Porezi kod nekretnina: promet, najam i imovina

Tri različita poreza kod nekretnina: porez na promet pri kupnji, porez na dohodak od najma i godišnja davanja na imovinu. Tko plaća što i kada.

Sadržaj stranice
  1. Što se sve krije pod imenom "porez na nekretnine"
  2. Porez na promet: tko plaća i kada nastaje obveza
  3. Novogradnja: PDV umjesto poreza na promet
  4. Oslobođenja i "prva nekretnina" kao koncept
  5. Najam: prijava i dva modela oporezivanja
  6. Godišnja davanja: imovina, komunalna naknada, pričuva
  7. Rokovi koje ljudi najčešće propuste
  8. Česta pitanja

Kad netko kaže "porez na nekretnine", obično misli na jednu od tri potpuno različite obveze: jednokratni porez pri kupnji, godišnji porez na dohodak ako nekretninu iznajmljujete i godišnja davanja na samo vlasništvo. Različiti su obveznici, različiti rokovi i različite osnovice.

Zbog toga savjet s foruma tipa "to se ne plaća" gotovo uvijek govori o nekom drugom porezu nego o vašem slučaju. Prvo utvrdite u kojoj ste od tri situacije, tek onda tražite stopu i rok kod nadležne porezne uprave.

Što se sve krije pod imenom "porez na nekretnine"#

Vrsta obvezeKada nastajeTko je obveznikUčestalost
Porez na promet nekretninapri stjecanju (potpis ugovora, rješenje, darovanje, nasljeđivanje)stjecatelj, dakle kupacjednokratno
PDV u cijeni novogradnjepri kupnji od prodavatelja u sustavu PDV-aplaća ga kupac kroz cijenu, obračunava prodavateljjednokratno
Porez na dohodak od najmaod početka iznajmljivanjavlasnik koji iznajmljujemjesečno, tromjesečno ili godišnje
Porez na imovinu ili komunalna naknadaiz samog vlasništvavlasnik, ponegdje korisnikgodišnje
Pričuva i troškovi zgradeiz suvlasništvasuvlasnikmjesečno

Prva dva reda se međusobno isključuju: ista transakcija je ili u sustavu PDV-a ili u sustavu poreza na promet. Ostala tri se zbrajaju i traju dokle god ste vlasnik.

Porez na promet: tko plaća i kada nastaje obveza#

Obveznik je kupac, odnosno stjecatelj. Obveza nastaje u trenutku sklapanja ugovora ili pravomoćnosti rješenja, a ne kad se novac isplati ili kad se upišete u zemljišnu knjigu. To je važno kod kupnje na rate i kod predugovora.

Osnovica je tržišna vrijednost u trenutku stjecanja. Porezna uprava nije vezana ugovorenom cijenom: ako procijeni da je cijena u ugovoru niža od tržišne, osnovicu utvrđuje sama. Podcjenjivanje cijene u ugovoru zato nosi rizik naknadnog rješenja i kamata, uz to što vas ostavlja bez dokaza o stvarno plaćenom iznosu ako dođe do spora.

Detaljnu razradu svih troškova uz cijenu razlažemo u tekstu o troškovima kupnje stana, a utjecaj na ratu kredita u tekstu o izračunu rate.

Novogradnja: PDV umjesto poreza na promet#

Kad stan prodaje investitor koji je u sustavu PDV-a, cijena već sadrži porez na dodanu vrijednost (PDV). U tom slučaju se porez na promet u pravilu ne plaća, jer bi ista transakcija bila oporezovana dvaput.

Uz pretpostavku stope PDV-a od 25 posto, cijena od 150.000 EUR razlaže se ovako: 150.000 / 1,25 = 120.000 EUR osnovice i 150.000 - 120.000 = 30.000 EUR PDV-a. Ako bi ista nekretnina bila kupljena od privatne osobe uz pretpostavljenu stopu poreza na promet od 3 posto, porezni dio bio bi 4.500 EUR. Razlika ne znači da je novogradnja skuplja: PDV je već ukalkuliran u cijenu koju vidite, dok se porez na promet plaća povrh nje.

Praktično pitanje pri kupnji nije "kolika je stopa", nego: je li prodavatelj u sustavu PDV-a i je li to prvo useljenje. Odgovor tražite u ugovoru i u izjavi prodavatelja, jer o njemu ovisi koji porez plaćate. Mehaniku ulaznog i izlaznog poreza objašnjavamo u tekstu o PDV-u.

Oslobođenja i "prva nekretnina" kao koncept#

Većina zemalja poznaje neki oblik olakšice za rješavanje stambenog pitanja ili za prijenose unutar obitelji. Tipični oblici su:

Tri pravila vrijede neovisno o zemlji. Prvo, oslobođenje se traži, ne dobiva se automatski. Drugo, traži se u roku, a rok teče od stjecanja. Treće, oslobođenje ima naknadne uvjete: ako u zadanom razdoblju nekretninu prodate ili iznajmite suprotno uvjetu, porez se naplaćuje unatrag, često uz kamatu.

Najam: prijava i dva modela oporezivanja#

Prijava najma nije stvar iznosa, nego činjenice. Ugovor o najmu prijavljuje se poreznoj upravi (ponegdje i jedinici lokalne samouprave) u kratkom roku od sklapanja. Neprijavljeni najam znači da nemate dokaz o prihodu za kredit, da teško izbacujete nekorektnog najmoprimca i da rizikujete naknadno rješenje uz kamate.

Dva su tipična modela oporezivanja dugoročnog najma:

  1. Paušalno priznati troškovi. Od bruto najamnine oduzme se propisani postotak kao trošak, a porez se plaća na ostatak. Nema knjigovodstva, ali ni priznavanja stvarnih ulaganja.
  2. Stvarni dohodak. Priznaju se dokumentirani troškovi (održavanje, amortizacija, kamate), ali se vodi evidencija i podnosi godišnja prijava.

Kod kratkoročnog najma turistima često postoji poseban režim: paušalni porez po krevetu ili po smještajnoj jedinici, koji se plaća neovisno o popunjenosti. Ilustrativno, uz pretpostavljeni iznos od 100 EUR po krevetu i šest kreveta, godišnja obveza je 600 EUR. Ako objekt te godine ostvari 6.000 EUR prihoda, to je 10 posto prihoda; ako ostvari 3.000 EUR, isti iznos je 20 posto. Paušal po krevetu nagrađuje visoku popunjenost i kažnjava praznu sezonu. Uz njega u pravilu idu i boravišna pristojba, turistička članarina i registracija objekta.

Kako izgleda cijela računica prinosa nakon poreza i praznih mjeseci, razlažemo u tekstu o prinosu od najma.

Godišnja davanja: imovina, komunalna naknada, pričuva#

Treći sloj plaćate samo zato što ste vlasnik. Zove se različito (porez na imovinu, porez na kuće za odmor, komunalna naknada, naknada za uređenje građevinskog zemljišta), a naplaćuje ga u pravilu lokalna vlast, ne država.

Osnovica je obično površina ili procijenjena vrijednost, uz koeficijente za zonu, namjenu i starost. Iznos je pojedinačno malen, ali je trajan. Ilustrativno: stan od 60 m² uz pretpostavljenu naknadu od 0,20 EUR po kvadratu mjesečno znači 60 × 0,20 = 12 EUR mjesečno, dakle 144 EUR godišnje. Dodajte pričuvu, osiguranje i održavanje i dobivate stavku koja u usporedbi najma i kupnje nikad ne smije nedostajati. Tu usporedbu možete napraviti u kalkulatoru najam ili kupnja.

Rokovi koje ljudi najčešće propuste#

Česta pitanja#

Plaća li se porez na promet i kod darovanja i nasljeđivanja?#

U pravilu da, jer se i to smatra stjecanjem. Razlika je u tome što za bliske srodnike najčešće postoji oslobođenje. Prijava se ipak podnosi: prijavljujete stjecanje i tražite oslobođenje, a porezna uprava izdaje rješenje kojim se obveza utvrđuje ili se utvrđuje da je nema.

Kupujem novogradnju od investitora. Plaćam li i PDV i porez na promet?#

Ne bi trebalo oboje. Ako je prodavatelj u sustavu PDV-a i radi se o isporuci na koju se obračunava PDV, porez na promet se u pravilu ne plaća. Ključ je status prodavatelja, a ne to je li zgrada nova. Tražite da to bude izričito navedeno u ugovoru.

Moram li prijaviti najam ako iznajmljujem rodbini za simboličan iznos?#

Da, ugovor se prijavljuje neovisno o iznosu. Kod povezanih osoba porezna uprava može utvrditi osnovicu prema tržišnoj najamnini, pa simbolična cijena ne znači nužno simboličan porez. Uredan ugovor je ujedno i vaša zaštita ako dođe do spora oko useljenja ili troškova.

Kako se porez na najam odnosi prema kamati na stambeni kredit?#

Kod paušalno priznatih troškova kamata se ne odbija posebno, jer je već obuhvaćena postotkom. Kod stvarnog dohotka kamata se u pravilu priznaje kao trošak, uz dokumentaciju. Zbog toga isti stan uz kredit i bez kredita može imati bitno različitu poreznu osnovicu, ovisno o modelu koji ste izabrali.

Plaćam li porez kad prodam stan u kojem sam živio?#

To je četvrta obveza, porez na dohodak od otuđenja nekretnine, i ovisi o tome koliko ste dugo bili vlasnik i jeste li u nekretnini stanovali. Većina sustava ima razdoblje nakon kojeg prodaja nije oporeziva, uz izuzeća za nekretninu u kojoj ste imali prebivalište. Rok i uvjete provjerite kod porezne uprave prije nego što ugovorite prodaju.

Izvori i dodatna literatura

Podaci koji se mijenjaju (kamatne stope, tečajevi, porezne stope) provjerite izravno kod izvora. Kako provjeravamo brojeve piše u metodologiji.