Što ako ne možete platiti ratu: koraci prije ovrhe

Najvažniji potez se događa prije nego što rata zakasni. Dok ste uredan dužnik, banka s vama razgovara o uvjetima. Nakon nekoliko propuštenih rata razgovara o naplati, a mogućnosti se sužavaju svakim tjednom.

Kašnjenje ne rješava problem, samo ga poskupljuje i upisuje u registar. Zato prvi korak nije štednja na hrani nego telefonski poziv banci i pisani zahtjev za izmjenu uvjeta otplate.

Prvi potez: prije nego rata zakasni#

Napravite tri stvari u istom tjednu.

1. Izračunajte koliko vam nedostaje i na koliko dugo. Manjak od 150 EUR kroz tri mjeseca i trajni manjak od 400 EUR nisu isti problem i nemaju isto rješenje.
2. Odredite je li šok privremen ili trajan. Bolovanje, kratkotrajni gubitak posla i sezonski pad prihoda su privremeni. Trajni pad plaće, rastava ili invalidnost traže izmjenu ugovora, ne odgodu.
3. Podnesite pisani zahtjev banci. Usmeni razgovor je koristan, ali rok teče od zaprimljenog pisanog zahtjeva. Priložite dokaz o promjeni okolnosti (rješenje o prestanku radnog odnosa, doznaka, nalaz).

Reprogram, moratorij i produljenje roka#

To su tri različite stvari i često se brkaju.

Produljenje roka otplate smanjuje ratu tako da se ista glavnica raspoređuje na više rata. Cijena je veća ukupna kamata.

Moratorij je odgoda plaćanja na određeno razdoblje, obično 3 do 12 mjeseci. Kamata za to vrijeme najčešće i dalje teče i pripisuje se dugu. Rata nakon moratorija je viša, ne niža, osim ako se istovremeno produlji rok.

Reprogram ili restrukturiranje je novi ugovor koji mijenja više elemenata: rok, ratu, ponekad kamatu, ponekad se dodaje poček glavnice u kojem se plaća samo kamata.

Uzmimo preostali dug od 80.000 EUR uz 4 posto i preostalih 15 godina otplate:

Produljenje roka spušta ratu za 169,48 EUR, ali kroz cijelo razdoblje košta oko 20.166 EUR više kamate. Moratorij od šest mjeseci uz 4 posto poveća dug s 80.000 na 81.613,39 EUR, dakle 1.613,39 EUR pripisane kamate, i nakon toga rata je viša nego prije. Vlastite varijante možete brzo usporediti u kalkulatoru rate kredita.

Zaključak: moratorij je alat za privremeni šok, produljenje roka za trajno smanjenje tereta. Ako je problem trajan, moratorij ga samo odgodi za šest mjeseci i pogorša.

Što se događa nakon 30, 60 i 90 dana#

Rokovi i nazivi razlikuju se po bankama i zemljama, ali logika je posvuda ista.

Zatezna kamata je pritom najmanji dio priče. Na rati od 605,98 EUR uz zateznu stopu od 8 posto:

• 30 dana kašnjenja: 3,98 EUR
• 60 dana: 7,97 EUR
• 90 dana: 11,95 EUR

Skupo je nešto drugo. Nakon 90 dana banka najčešće otkazuje ugovor, pa umjesto tri zaostale rate od ukupno 1.817,94 EUR odjednom dospijeva cijeli preostali dug. Tada više nije pitanje kako platiti ratu, nego kako platiti sve.

Otkaz ugovora i instrumenti osiguranja#

Kad banka otkaže ugovor, aktivira ono što je uzela kao osiguranje, redom po lakoći naplate:

1. Zapljena po zadužnici ili suglasnosti o zapljeni plaće. Ide izravno poslodavcu ili banci, bez suda.
2. Naplata od jamca ili sudužnika. Jamac platac plaća umjesto vas čim vi ne platite, bez potrebe da se prije toga iscrpi naplata od vas.
3. Naplata iz police osiguranja ako je vinkulirana u korist banke.
4. Aktiviranje hipoteke. Prodaja nekretnine, sudskim ili javnobilježničkim putem.

Ako prodajna cijena ne pokrije dug, ostatak i dalje dugujete. Zato je važno unaprijed znati što ste potpisali, što razlažemo u tekstu o instrumentima osiguranja kredita.

Ovrha i zaštićeni dio primanja#

U ovrsi na plaći ili mirovini (penziji) ne smije se zaplijeniti cijelo primanje. Model se razlikuje po zemljama, ali princip je isti: zaštićen je dio nužan za život, a ostatak se plijeni.

Kao ilustraciju uzmimo pravilo tipa "zaštićene su tri četvrtine primanja, ali najviše do dvije trećine prosječne neto plaće", uz pretpostavljenu prosječnu neto plaću od 1.200 EUR:

Obratite pažnju na gornju granicu: čim primanje prijeđe 1.067 EUR, zaštićeni dio prestaje rasti i ostaje na 800 EUR, pa se sve iznad toga plijeni u cijelosti. Konkretni postoci, granice i iznimke (uzdržavanje djece, socijalne naknade koje su izuzete od ovrhe) mijenjaju se propisom i objavljuju se svake godine, pa provjerite važeće iznose kod nadležne agencije ili u ovršnom propisu svoje zemlje.

Uz to vrijedi:

• Zaštićeni račun. Primanja izuzeta od ovrhe uplaćuju se na poseban zaštićeni račun koji blokada ne dohvaća. Otvara se na zahtjev, uz potvrdu isplatitelja.
• Redoslijed naplate. Osnove za plaćanje izvršavaju se redom zaprimanja, osim tražbina koje po zakonu imaju prednost, poput uzdržavanja.
• Trošak ovrhe. Sudske i javnobilježničke pristojbe te naknade dodaju se dugu, pa ovrha uvijek košta više od nagodbe.

Redoslijed plaćanja kad novca nema za sve#

Ako ne možete pokriti sve obveze u mjesecu, plaćajte ovim redom:

1. Obveze bez kojih gubite krov ili posao. Najamnina, stambeni kredit, režije bez kojih se isključuje struja ili grijanje, troškovi prijevoza na posao.
2. Obveze osigurane imovinom. Sve gdje je zalog nekretnina ili vozilo, jer je posljedica gubitak imovine.
3. Obveze s jamcem ili sudužnikom. Kašnjenje ovdje pogađa i drugu osobu.
4. Neosigurani skupi dugovi. Kartice i minus, gdje je šteta financijska, a ne materijalna. Njihovu cijenu razlažemo u tekstu o karticama i minusu.
5. Sve ostalo, uz obavijest vjerovniku da plaćanje kasni i prijedlog dinamike.

Ovaj redoslijed je suprotan od instinkta, jer instinkt kaže "prvo platim najglasnijeg". Vjerovnik koji najviše zove često je onaj koji vam može najmanje naštetiti.

Prava i rokovi koje vrijedi znati#

• Pravo na pisanu obavijest prije otkaza ugovora i pravo na uvid u obračun duga, uključujući zateznu kamatu i naknade.
• Pravo na prigovor banci, s rokom za odgovor propisanim zakonom, te pravo obraćanja nadzornom tijelu ili ombudsmanu za financijske usluge ako odgovor ne dobijete.
• Pravo na otplatni plan nakon svake izmjene ugovora, u pisanom obliku i bez naknade.
• Zastara. Tražbine zastarijevaju u rokovima propisanim obveznim pravom, ali zastara ne nastupa sama od sebe u postupku, nego se na nju treba pozvati.
• Pravo na refinanciranje kod druge banke dok ste još uredan dužnik. Nakon upisa kašnjenja u registar ta vrata se zatvaraju, pa je refinanciranje potez koji se radi rano, a ne kad je kasno.

Česta pitanja#

Koliko rata mogu propustiti prije nego banka otkaže ugovor?#

U praksi se otkaz najčešće događa nakon otprilike tri neplaćene rate, odnosno 90 dana kašnjenja, ali točan rok piše u vašem ugovoru i u općim uvjetima. Otkazu prethodi pisana opomena s rokom za podmirenje. Taj rok je zadnja prilika za dogovor.

Hoće li mi kašnjenje od nekoliko dana upropastiti kreditnu povijest?#

Kašnjenje od nekoliko dana obično se ne prijavljuje kao materijalno kašnjenje, ali politika se razlikuje po banci i zemlji. Kašnjenja preko 30 dana redovito se vide u registru. Ako je kašnjenje bilo tehničko (kriva uplata, blagdani), zatražite ispravak podatka pisanim putem.

Može li banka aktivirati zadužnicu bez suda?#

Zadužnica i suglasnost o zapljeni plaće su ovršne isprave, pa se naplata provodi bez parničnog postupka, preko poslodavca ili agencije za platni promet. Zato se potpisuju samo uz jasno razumijevanje iznosa i uvjeta.

Što ako sam jamac osobi koja ne plaća?#

Kod jamstva "jamac platac" banka može tražiti plaćanje od vas odmah nakon što glavni dužnik ne plati, bez obveze da prvo pokuša naplatu od njega. Ako platite, stječete pravo regresa prema dužniku. Zatražite od banke da vas obavijesti o svakom kašnjenju čim nastane.

Isplati li se uzeti novi kredit da bih platio stari?#

Samo ako novi kredit ima nižu efektivnu stopu i ako istovremeno zatvarate stari dug, a ne dodajete novi. Uzimanje skupog gotovinskog kredita ili kartice za plaćanje rate stambenog kredita je najčešća greška, jer zamjenjuje jeftini dug skupljim i odgađa razgovor s bankom.

Gubim li stan odmah ako prestanem plaćati?#

Ne odmah. Između prvog kašnjenja i prisilne prodaje prolazi dugo razdoblje opomena, otkaza ugovora i ovršnog postupka, obično više mjeseci ili godina. To vrijeme je iskoristivo za prodaju nekretnine na vlastitu ruku, što gotovo uvijek donosi bolju cijenu od prisilne prodaje.