Zlato i sirovine: čemu služe u portfelju

Zlato u portfelju nije ulaganje u posao koji zarađuje. Poluga u sefu neće platiti dividendu, kupon ni najamninu. Njezina jedina zarada je razlika između cijene po kojoj ste je kupili i cijene po kojoj je netko drugi jednom kupi od vas.

Zbog toga se zlato ne vrednuje kao dionica ili obveznica, nego se drži iz drugog razloga: ponaša se drukčije od ostatka portfelja u razdobljima kad je ostatak portfelja u problemu. To je korisno, ali se plaća maržom, troškom čuvanja i dugim razdobljima bez ikakvog prinosa.

Zašto zlato nema novčani tok i što onda određuje cijenu#

Dionicu možete vrednovati jer iza nje stoji tvrtka (firma, preduzeće) koja zarađuje. Obveznicu možete vrednovati jer znate kupone i datum dospijeća. Kod zlata nema ni jednog ni drugog, pa ne postoji "poštena vrijednost" koju biste izračunali iz temeljnih podataka.

Cijenu drže četiri sile:

1. Investicijska potražnja. Poluge, kovanice i fondovi koji drže fizički metal. Ovo je najkolebljiviji dio i najviše reagira na strah.
2. Realne kamatne stope. Zlato ne plaća kamatu, pa je skuplje držati ga kad obveznice nose visok realni prinos. Kad realni prinosi padnu, alternativni trošak držanja zlata pada.
3. Središnje banke. One su neto kupci ili prodavatelji i njihove odluke pomiču velike količine. Podatke objavljuje World Gold Council.
4. Nakit i industrija. Stabilniji, ali cjenovno osjetljiv dio potražnje.

Praktična posljedica: zlato može stajati na mjestu ili padati deset i više godina zaredom bez ijednog centa prihoda u međuvremenu. To ne znači da je loše, nego da mu je uloga drukčija od uloge dijela portfelja koji radi. Kako se dijelovi portfelja s različitim ponašanjem slažu, objašnjeno je u tekstu o riziku i diversifikaciji.

Zaštita od inflacije: kratkoročno slabo, dugoročno drukčije#

Rečenica "zlato štiti od inflacije" je točna samo ako se doda vremenski okvir. Na horizontu od jedne do pet godina veza između godišnje stope inflacije i cijene zlata je slaba: zlato je znalo padati u godinama kad su cijene rasle i rasti u godinama niske inflacije. Erb i Harvey su u radu The Golden Dilemma pokazali da se zlato prema inflaciji ponaša kao vrlo dugoročno usidren realni instrument, a kratkoročno kao volatilna roba.

Ono što zlato dugoročno čuva je kupovna moć u smislu stoljeća, a ne desetljeća. Za većinu ljudi to je preduga skala. Ako vas zanima što inflacija radi konkretnom iznosu u vašem životnom vijeku, korisniji je izravan račun: 10.000 EUR uz prosječnu inflaciju od 3 posto ima nakon deset godina kupovnu moć od 7.440,94 EUR, a ista košarica tada košta 13.439 EUR. To možete provjeriti u kalkulatoru inflacije za bilo koju stopu i broj godina.

Zaključak je nijansiran: zlato je zaštita od monetarnog nereda i od gubitka povjerenja u valutu, a ne mjesečni indeksator vaših troškova. Za razliku između nominalnog i stvarnog prinosa pogledajte realni prinos štednje.

Oblici ulaganja: tablica troškova i rizika#

Bitna razlika: dionice rudara nisu zlato. One su tvrtke s troškovima, dugom i upravom. Kad cijena zlata poraste 10 posto, dobit rudnika može porasti puno više ili pasti ako su troškovi eksplodirali. Rudari mogu bankrotirati, zlato ne može.

ETC (exchange traded commodity) na zlato je dužnički instrument pokriven fizičkim metalom, pravno drukčiji od dioničkog UCITS fonda. Prije kupnje pročitajte tko je izdavatelj, gdje je metal pohranjen i ima li pravo fizičkog preuzimanja. Kako se općenito čitaju burzovno kotirani fondovi, objašnjeno je u tekstu ETF objašnjen.

Marža pri kupnji i prodaji fizičkog zlata#

Ovo je najveći i najčešće previđen trošak. Trgovac vam prodaje iznad referentne (spot) cijene i otkupljuje ispod nje. Raspon se ne vidi kao "naknada" na računu, ali je stvaran.

Primjer s 10.000 EUR i maržom od 5 posto pri kupnji:

• Za 10.000 EUR dobivate zlato čija je spot vrijednost 9.523,81 EUR.
• Ako je otkupna cijena 3 posto ispod spota i cijena se nije pomaknula, prodajom dobivate 9.238,10 EUR.
• Gubitak na kružnom putu je 761,90 EUR, odnosno 7,6 posto uloga.

Marže su najveće na malim kovanicama i pločicama od nekoliko grama. Ako fizičko zlato kupujete, veći komadi imaju bitno nižu maržu po gramu. Prije kupnje uvijek tražite i otkupnu cijenu istog trgovca, ne samo prodajnu.

Čuvanje, osiguranje i porez#

Fizičko zlato ima trošak koji se plaća svake godine bez obzira na cijenu:

• Sef u banci. Godišnja naknada, tipično nekoliko desetaka do stotinjak eura. Na 10.000 EUR ulaganja 80 EUR godišnje je 0,8 posto, a kroz deset godina 800 EUR.
• Osiguranje. Standardna polica kućanstva (domaćinstva) obično ima nizak limit za gotovinu i dragocjenosti. Ako zlato držite kod kuće, provjerite limit u polici prije nego što se oslonite na nju.
• Dokumentacija. Račun i certifikat čuvajte odvojeno od metala. Bez njih je otkup sporiji i lošiji.

Porezni tretman prodaje plemenitih metala razlikuje se po zemljama i mijenja se, pa ga treba provjeriti kod nadležne porezne uprave prije prodaje. Osnove tretmana dobiti od imovine razložene su u tekstu o porezu na kapitalnu dobit.

Sirovine: zašto su terminski ugovori složeniji nego što izgledaju#

Nafta, bakar, pšenica ili prirodni plin ne mogu se držati u sefu. Fondovi koji nude izloženost tim sirovinama drže terminske ugovore koji imaju datum dospijeća, pa ih moraju prije dospijeća zamijeniti ugovorom s kasnijim rokom. Taj postupak zove se rolanje i on sam po sebi stvara prinos ili gubitak.

• Ako je udaljeniji ugovor skuplji od bližeg (contango), pri svakoj zamjeni kupujete skuplje nego što ste prodali. Uz 2 posto razlike po zamjeni i četiri zamjene godišnje, to je oko 8,2 posto godišnjeg troška čak i ako cijena robe stoji na mjestu.
• Ako je udaljeniji ugovor jeftiniji (backwardation), učinak je obrnut i radi u vašu korist.

Zato je moguće da cijena nafte kroz godinu poraste, a fond na naftu izgubi. To nije greška fonda, nego svojstvo instrumenta. Ako razmišljate o sirovinama, u prospektu potražite kako se rješava rolanje i koliki je udio energije u indeksu.

Koliki udio ima smisla razmatrati#

Ne postoji broj koji vrijedi za sve. Postoji ograničenje koje vrijedi: udio mora biti dovoljno velik da nešto promijeni, a dovoljno mali da vas ne uništi kad zlato uđe u dugu stagnaciju.

Uobičajen raspon o kojem se govori u literaturi o alokaciji imovine je jednoznamenkasti postotak do desetak posto portfelja, uz jasnu svijest da je to pozicija bez prinosa. Prije nego što razmišljate o zlatu, provjerite imate li popunjen fond za hitne slučajeve i jeftinu, široko diversificiranu jezgru portfelja. Zlato je dodatak jezgri, a ne jezgra.

Česta pitanja#

Je li bolje kupiti fizičko zlato ili ETC?#

Ovisi o razlogu. Ako želite imovinu izvan financijskog sustava i spremni ste platiti maržu i čuvanje, fizičko zlato ima smisla. Ako želite portfeljsku poziciju s niskim troškom i lakom prodajom, fizički pokriven ETC je jeftiniji: godišnja naknada od 0,3 posto na 10.000 EUR je 30 EUR, dok sef i marža koštaju višestruko više.

Koliko zlato štiti od inflacije?#

Dugoročno čuva kupovnu moć, kratkoročno ne pouzdano. U pojedinoj godini visoke inflacije zlato zna pasti jer na cijenu istovremeno djeluju realne kamatne stope i tečaj dolara. Ako želite izravnu zaštitu od inflacije, obveznice vezane uz indeks potrošačkih cijena rade taj posao mehanički, a zlato ne.

Zašto trgovac otkupljuje zlato jeftinije nego što ga prodaje?#

Zato što od te razlike živi, snosi trošak provjere autentičnosti, skladištenja i kolebanja cijene dok mu je roba na zalihi. Ta razlika je vaš stvarni trošak ulaska i izlaska. Uz maržu od 5 posto i otkup 3 posto ispod spota, cijena mora porasti 8,2 posto da biste bili na nuli.

Mogu li ulagati u sirovine bez terminskih ugovora?#

Djelomično. Plemeniti metali imaju fizički pokrivene instrumente. Za naftu, plin ili poljoprivredne proizvode praktički ne postoji fizička alternativa za malog ulagača, pa ostaju terminski ugovori ili dionice tvrtki iz sektora. Dionice nose poslovni rizik i ne prate cijenu robe jedan naprema jedan.

Je li zlato dobra prva investicija?#

Rijetko. Prvi koraci su otplata skupih dugova, likvidna rezerva i jednostavna diversificirana pozicija. Zlato nema novčani tok, pa ne gradi imovinu samo po sebi. Kao 5 do 10 posto već izgrađenog portfelja može smanjiti kolebanje, kao prva i jedina pozicija nosi puni rizik bez ijednog eura prihoda.