Koliko novca treba za mirovinu: računica

Pitanje nije koliko novca treba za mirovinu, nego koliko vam nedostaje. Mirovina iz prvog i drugog stupa pokriva dio troškova, a vi štedite samo za razliku. Ta razlika, pomnožena s 12 i podijeljena sa stopom isplate, daje ciljni iznos.

Primjer koji vodimo kroz cijeli tekst: manjak od 500 EUR mjesečno, dakle 6.000 EUR godišnje. Uz stopu isplate od 4 posto godišnje, ciljni portfelj je 150.000 EUR u današnjem novcu. Koliko za to treba odvajati, ovisi gotovo isključivo o tome kad počnete.

Prvo izračunajte manjak, ne cilj#

Krenite od dvije brojke. Prva je iznos koji ćete mjesečno trebati u mirovini, izražen u današnjem novcu. Druga je očekivana mirovina iz obveznih stupova.

Za drugu brojku ne pogađajte. Zavod za mirovinsko osiguranje u vašoj zemlji na temelju evidentiranog staža može dati informativni izračun, a saldo drugog stupa vidite u registru, u Hrvatskoj kod REGOS-a. Ako ste daleko od mirovine, koristite stopu zamjene kao grubu procjenu i budite oprezni prema gore, jer se stope zamjene u europskim projekcijama dugoročno smanjuju. Usporedne podatke objavljuje OECD u publikaciji Pensions at a Glance, a projekcije izdataka Europska komisija u izvještaju o starenju stanovništva.

Primjer za osobu s plaćom (platom) od 1.500 EUR:

Ako je stopa zamjene niža, recimo 35 posto, mirovina je 525 EUR, a manjak raste na 525 EUR. Zato je stopa zamjene najosjetljiviji ulaz u cijeli izračun i zašto je razlažemo u tekstu o mirovinskim stupovima.

Iz godišnjeg manjka u ciljni portfelj#

Uzmimo zaokruženi manjak od 500 EUR mjesečno, dakle 6.000 EUR godišnje. Ciljni portfelj računa se kao godišnji manjak podijeljen sa stopom isplate:

• Uz stopu isplate 4 posto: 6.000 / 0,04 = 150.000 EUR
• Uz opreznijih 3,5 posto: 6.000 / 0,035 = 171.429 EUR

Stopa isplate od 4 posto je poznato pravilo palca za portfelj koji treba trajati oko 30 godina. Nije zakon prirode, ovisi o sastavu portfelja i o tome kad počnete trošiti. Za mirovinu koja počinje u kasnijim godinama i traje 20 do 25 godina, viša stopa isplate je obranjiva. Za rani odlazak s posla i horizont od 40 godina, 4 posto je previše.

Koliko treba odvajati ako počnete u 25., 35. ili 45. godini#

Cilj je 150.000 EUR u današnjem novcu, mirovina u 65. godini, pretpostavljeni realni prinos 4 posto godišnje:

Tri stvari vrijedi pročitati iz ove tablice.

1. Odgoda od deset godina poskupljuje mjesečnu uplatu za oko 70 posto, s 129,19 EUR na 218,89 EUR. Sljedećih deset godina odgode gotovo je udvostručuju.
2. Udio prinosa pada. Kod starta u 25. godini tržište napravi 59 posto posla. Kod starta u 45. samo 34 posto. Ostatak plaćate iz plaće.
3. Uplata nije linearna funkcija vremena. Ovo je izravna posljedica složene kamate, o kojoj pišemo u tekstu o složenoj kamati.

Ako je pretpostavljeni realni prinos niži, brojke rastu: uz 3 posto realno treba 163,54 EUR mjesečno kroz 40 godina, 259,20 EUR kroz 30 i 458,92 EUR kroz 20 godina. Vlastitu kombinaciju cilja, roka i prinosa možete izračunati u kalkulatoru složene kamate.

Zašto računamo u današnjem novcu#

Cilj od 150.000 EUR ima smisla samo ako je izražen u današnjoj kupovnoj moći. Uz inflaciju od 2 posto godišnje, ista košarica za 30 godina košta 1,81 puta više. Konkretno:

• 500 EUR mjesečno za 30 godina ima kupovnu moć današnjih 276 EUR.
• Da bi za 30 godina kupilo ono što danas kupuje 150.000 EUR, treba 271.704 EUR.

Postoje dva ispravna načina računanja i jedan pogrešan. Ispravno je ili računati sve u današnjem novcu i koristiti realni prinos (ono što radimo ovdje), ili računati sve u budućem novcu i koristiti nominalni prinos. Pogrešno je miješati: postaviti cilj u današnjim eurima, a rast računati po nominalnom prinosu. To je najčešća greška u mirovinskim izračunima i objašnjavamo je detaljnije u tekstu o inflaciji i o realnom prinosu.

Kombinacija prvog, drugog i trećeg stupa s vlastitom štednjom#

Ciljni portfelj ne mora nastati na jednom mjestu. Praktičan raspored za nekoga tko treba pokriti manjak od 500 EUR:

Redoslijed je važan. Ako u vašoj zemlji postoji državni poticaj na uplate u treći stup, prva razina uplate ide do praga za poticaj jer je to prinos koji tržište ne može ponuditi. Sve iznad toga ide u portfelj gdje su naknade niže i novac dostupniji. Ako već imate ušteđevinu, ona bitno mijenja račun: 20.000 EUR uloženih 30 godina uz 4 posto realno naraste na 64.868 EUR, pa potrebna mjesečna uplata pada s 218,89 EUR na 124,23 EUR.

Faza isplate i sekvencijski rizik#

Kad prijeđete iz štednje u trošenje, mijenja se priroda rizika. U fazi štednje pad tržišta je prilika jer kupujete jeftinije. U fazi isplate pad tržišta je gubitak jer prodajete jeftinije da biste platili režije.

Brojke: portfelj od 150.000 EUR koji se isplaćuje kroz 25 godina uz pretpostavljeni prinos od 3 posto daje 711,32 EUR mjesečno. Ako u prvoj godini tržište padne 30 posto, ostaje 105.000 EUR, a ista isplata kroz 25 godina pada na 497,92 EUR. Planirana isplata od 6.000 EUR godišnje s tog smanjenog portfelja više nije stopa od 4 posto, nego 5,7 posto.

To je sekvencijski rizik: nije važan samo prosječan prinos, nego i redoslijed dobrih i loših godina. Tri uobičajene obrane:

• Rezerva u gotovini ili kratkim obveznicama za dvije do tri godine isplata, da u lošoj godini ne prodajete dionice. Ulogu obveznica objašnjavamo u tekstu obveznice objašnjene.
• Fleksibilna potrošnja. Smanjenje isplate za 10 posto u lošoj godini štiti portfelj više nego bilo koji izbor fonda.
• Postupno smanjenje udjela dionica u godinama neposredno prije i nakon umirovljenja.

Kako plan revidirati svakih pet godina#

Plan napisan u 30. godini neće preživjeti do 65. Zato ga revidirajte na svakih pet godina, po istoj listi:

1. Provjerite stvarno stanje. Saldo drugog stupa u registru, saldo trećeg stupa, saldo vlastitog portfelja.
2. Osvježite procjenu mirovine. Zatražite informativni izračun kod nadležnog zavoda ako ste u dobi kad je to moguće.
3. Preračunajte manjak. Ako vam je plaća porasla, porastao je i željeni standard, pa je manjak vjerojatno veći nego prije pet godina.
4. Preračunajte potrebnu uplatu. Uz kraći preostali rok i novo stanje, potrebna mjesečna uplata se mijenja, ponekad naniže.
5. Provjerite naknade i sastav. Jedna provjera naknada u pet godina vrijedi više od deset promjena fondova.

Česta pitanja#

Koliko mi treba za mirovinu ako ne znam kolika će mi biti mirovina?#

Radite s rasponom. Izračunajte cilj uz stopu zamjene od 35 posto i uz 50 posto, pa uzmite pesimističniju varijantu kao radnu pretpostavku. Kad se približite mirovini i dobijete informativni izračun od zavoda, plan će se sam suziti. Bolje je štedjeti previše i kasnije smanjiti uplatu nego obrnuto.

Je li pravilo 4 posto sigurno?#

Nije jamstvo, nego pravilo palca izvedeno iz povijesnih podataka za portfelj dionica i obveznica na horizontu od oko 30 godina. Ovisi o sastavu portfelja, naknadama, porezima i redoslijedu prinosa. Za dulje horizonte ili konzervativniji portfelj razumnija je stopa od 3 do 3,5 posto, što povećava ciljni iznos.

Trebam li otplatiti stambeni kredit ili štedjeti za mirovinu?#

Usporedite kamatu na kredit s pretpostavljenim realnim prinosom štednje. Ako je kamata na kredit viša, prednost ima otplata. Ako je niža, štednja može biti isplativija, uz uvjet da ste izdržljivi na pad tržišta. Otplaćen stan smanjuje troškove u mirovini, pa smanjuje i sam manjak koji morate pokriti.

Kako uračunati mogućnost da radim i nakon 65. godine?#

Svaka godina dodatnog rada djeluje trostruko: uplaćujete još godinu dana, portfelj raste još godinu dana i isplata traje godinu dana kraće. Zato pomicanje umirovljenja s 65. na 67. godinu smanjuje potrebnu mjesečnu uplatu više nego što većina ljudi očekuje. Provjerite kako dodatni staž ulazi u obračun kod nadležnog zavoda.

Što ako ne mogu izdvojiti izračunati iznos?#

Uplaćujte koliko možete i povećavajte s vremenom. Polovica cilja nije neuspjeh, nego polovica manjka koju nećete morati pokriti smanjenjem standarda. Uz to preispitajte i drugu stranu jednadžbe: manji stambeni troškovi ili otplaćen kredit u mirovini smanjuju potreban iznos jednako kao i veći portfelj.