Dobrovoljni mirovinski fondovi: isplati li se treći stup

Treći stup je dobrovoljna mirovinska štednja u fondu: uplaćujete koliko želite, novac se ulaže, a isplata je vezana uz dob propisanu zakonom. Isplati li se, ovisi o dvije brojke koje se izravno sudaraju: državnom poticaju na uplatu i naknadama koje fond naplaćuje svake godine.

Poticaj djeluje odmah i velik je. Naknada djeluje polako i traje desetljećima. Kod kraćih rokova gotovo uvijek pobjeđuje poticaj, kod vrlo dugih rokova razlika se stanjuje, a ponekad se i preokrene.

Kako treći stup radi u praksi#

Otvorite račun u otvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu (zatvoreni fondovi osnivaju poslodavci ili udruge za svoje članove). Uplaćujete trajnim nalogom ili povremeno. Za uplatu dobivate obračunske jedinice po vrijednosti na dan uplate. Fond ulaže u obveznice, dionice i depozite prema strategiji iz prospekta, a društvo koje njime upravlja nadzire regulator, u Hrvatskoj HANFA.

Za razliku od drugog stupa, ovdje vi birate sve: uplaćujete li, koliko, u koji fond i kad prestajete. To je i najveća prednost i najveća slabost, jer dobrovoljne uplate prve nestanu kad se budžet stisne.

Državni poticaj je jedini zajamčeni prinos u ovoj priči#

Tamo gdje postoji, država dodaje postotak na vaše uplate izravno na račun u fondu. Ako je poticaj 15 posto, uplata od 100 EUR postaje 115 EUR uloženih. To je prinos od 15 posto ostvaren u trenutku uplate, bez tržišnog rizika.

Nijedan fond ne može takav prinos ni obećati ni ponoviti. Zato je poticaj glavni argument za treći stup, ali s tri ograde:

1. Poticaj je ograničen. Postoji godišnji maksimum uplate na koju se poticaj obračunava. Ako uplatite dvostruko više od praga, efektivni poticaj na ukupnu uplatu prepolovi se. U našem primjeru uplata od 100 EUR mjesečno uz poticaj samo na prvih 50 EUR daje efektivnih 7,5 posto, pa umjesto 58.518 EUR kroz 25 godina dobivamo 54.701 EUR.
2. Poticaj je politička odluka. Postotak i gornji prag mijenjaju se propisom. Ne planirajte 25 godina unaprijed uz pretpostavku da će uvjeti ostati isti.
3. Poticaj postoji samo u nekim zemljama regije. Prije uplate provjerite aktualna pravila kod regulatora ili porezne uprave u svojoj zemlji.

Tri naknade i što svaka radi#

• Ulazna naknada naplaćuje se od svake uplate. Ako je 1 posto, od 100 EUR se ulaže 99 EUR. Djeluje odmah i na svaku uplatu posebno.
• Naknada za upravljanje naplaćuje se godišnje od cijele imovine fonda, bez obzira na to je li fond zaradio. Ovo je naknada koja s vremenom raste u apsolutnom iznosu jer imovina raste.
• Izlazna naknada naplaćuje se pri isplati, često samo ako izlazite prije propisanog roka ili dobi.

Ulazna i izlazna naknada su jednokratne i vidljive. Naknada za upravljanje je nevidljiva jer se ne skida s računa, nego smanjuje vrijednost obračunske jedinice. Zbog toga je najlakše podcijeniti baš onu koja najviše košta.

Što naknade naprave kroz 25 godina#

Uplata 100 EUR mjesečno, 25 godina, ukupno uplaćeno 30.000 EUR. Pretpostavljeni bruto prinos fonda 5 posto godišnje. Naknada za upravljanje smanjuje neto prinos za svoj iznos:

Naknada od 1,5 posto godišnje pojede 11.088 EUR, odnosno više od trećine ukupne zarade. Isti mehanizam vrijedi za svaki fond, ne samo mirovinski, i razlažemo ga u tekstu o složenoj kamati. Učinak na svoje brojke možete provjeriti u kalkulatoru složene kamate.

Treći stup ili ETF na vlastiti račun#

Sad spojimo poticaj i naknade u jednu usporedbu. Ista uplata iz kućnog budžeta, 100 EUR mjesečno kroz 25 godina, isti pretpostavljeni bruto prinos tržišta od 5 posto:

• Treći stup: poticaj 15 posto pa se ulaže 115 EUR, naknada za upravljanje 1 postotni bod, neto prinos 4 posto. Rezultat: 58.518 EUR.
• ETF na brokerskom računu: ulaže se 100 EUR, ukupni trošak 0,2 postotna boda, neto prinos 4,8 posto. Rezultat: 56.934 EUR.

Treći stup je ispred za 1.584 EUR. Dodajte ulaznu naknadu od 1 posto i prednost pada na 998 EUR. Dodajte izlaznu naknadu od 1 posto i prednost je 419 EUR, dakle manje od jedne godine uplata. Bez poticaja isti fond završava na 50.885 EUR, što je 6.049 EUR iza ETF-a.

Zaključak je jednostavan: poticaj nosi cijelu prednost trećeg stupa. Čim poticaj nestane ili se iscrpi zbog praga, računica se okreće.

Ako vas zanima kako se otvara i vodi vlastiti račun, počnite od teksta kako početi ulagati.

Likvidnost i dob isplate#

Ovo je dio koji ljudi najčešće previde. Novac iz trećeg stupa nije dostupan kad zatreba. Zakon propisuje najranija dob za početak isplate i uvjete pod kojima je moguća jednokratna isplata dijela sredstava, a ostatak se u pravilu isplaćuje kao mirovina kroz određeni broj godina.

Ako izađete ranije, obično gubite dio ili cijeli poticaj, plaćate izlaznu naknadu i moguće porezne posljedice. Zato treći stup nije zamjena za fond za hitne slučajeve niti za štednju za cilj koji je udaljen pet godina.

Porezni tretman uplate i isplate#

Tri su različita mjesta na kojima porez može ući u igru, i vrijedi ih razlikovati:

1. Uplata. U nekim sustavima uplate poslodavca u fond u korist radnika imaju povlašten tretman do određenog iznosa. Osobne uplate obično se rade iz neto plaće.
2. Prinos unutar fonda. Dok je novac u fondu, prinos se u pravilu ne oporezuje pri svakoj transakciji, što je prednost u odnosu na račun na kojem sami prodajete i kupujete.
3. Isplata. Ovdje se sustavi najviše razlikuju. Ponegdje je mirovinska isplata iz trećeg stupa oslobođena poreza, ponegdje se oporezuje kao dohodak, a jednokratna isplata često ima drukčiji tretman od isplate u ratama.

Pravila se mijenjaju i razlikuju po zemljama, pa ih treba provjeriti kod porezne uprave i u prospektu fonda. Opći okvir oporezivanja prinosa objašnjavamo u tekstu o realnom prinosu štednje.

Kome se treći stup najviše isplati#

Isplati se najviše kad se poklopi nekoliko uvjeta:

• Postoji državni poticaj i vi uplaćujete otprilike do praga, ne znatno iznad njega.
• Do mirovine vam je manje od 20 godina, pa poticaj ima manje vremena da ga naknada pojede.
• Poslodavac uplaćuje u vaše ime, bilo kroz zatvoreni fond bilo kroz otvoreni. Tuđi novac uvijek pobjeđuje računicu o naknadama.
• Znate da bez prisile ne biste štedjeli. Zaključanost je tada značajka, a ne mana.

Slabije se isplati ako ste vrlo mladi, uplaćujete znatno iznad praga za poticaj, imate disciplinu za samostalno ulaganje i trebate fleksibilnost. Najčešće rješenje u praksi nije ili jedno ili drugo: uplata do praga za poticaj u treći stup, a sve iznad toga na vlastiti račun.

Česta pitanja#

Mogu li podići novac iz trećeg stupa prije mirovine?#

U pravilu ne prije dobi koju propisuje zakon, a izlazak pod posebnim uvjetima obično znači gubitak poticaja i plaćanje izlazne naknade. Prije uplate provjerite u prospektu fonda točne uvjete i rokove, jer se razlikuju po zemljama i po fondovima.

Što se događa sa sredstvima ako umrem prije isplate?#

Sredstva na osobnom računu u dobrovoljnom fondu su nasljedna i prenose se korisnicima ili nasljednicima prema zakonu. To je bitna razlika prema prvom stupu, gdje nasljeđivanja nema, nego postoje obiteljska prava pod posebnim uvjetima.

Je li bolji treći stup ili ETF?#

Ovisi o poticaju i o horizontu. U izračunu iz ovog teksta treći stup s poticajem od 15 posto završava 1.584 EUR ispred ETF-a kroz 25 godina, a bez poticaja 6.049 EUR iza njega. Provjerite koliki je poticaj u vašoj zemlji i koliko uplaćujete iznad praga, pa napravite isti izračun sa svojim brojevima.

Koliko trebam uplaćivati mjesečno?#

Iznos se ne bira po osjećaju nego iz manjka između očekivane mirovine i željenog standarda. Ako je poticaj ograničen godišnjim pragom, prva prirodna razina uplate je upravo taj prag. Postupak izračuna potrebnog iznosa razlažemo u tekstu koliko treba za mirovinu.

Mogu li promijeniti fond ako nisam zadovoljan?#

Da, promjena dobrovoljnog fonda je moguća, ali provjerite naknadu za prelazak i eventualni minimalni rok članstva. Odluku donosite prema strategiji i naknadama, a ne prema prinosu prošle godine, jer je prinos prošle godine najslabiji pokazatelj onoga što slijedi.