PDV objašnjen: tko ga stvarno plaća

Porez na dodanu vrijednost (PDV) naplaćuje se u svakom koraku lanca, ali svaka tvrtka (firma, preduzeće) državi uplaćuje samo porez na vrijednost koju je sama dodala. Zbroj svih tih uplata jednak je porezu na konačnu cijenu, a plaća ga krajnji kupac.

Poduzetnik je zato tehnički obveznik, a ne stvarni platac. On naplati PDV od kupca, odbije PDV koji je platio dobavljačima i razliku uplati državi. Iznimka je onaj tko nema pravo na odbitak, a to je potrošač na kraju lanca.

Kako PDV putuje kroz lanac#

Uzmimo lanac s četiri sudionika i ilustrativnom stopom od 25 posto. Svi iznosi su cijene bez poreza, a stupac "uplata državi" pokazuje razliku izlaznog i ulaznog PDV-a.

Kupac na blagajni plaća 625 EUR, od čega je 125 EUR porez. Država je taj iznos prikupila u četiri obroka, od četiri različita obveznika, i to bez ijedne uplate od strane kupca. Svaka tvrtka uplatila je točno četvrtinu vrijednosti koju je dodala, jer je stopa 25 posto.

Zato se PDV zove porez na dodanu vrijednost, a ne porez na promet. Kad bi se porez naplaćivao na svaku prodaju bez odbitka ulaznog, dulji lanac značio bi veći ukupni porez i sustav bi kažnjavao specijalizaciju.

Tko ga stvarno snosi#

Formalni obveznik je prodavatelj, ekonomski teret nosi kupac. Ali samo do granice do koje tržište to dopušta. Ako se stopa povisi, a potražnja je osjetljiva na cijenu, dio povećanja proizvođač će progutati kroz nižu maržu umjesto da ga prebaci na cijenu.

Za poduzetnika PDV je prolazna stavka i ne ulazi u prihod. Za potrošača je dio cijene koji nikad ne vidi odvojeno, osim na računu. Zbog toga je PDV politički najmanje vidljiv porez, a fiskalno jedan od najizdašnijih.

Opća i snižene stope#

Svaka zemlja ima jednu opću stopu i, u pravilu, jednu ili više sniženih stopa. Snižene stope obično pokrivaju osnovne namirnice, lijekove, knjige, novine, dječju opremu, smještaj i pojedine usluge. Logika je socijalna: hrana čini veći dio budžeta siromašnijih kućanstava (domaćinstava), pa niža stopa na hranu djeluje kao ciljana olakšica.

Postoje i isporuke oslobođene PDV-a, što nije isto što i stopa nula. Kod oslobođenja bez prava na odbitak, poduzetnik ne zaračunava PDV, ali ne može odbiti ni ulazni, pa mu porez ostaje u trošku. Kod stope nula ili izvoza, PDV se ne zaračunava, a ulazni se i dalje odbija.

Razlika u novcu je velika. Roba s osnovicom od 100 EUR uz opću stopu od 25 posto košta 125 EUR, a uz sniženu stopu od 5 posto 105 EUR. Ista roba, razlika od 20 EUR na polici.

Prag za ulazak u sustav PDV-a#

Male tvrtke i obrtnici ispod određenog godišnjeg prometa mogu biti izvan sustava PDV-a. Ne zaračunavaju PDV, ali ni ne odbijaju ulazni. Prelaskom praga ulazak je obvezan, a moguć je i dobrovoljno.

Što se mijenja ulaskom:

• Cijene prema potrošačima. Ako želite zadržati istu cijenu na polici, vaš prihod pada. Uz stopu od 25 posto, cijena od 100 EUR postaje osnovica od 80 EUR, dakle gubitak od 20 posto prihoda. Ako želite zadržati prihod od 100 EUR, cijena mora skočiti na 125 EUR.
• Cijene prema poslovnim kupcima. Njima je PDV neutralan jer ga odbijaju, pa im povećanje cijene s PDV-om ne mijenja trošak.
• Ulazni PDV postaje odbitan. Ako mnogo nabavljate, oprema i materijal postaju jeftiniji za iznos poreza.
• Administracija. Obveza izdavanja računa s propisanim elementima, vođenje evidencija i redovito podnošenje prijava.

Zbog tog skoka u cijeni prema potrošačima, prag je klasična stepenica: dodatnih 1.000 EUR prometa može smanjiti zaradu. Ista logika stepenica opisana je u tekstu o marginalnoj poreznoj stopi, a modeli oporezivanja samostalnog rada u tekstu o freelancerima i paušalu.

Usluge unutar EU i reverse charge#

Kod usluga između poreznih obveznika iz različitih država članica EU porez se najčešće ne obračunava na računu prodavatelja, nego ga obračunava i prijavljuje kupac u svojoj zemlji. Taj mehanizam zove se prijenos porezne obveze ili reverse charge.

Praktična posljedica: ako kao obveznik kupujete oglašavanje ili softver iz druge države članice, dobit ćete račun bez PDV-a, ali ćete ga sami morati obračunati i prijaviti, uz istovremeni odbitak ako imate pravo na njega.

Zašto cijena bez PDV-a nije popust#

Oglas "plaćate bez PDV-a" zvuči kao popust u visini stope, ali matematika je drukčija. Uz stopu od 25 posto, cijena s porezom dijeli se s 1,25 da bi se dobila osnovica. Iz 125 EUR dobijete 100 EUR, što je smanjenje od 20 posto, ne 25.

Pravilo koje vrijedi zapamtiti: stopa se dodaje na osnovicu, a popust se računa od konačne cijene. Zato je postotak "skidanja" uvijek manji od postotka stope. Isti smjer greške pojavljuje se kod svih izračuna gdje se miješa baza, uključujući promjene cijena i inflaciju, koje razlažemo u tekstu o inflaciji i u kalkulatoru inflacije.

Regresivnost PDV-a#

Porez je regresivan kad siromašnija kućanstva na njega troše veći udio svog dohotka. PDV je takav, jer kućanstva s nižim dohotkom potroše gotovo sve što zarade, dok ona s višim dohotkom dio štede ili ulažu.

Uz istu stopu od 25 posto, kućanstvo A daje 20 posto svog dohotka na PDV, a kućanstvo B 12 posto. Nominalno B plaća dvostruko više poreza, ali relativno mnogo manje. Zbog toga postoje snižene stope na osnovne potrepštine, iako ekonomisti često tvrde da je izravna pomoć učinkovitiji način ublažavanja tog učinka. Isti mehanizam objašnjava zašto rast cijena hrane snažnije pogađa kućanstva kojima veći dio kućnog budžeta odlazi na osnovne potrepštine, bez obzira na to koliko im ostaje od neto plaće.

Česta pitanja#

Kako iz cijene s PDV-om izračunati osnovicu?#

Podijelite cijenu s 1 uvećanim za stopu. Uz stopu od 25 posto dijelite s 1,25, uz 10 posto s 1,10. Iz 125 EUR uz 25 posto dobijete osnovicu od 100 EUR i porez od 25 EUR. Množenje cijene sa stopom daje pogrešan rezultat, jer bi to bio porez na iznos koji porez već sadrži.

Vraća li mi se PDV ako nisam u sustavu?#

Ne. Pravo na odbitak ulaznog PDV-a imaju samo registrirani obveznici, i to za nabave koje koriste u oporezivim djelatnostima. Potrošač PDV ne može odbiti ni tražiti povrat, uz posebne slučajeve poput povrata putnicima izvan carinskog područja, koji imaju vlastita pravila i pragove.

Znači li ulazak u sustav PDV-a da moram povisiti cijene?#

Ako prodajete potrošačima, u praksi da, osim ako ste spremni smanjiti maržu. Ako prodajete poslovnim kupcima koji odbijaju PDV, cijena s porezom ih ne opterećuje, pa ulazak može biti čak i povoljan zbog prava na odbitak ulaznog poreza na nabave.

Zašto neke usluge iz inozemstva stižu bez PDV-a na računu?#

Zato što se kod usluga između poreznih obveznika iz različitih država članica EU obveza prenosi na kupca. Račun je bez poreza, ali kupac obračunava i prijavljuje PDV u svojoj zemlji. Ako niste obveznik, pravila su drukčija i može vam biti zaračunat porez zemlje prodavatelja.

Plaća li se PDV na sve što kupim?#

Ne. Neke isporuke su oslobođene, primjerice određene financijske, zdravstvene i obrazovne usluge, a neke se oporezuju sniženom stopom. Popis se razlikuje po zemljama i redovito se mijenja, pa vrijedi provjeriti aktualni pregled kod nadležne porezne uprave.