda, ali sa sustavno negativnim smjerom kad je inflacija iznad kamate na štednju, kako pokazuje tekst o realnom prinosu štednje.

Sistemski i nesistemski rizik#

Nesistemski rizik vezan je uz pojedinu tvrtku (firmu, preduzeće) ili sektor: loša odluka uprave, gubitak velikog kupca, regulatorna promjena u jednoj djelatnosti. Taj rizik nestaje kad držite mnogo različitih pozicija, jer se pojedinačne nesreće međusobno poništavaju.

Sistemski rizik pogađa cijelo tržište: recesija, kamatni šok, geopolitički događaj. Njega nijedan broj pozicija ne uklanja. Kad tržište pada, pada i široko diversificiran portfelj.

Logika ulaganja je da vas tržište nagrađuje samo za preuzimanje sistemskog rizika. Za nesistemski rizik ne dobivate ništa, jer ga možete besplatno ukloniti. Držati jednu dionicu umjesto stotinu znači preuzeti dodatni rizik za koji nema dodatne očekivane naknade.

Korelacija jednostavnim jezikom#

Korelacija govori kreću li se dvije stvari u istom smjeru. Ako uvijek rastu i padaju zajedno, korelacija je visoka i držanje obje ne pomaže mnogo. Ako se kreću neovisno ili suprotno, kombinacija ima manji raspon ishoda od svakog dijela zasebno.

Brojčano: portfelj s dvije imovine u jednakim udjelima, gdje jedna padne 30 posto, a druga poraste 5 posto, gubi 12,5 posto. Ako obje padnu 30 posto, portfelj gubi 30 posto. Ista podjela, potpuno različit ishod, i razlika je isključivo u tome kreću li se zajedno.

Koliko pozicija je dovoljno#

Odgovor ovisi o tome što pozicije jesu. Ako držite jednake udjele u više tvrtki i jedna izgubi pola vrijednosti, učinak na portfelj je:

Vidi se da najveći dio koristi dolazi od prvih desetak do dvadesetak pozicija, a nakon toga dodavanje pomaže sve manje. To vrijedi samo ako su pozicije stvarno različite. Dvadeset banaka iz iste zemlje ponašat će se kao jedna pozicija u bankarskoj krizi.

Zbog toga jedan široko diversificiran indeksni fond često obavlja posao bolje nego ručno sastavljen popis od dvadeset imena, i to uz manje rada i niži trošak, kako objašnjava tekst o ETF-u.

Diversifikacija po zemljama, sektorima i valutama#

Diversifikacija ima tri razine koje se lako pomiješaju.

• Zemlje. Gospodarstva, porezni sustavi i politički rizici razlikuju se. Jedna zemlja može zaostajati desetljećima dok ostatak svijeta raste.
• Sektori. Tehnologija, energetika, financije i zdravstvo ne reagiraju isto na kamatni šok ili recesiju.
• Valute. Imovina denominirana u različitim valutama nosi različit tečajni ishod. Valutna izloženost dolazi od valute imovine, ne od valute u kojoj kupujete udio, o čemu piše tekst o tečaju i valutnom riziku.

Za ulagatelja u eurozoni ili u zemlji vezanoj za euro, valutni rizik ima drugačiju težinu nego za nekoga tko troši u dinarima. Tko što stvarno kontrolira u pojedinoj zemlji, razlaže tekst o tome tko određuje kamate u regiji.

Domaća pristranost u regiji#

Domaća pristranost je sklonost da veći dio portfelja držimo u imovini vlastite zemlje, jer nam je poznata. Osjećaj poznatosti nije smanjenje rizika.

U našoj regiji ta pristranost ima specifičan oblik. Domaća tržišta kapitala su mala i manje likvidna, s malim brojem uvrštenih tvrtki i visokim udjelom nekoliko sektora, prije svega turizma, financija i telekomunikacija. Portfelj sastavljen samo od domaćih dionica koncentriran je i po zemlji i po sektorima istodobno.

Postoji i dublji problem: vaša plaća (plata), vrijednost vaše nekretnine i vaš mirovinski račun već ovise o domaćem gospodarstvu. Ako i portfelj stavite ondje, sve vaše izvore prihoda vezali ste za isti ishod. Nekretnina kao dodatna koncentracija u istom tržištu opisana je u usporedbi nekretnine i ETF-a.

Horizont i pad koji možete podnijeti#

Horizont ne smanjuje kolebljivost, ali daje vremena za oporavak. Zato je jedina razumna veza između horizonta i portfelja ova: što je novac potrebniji ranije, to manje smije biti izložen padu.

Praktična provjera radi se u eurima, ne u postocima. Zapitajte se koliki privremeni pad možete podnijeti a da ne prodate. Ako imate portfelj od 50.000 EUR i pad od 20 posto, to je 10.000 EUR manje na izvodu. Ako biste pri tome prodali, portfelj vam je prerizičan bez obzira na to što piše u teoriji.

Uz pretpostavku da dionički dio u ozbiljnom padu izgubi oko 40 posto vrijednosti, podnosivi pad portfelja preslikava se u dionički udio ovako:

Koliko vremena treba da uplate i prinos nadoknade takav pad, možete odigrati u kalkulatoru složene kamate. Brojka od 40 posto je pretpostavka za izračun, a ne prognoza. Stvarni padovi mogu biti manji ili veći, i mogu trajati dulje nego što tablica sugerira.

Što nam povijest govori, a što ne#

Široka dionička tržišta kroz duga razdoblja pokazuju vrlo širok raspon ishoda. Kvalitativno se u dostupnim podacima ponavlja nekoliko obrazaca.

• Pojedinačne godine razlikuju se drastično, uključujući godine s dvoznamenkastim padovima i godine s dvoznamenkastim rastom.
• Duboki padovi javljaju se povremeno i nisu iznimka nego očekivani dio ishoda.
• Razdoblja oporavka razlikuju se: neka su kratka, neka traju godinama.
• Što je razdoblje držanja dulje, to je povijesni raspon prosječnih godišnjih prinosa uži, ali nijedan raspon nikad nije bio jamstvo.

Konkretne brojke o povijesnim prinosima namjerno ne navodimo, jer ovise o odabranom indeksu, razdoblju, valuti i o tome jesu li uključene dividende. Ako vam trebaju, uzmite ih iz izvora koji navodi metodologiju, na primjer iz službenih objava indeksnih pružatelja ili iz statistike financijskih tržišta ECB-a. Svaki iznos koji vidite u ponudi bez navedene metodologije nije usporediv ni s čim.

Česta pitanja#

Koliko dionica trebam da bih bio diversificiran?#

Većina koristi od raspršivanja postiže se s petnaestak do dvadesetak stvarno različitih pozicija, ako nisu iz istog sektora i iste zemlje. U praksi je jednostavnije i jeftinije koristiti široko diversificiran fond, jer time dobivate stotine pozicija i automatsko održavanje sastava.

Uklanja li diversifikacija mogućnost gubitka?#

Ne. Uklanja rizik vezan uz pojedinu tvrtku ili sektor, ali ne i tržišni rizik. U ozbiljnoj krizi pada gotovo sve istodobno. Diversifikacija znači da vas jedan loš izdavatelj ne može uništiti, ne da nikad nećete biti u minusu.

Je li zlato dobra zaštita od pada tržišta?#

Zlato se ponekad ponaša drugačije od dionica, ali ne pouzdano i ne u svakoj krizi. Ono ne stvara prihod ni dividendu, a čuvanje ima trošak. Njegovu ulogu u portfelju razlaže tekst o zlatu i sirovinama.

Trebam li prodati kad tržište padne?#

Prodaja u padu pretvara privremeni pad u trajni gubitak i uz to zahtijeva pogađanje trenutka povratka. Ako vam pad ugrožava planirani trošak u sljedećih par godina, problem nije u tržištu nego u tome što je taj novac uopće bio uložen. Zato horizont određuje strukturu, a ne obrnuto.

Kako mjeriti rizik svog portfelja?#

Najjednostavnije: izračunajte koliko biste izgubili u eurima ako dionički dio padne 40 posto, i pitajte se biste li tada prodali. Dokument s ključnim informacijama daje i propisani pokazatelj rizika na ljestvici od 1 do 7, koristan za usporedbu proizvoda.

Znači li više pozicija manji prinos?#

Ne nužno. Diversifikacija smanjuje raspon ishoda, dakle i vrhunske i katastrofalne rezultate. Očekivani prinos ostaje vezan uz tržišnu izloženost, a ne uz broj pozicija. Ono što raste s brojem pozicija je trošak, ako ih kupujete pojedinačno.