Marginalna porezna stopa: zašto povišica nije "sve ode na porez"

Marginalna porezna stopa je stopa na sljedeći zarađeni euro, a ne na cijelu plaću. Prosječna stopa je ukupan porez podijeljen s ukupnim dohotkom. Prosječna je uvijek niža od marginalne u progresivnom sustavu i upravo to zbunjuje ljude koji odbijaju povišicu.

Rečenica "ne isplati mi se, sve ode na porez" gotovo nikad nije točna. Viša stopa primjenjuje se samo na dio dohotka iznad praga. Povišica uvijek povećava neto, pitanje je samo koliko od nje ostaje na računu.

Prosječna i marginalna stopa nisu isto#

Zamislite dva pitanja. Prvo: koliki dio moje plaće odlazi državi? Drugo: koliki dio sljedećih 100 EUR odlazi državi? Prvo pitanje traži prosječnu stopu, drugo marginalnu.

Prosječna stopa je korisna kad uspoređujete ukupno opterećenje ili računate koliko vam mjesečno ostaje. Marginalna stopa je korisna kad donosite odluku: prihvatiti prekovremeni rad, uzeti dodatni posao, tražiti povišicu, prijeći na drugo radno mjesto.

Za odluke gotovo uvijek vrijedi marginalna stopa, jer odluka mijenja samo zadnji dio dohotka. Kako se uopće dolazi od bruta do neta, razloženo je u tekstu o bruto i neto plaći.

Kako progresivna ljestvica zapravo radi#

Progresivna ljestvica dijeli poreznu osnovicu na dijelove i svaki dio oporezuje svojom stopom. Ako je prag 5.000 EUR, a stope 20 i 30 posto, onda osnovica od 5.240 EUR daje porez od 5.000 × 20 posto plus 240 × 30 posto, dakle 1.072 EUR. Ne 5.240 × 30 posto.

Slika koja pomaže: ljestvica je niz posuda. Prva posuda prima dohodak do praga i oporezuje ga nižom stopom. Kad se napuni, preljev ide u drugu posudu s višom stopom. Puna prva posuda ostaje oporezovana nižom stopom zauvijek.

Povišica na primjeru: koliko stvarno ostaje#

Pretpostavimo doprinose iz plaće od 20 posto, osobni odbitak 600 EUR, stopu 20 posto do osnovice od 5.000 EUR i 30 posto iznad toga. Radnik ima bruto plaću 6.800 EUR i dobiva povišicu od 500 EUR bruto.

Od 500 EUR povišice na račun stiže 296 EUR. Zadržano je 59,2 posto, a odbijeno 40,8 posto. Porez je porastao za 104 EUR, i to tako da je 160 EUR nove osnovice oporezovano po 20 posto, a preostalih 240 EUR po 30 posto.

Sad usporedite s prosječnom stopom. Prije povišice radnik je od 6.800 EUR bruta plaćao 2.328 EUR doprinosa i poreza, dakle 34,2 posto. Nakon povišice 34,7 posto. Prelazak u viši razred podigao je prosječnu stopu za pola postotnog boda, a ne na 30 posto, kako ljudi obično zamišljaju.

Nijedan progresivni sustav ne može dovesti do toga da povišica smanji neto. To se događa samo kad uz dohodak visi naknada koja se gubi na prag.

Kada je "isplati li se" opravdano pitanje#

Postoji situacija u kojoj se marginalna stopa iz zakona i marginalna stopa iz stvarnog života razlikuju. To je slučaj kada s rastom dohotka gubite pravo na neku naknadu ili odbitak. Tada računamo efektivnu marginalnu stopu, koja uključuje i izgubljeno pravo.

Ilustrativni primjer: povišica od 200 EUR bruto, uz iste pretpostavke, daje 112 EUR neta. Ako zbog prelaska dohodovnog praga izgubite naknadu od 100 EUR mjesečno, u džepu ostaje 12 EUR. Efektivna marginalna stopa je 94 posto.

Takve stepenice postoje kod dječjih doplataka, subvencija za stanovanje, prava na socijalnu pomoć i kod praga za ulazak u sustav PDV-a, o čemu pišemo u tekstu o oporezivanju samostalnog rada. Ako sumnjate da ste blizu takvog praga, provjerite točan iznos praga prije nego što prihvatite dodatni prihod, jer rješenje često nije odbiti posao nego rasporediti prihod na drugo razdoblje.

Prekovremeni rad i drugi posao#

Kod prekovremenog rada računa se marginalna stopa, ne prosječna, jer je riječ o dodatnom dohotku povrh postojeće plaće.

Ilustrativni primjer: bruto satnica 15 EUR, uvećanje za prekovremeni rad 50 posto, dakle bruto 22,50 EUR po satu. Uz doprinose od 20 posto i porez od 30 posto (radnik je već u višem razredu), neto po satu je 12,60 EUR. Isti radnik u nižem razredu dobio bi 14,40 EUR neto po istom satu.

Zaključak nije da se prekovremeni rad ne isplati, nego da se isplati manje nego što sugerira bruto uvećanje. Kod odluke usporedite neto po satu s vrijednošću slobodnog vremena, a ne bruto iznos s plaćom.

Kod dodatnog posla mehanika je drukčija. Honorarni rad često se oporezuje po vlastitim pravilima, uz priznati paušalni trošak i vlastite doprinose. Na ilustrativnom primjeru bruto honorara od 1.000 EUR, uz priznati trošak od 30 posto, doprinose od 10 posto i porez od 20 posto, neto ispada 804 EUR. Te stope su izmišljene, ali pokazuju logiku: dohodak izvan radnog odnosa ne ulazi automatski u vašu plaćnu ljestvicu.

Kako izračunati vlastitu marginalnu stopu#

1. Uzmite obračunsku listu i izračunajte trenutni neto.
2. Ponovite izračun s brutom uvećanim za 100 EUR, koristeći aktualne stope svoje zemlje.
3. Razlika u netu podijeljena sa 100 daje udio koji zadržavate. Ostatak je vaša marginalna stopa.
4. Provjerite ovisi li ijedno vaše primanje ili pravo o dohodovnom pragu. Ako da, dodajte izgubljeni iznos u izračun.

Ako radite za poslodavca iz druge zemlje ili imate prihod iz inozemstva, pravila se mogu preklapati i tada je marginalna stopa zbroj obveza u dvije jurisdikcije, umanjen prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, o čemu više u tekstu o radu za inozemnog poslodavca.

Česta pitanja#

Može li povišica smanjiti moj neto?#

Sam porez ne može. Progresivna ljestvica oporezuje višom stopom samo iznos iznad praga, pa neto uvijek raste. Neto može pasti jedino ako uz dohodak gubite naknadu, subvenciju ili pravo koje ima oštar dohodovni prag. To nije učinak poreza nego uvjeta za tu naknadu.

Koja je moja marginalna stopa ako imam jednu poreznu stopu?#

I tada postoji marginalna stopa, jer se uz porez plaćaju i doprinosi. Ako su doprinosi 20 posto, a porez 20 posto na dohodak nakon doprinosa, marginalna stopa na bruto iznosi 36 posto. Osobni odbitak pritom snižava prosječnu stopu, ali ne i marginalnu, jer je fiksan.

Isplati li se raditi prekovremeno ako sam u višem razredu?#

Ovisi o tome koliko vam vrijedi sat slobodnog vremena. U ilustrativnom primjeru prekovremeni sat donosi 12,60 EUR neto umjesto 14,40 EUR. Novac je i dalje pozitivan, ali uvećanje od 50 posto na bruto donosi manje od 50 posto više neta, pa računajte s netom.

Zašto mi je prosječna stopa niža nego što sam mislio?#

Zbog osobnog odbitka i zbog nižih razreda koji ostaju oporezovani nižom stopom. Ljudi obično pamte najvišu stopu koja ih se tiče i pripišu je cijelom dohotku. Stvarna prosječna stopa gotovo je uvijek osjetno niža.

Gdje provjeriti pragove i stope za svoju zemlju?#

Kod nadležne porezne uprave: Porezne uprave u Hrvatskoj, Poreske uprave u Srbiji, entitetskih poreznih uprava i Uprave za indirektno oporezivanje u BiH, odnosno Uprave prihoda u Crnoj Gori. Pragovi i stope se mijenjaju, pa uvijek provjerite verziju koja vrijedi za razdoblje na koje se odnosi obračun.