Mirovinski stupovi objašnjeni: prvi, drugi i treći

Mirovinski stupovi nisu tri različite mirovine, nego tri različita načina financiranja iste stvari: prihoda kad prestanete raditi. Prvi stup plaća se iz doprinosa ljudi koji danas rade. Drugi i treći stup su vaši računi na kojima se novac ulaže i kapitalizira do umirovljenja.

Razlika je važna jer prvi stup ovisi o tome koliko ljudi radi na jednog umirovljenika, a drugi i treći ovise o prinosu i naknadama kroz nekoliko desetljeća. Dva potpuno različita rizika, koja se ne poništavaju, nego dopunjuju.

Prvi stup: novac koji nikad ne sjedne na račun#

U prvom stupu doprinosi koje vaš poslodavac uplaćuje ovog mjeseca isti mjesec odlaze na račune umirovljenika. Vi ne dobivate saldo, nego evidentirano pravo: godine staža i osnovicu prema kojoj će se jednog dana obračunati mirovina (penzija).

Zbog toga je prvi stup u biti obećanje sustava, a ne imovina. Obećanje se može održati samo ako u budućnosti ima dovoljno onih koji uplaćuju. Prikaz te ovisnosti stane u jednu formulu:

mirovina ≈ stopa doprinosa × prosječna plaća × (broj zaposlenih / broj umirovljenika)

Ako iz nje izbacimo plaću, ostaje stopa zamjene, dakle mirovina kao postotak plaće. Ilustracija uz pretpostavljenu stopu doprinosa od 20 posto:

Ovo je aritmetička ilustracija, a ne projekcija za bilo koju zemlju. Poanta je da se pad omjera zaposlenih i umirovljenika ne može sakriti. Sustav ima samo četiri poluge: niža mirovina, viši doprinosi, kasniji odlazak u mirovinu ili dotacija iz proračuna. Projekcije omjera i izdataka za mirovine za europske zemlje objavljuje Europska komisija u izvještaju o starenju stanovništva, a usporedne podatke o stopama zamjene objavljuje OECD u publikaciji Pensions at a Glance.

Drugi stup: račun s vašim imenom i tuđim upravljanjem#

Drugi stup uzima dio istog doprinosa i usmjerava ga na vaš osobni račun u obveznom mirovinskom fondu. Fondom upravlja mirovinsko društvo, novac se ulaže u obveznice, dionice i depozite, a evidenciju vodi registar. U Hrvatskoj je to REGOS, a društva i fondove nadzire HANFA.

Tri stvari određuju koliko ćete imati na tom računu:

1. Koliko se uplaćuje. Postotak plaće koji ide u drugi stup propisan je zakonom, ne birate ga sami.
2. Kakav je prinos. Ovisi o kategoriji fonda, odnosno o tome koliko fond smije držati u dionicama.
3. Koliko se naplaćuje. Naknada za upravljanje uzima se svake godine od cijele imovine, ne samo od zarade.

Prve dvije stvari uglavnom ne kontrolirate. Treću djelomično kontrolirate izborom kategorije i društva, u granicama koje propis dopušta.

Kako se prinos i naknada zbrajaju kroz 35 godina#

Uzmimo osobu koja 35 godina uplaćuje 100 EUR mjesečno, dakle ukupno 42.000 EUR. Svi prinosi u tablici su pretpostavke za izračun, ne obećanje i ne podatak o bilo kojem stvarnom fondu.

Dva čitanja iste tablice. Prvo: razlika između 3 i 5 posto godišnje je 37.299 EUR, gotovo koliko ste uopće uplatili. Drugo, praktičnije: razlika između 4 i 3,5 posto je 8.707 EUR, odnosno 9,7 posto konačnog iznosa. Točno toliko vas može koštati pola postotnog boda naknade, jer naknada smanjuje neto prinos jednako kao loše tržište. Isti mehanizam radi i u ulaganju izvan mirovinskog sustava, što razlažemo u tekstu o složenoj kamati, a možete ga isprobati i u kalkulatoru složene kamate.

Kad dođe trenutak isplate, saldo se pretvara u mirovinu. Ako se 89.992 EUR isplaćuje kroz 20 godina uz pretpostavljeni prinos od 2 posto na preostali saldo, mjesečna isplata je 455,25 EUR. To je aritmetika anuiteta, ista kao kod rate kredita, samo u suprotnom smjeru. Stvarni oblik i uvjeti isplate propisani su zakonom i razlikuju se po zemljama, pa iznos iz ovog primjera treba shvatiti kao red veličine.

Treći stup: jedini dio koji je stvarno vaša odluka#

Treći stup je dobrovoljna kapitalizirana štednja u otvorenom ili zatvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu. Uplaćujete koliko želite, kad želite, uz uvjete koje propisuje zakon. U nekoliko zemalja regije država dodaje poticaj na uplatu, što je najveća pojedinačna prednost tog stupa, ali i iznos i uvjeti poticaja se mijenjaju odlukama vlade, pa ih treba provjeriti za tekuću godinu kod regulatora ili porezne uprave. Mehaniku, naknade i usporedbu s ulaganjem na vlastiti račun razlažemo u tekstu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Kako sustav izgleda u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori#

Struktura se razlikuje, i to je razlog zašto isti savjet ne vrijedi u sve četiri zemlje.

Tablica prikazuje samo glavne crte. Stope doprinosa, uvjeti za starosnu mirovinu, dob i način obračuna mijenjaju se zakonom, ponekad i svake godine. Prije bilo kakve odluke provjerite podatke kod nadležne institucije: HZMO i REGOS u Hrvatskoj, PIO fond u Srbiji, entitetski zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje u BiH, Fond PIO u Crnoj Gori. Za fondove i društva nadležni su regulatori tržišta kapitala, u Hrvatskoj HANFA.

Stopa zamjene i zašto pada#

Stopa zamjene je mirovina podijeljena s posljednjom ili prosječnom plaćom (platom). Ako je plaća bila 1.500 EUR, a mirovina je 900 EUR, stopa zamjene je 60 posto.

Pada iz tri razloga koji djeluju istovremeno. Prvo, ljudi žive dulje, pa se isti fond prava dijeli na više godina isplate. Drugo, omjer zaposlenih i umirovljenika slabi, što se vidi u tablici gore. Treće, formule obračuna reformama se vežu uz dulji radni vijek i uz cijelu radnu povijest umjesto samo najboljih godina.

Praktična posljedica: ako računate da će vam mirovina zamijeniti 45 posto plaće od 1.200 EUR, dobit ćete 540 EUR. Ako vam za željeni standard treba 70 posto, dakle 840 EUR, manjak je 300 EUR mjesečno. Taj manjak je jedini broj koji je bitan za planiranje, a kako se iz njega računa ciljni portfelj pokazujemo u tekstu koliko treba za mirovinu.

Mirovina ili penzija: ista stvar, drugi propisi#

U Hrvatskoj se koristi izraz mirovina i mirovinsko osiguranje, u Srbiji, BiH i Crnoj Gori penzija i penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO). Riječ je o istoj vrsti prava. Razlikuju se propisi, dobne granice i način obračuna, pa se termini ne mogu mehanički prevoditi kad čitate zakonske uvjete.

Što provjeriti na svom računu drugog stupa#

Petnaest minuta jednom godišnje pokriva sve što možete kontrolirati:

• Jesu li sve uplate evidentirane. Usporedite doprinose iz platnih lista s evidencijom u registru. Neuplaćeni doprinosi su čest problem kod poslodavaca u problemima.
• U kojoj ste kategoriji fonda. Ako vam je do mirovine 30 godina, a nalazite se u najkonzervativnijoj kategoriji, plaćate sigurnost koja vam u toj fazi ne treba.
• Kolika je naknada za upravljanje. Traži se u prospektu i objavama fonda, izražena kao postotak imovine godišnje.
• Kakav je prinos u odnosu na druge fondove iste kategorije. Usporedbe objavljuje regulator. Jedna slaba godina ne znači ništa, pet godina zaostatka znači nešto.
• Jesu li podaci o vama i korisnicima točni. Ime, adresa, nasljednici. Administrativna greška se ispravlja lako dok ste živi i zdravi.

Česta pitanja#

Je li novac iz drugog stupa nasljedan?#

U pravilu da, za razliku od prvog stupa, jer je riječ o sredstvima na osobnom računu. Uvjeti i krug nasljednika propisani su zakonom i razlikuju se ovisno o tome je li mirovina već počela teći i koji je oblik isplate izabran. Točan odgovor za svoj slučaj provjerite kod mirovinskog društva i nadležnog zavoda.

Mogu li izaći iz drugog stupa i sav doprinos vratiti u prvi?#

Ovisi o zemlji i o vašoj situaciji. Neki sustavi dopuštaju izbor pri prvom zaposlenju ili u ograničenom roku, a neki dopuštaju izbor stupa tek u trenutku ostvarivanja prava na mirovinu. Odluka je jednosmjerna i ima velike posljedice, pa je vrijedi provjeriti kod zavoda, a ne prema tuđem iskustvu s foruma.

Koliko drugi stup nosi u odnosu na prvi?#

Nema univerzalnog odgovora jer ovisi o dužini staža u drugom stupu, visini plaće i prinosu fonda. Za nekoga tko je cijeli radni vijek uplaćivao u drugi stup udio je znatno veći nego za nekoga tko je u njega ušao pred kraj karijere. Vlastitu procjenu radite iz stvarnog salda na računu, a ne iz prosjeka.

Znači li niža naknada automatski i bolji fond?#

Ne automatski, ali naknada je jedino što je poznato unaprijed. Prinos je neizvjestan, naknada nije. Zato se kod dva fonda slične strategije i sličnog dugoročnog rezultata razlika u naknadi pretvara izravno u razliku u konačnom saldu, kao u tablici iznad.

Trebam li treći stup ako već imam prvi i drugi?#

Ovisi o tome koliki vam je manjak između očekivane mirovine i željenog standarda. Ako je manjak nula, ne treba vam ništa. Ako je manjak nekoliko stotina eura mjesečno, prva dva stupa ga po definiciji neće pokriti jer su njihove stope doprinosa zadane. Tada birate između trećeg stupa i vlastite štednje, ili kombinacije.