Koliko iznosi naknada za bolovanje u 2026.?

Naknada za bolovanje u Hrvatskoj u 2026. iznosi najmanje 70 posto prosječne plaće (plate) iz posljednjih šest mjeseci. Prva 42 dana plaća je poslodavac, bez gornje granice. Od 43. dana ide na teret HZZO-a: 70 posto osnovice do šestog mjeseca, zatim 80 posto, ali najviše 995,45 EUR mjesečno za puno radno vrijeme.

Taj limit vrijedi od 1. kolovoza 2025. Ranije je bio 565,04 EUR (4.257 kuna), i taj se broj još vrti po kalkulatorima. Najniži iznos je 353,15 EUR. Naknada na teret HZZO-a ne oporezuje se, pa je razlika prema neto plaći manja nego što 70 posto zvuči.

Tablica: koliko dobivate po fazama bolovanja#

Primjer za radnika s punim radnim vremenom, bez djece, uz stopu poreza od 20 posto. Stopa ovisi o gradu, a pregled je u tekstu o stopama poreza na dohodak po gradovima. Osnovica je prosječna plaća iz šest mjeseci prije mjeseca u kojem je bolovanje počelo.

Iznosi HZZO-a su ono što stiže na račun, jer se naknada na teret HZZO-a ne oporezuje (Zakon o porezu na dohodak, čl. 9. st. 1. toč. 3.), a obveznik doprinosa za nju je HZZO (Zakon o doprinosima, čl. 179.). Naknadu za prvih 42 dana poslodavac isplaćuje iz radnog odnosa, pa se oporezuje kao plaća (čl. 21.). Kako iz bruto iznosa nastaje neto, pokazuje tekst o bruto i neto plaći.

Granica u kojoj limit počinje rezati: kod 70 posto osnovica od 1.422,07 EUR, kod 80 posto od 1.244,31 EUR, kod 100 posto već od 995,45 EUR. Tko ima veću plaću, od 43. dana dobiva isti iznos kao netko s 1.500 EUR bruto.

Prvih 42 dana plaća poslodavac, i to bez limita#

Kod bolesti ili ozljede izvan rada poslodavac isplaćuje naknadu "iz svojih sredstava" za prva 42 dana (čl. 40.). Za invalida rada to je prvih sedam dana. Zakon postavlja samo donju granicu od 70 posto osnovice, a najviši mjesečni iznos od 995,45 EUR izričito se odnosi na naknadu "na teret sredstava Zavoda" (čl. 55. st. 3.).

Zato radnik s 3.000 EUR bruto prvih šest tjedana dobiva 2.100 EUR bruto, oko 1.464 EUR neto, a 43. dana pada na 995,45 EUR. Kolektivni ugovor ili pravilnik o radu mogu propisati i više od 70 posto. Pravilnik o pravima iz zdravstvenog osiguranja takvu razliku poslodavca izričito spominje (čl. 57. st. 2. toč. 2.), ali je ne propisuje, pa provjerite svoj ugovor.

Kako se broji 42 dana i šest mjeseci#

Najčešća zabuna je da poslodavac plaća "42 dana godišnje". Pravilnik kaže drukčije. Ako je bolovanje zaključeno i ponovno otvoreno nakon jednog ili više dana, "neovisno o dijagnozi bolesti", radi se o novom bolovanju čiji se dani broje ispočetka (Pravilnik NN 37/2026, čl. 43. st. 3.). Poslodavac tada ponovno plaća do 42. dana.

Obrnuto, dok bolovanje traje bez prekida, promjena dijagnoze ne vraća brojač na nulu (čl. 43. st. 2.). Isto vrijedi za prijelaz sa 70 na 80 posto: računa se šest kalendarskih mjeseci neprekidne nesposobnosti, a ne šest mjeseci na teret HZZO-a (čl. 66. toč. 1.).

Primjer: bolovanje počinje 2. veljače i traje bez prekida. Do 15. ožujka (42. dan) plaća poslodavac, od 16. ožujka HZZO uz 70 posto. Nakon šest kalendarskih mjeseci neprekidnog bolovanja HZZO prelazi na 80 posto.

Kada naknada iznosi 100 posto#

Izvori: čl. 41., 45., 55. Zakona i čl. 66. Pravilnika. Rodiljni dopust i dopust zbog smrti djeteta također nisu pod limitom, ali imaju vlastita pravila. Granica za njegu djeteta uz 100 posto podignuta je s tri na sedam godina, što je Vlada predložila u travnju 2025.

Njegu djeteta, ozljedu na radu i pratnju u praksi obračunava i isplaćuje poslodavac, a HZZO mu vraća novac u 30 odnosno 45 dana (čl. 41. st. 4.). Za radnika je bitno samo da ide na teret HZZO-a od prvog dana.

Što ulazi u osnovicu, a što ne#

Osnovica je prosječna redovita mjesečna plaća isplaćena u novcu u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je bolovanje počelo, preračunata na sat (Pravilnik, čl. 54. i 55.). Ulazi i naknada za godišnji odmor i bolovanje koju je plaćao poslodavac. Varijabilni dio ulazi samo ako se isplaćuje svaki mjesec (čl. 55. st. 8.).

Ne ulaze (čl. 57.):

• božićnica, uskrsnica, regres i druge prigodne isplate, opisane u tekstu o neoporezivoj božićnici,
• stimulacije, menadžerske nagrade i jubilarne nagrade,
• topli obrok, prijevoz, terenski dodatak i druge naknade troškova,
• plaća u naravi i premije osiguranja koje plaća poslodavac.

Tko dobiva veliki dio primanja kao godišnji bonus, ima nižu osnovicu nego što mu se čini. Ako je plaća u šest mjeseci "neprimjereno uvećana" da bi naknada bila veća, HZZO osnovicu određuje prema ranijim plaćama i plaćama kolega na istim poslovima (čl. 56. st. 5.).

Dugo bolovanje: 12 i 18 mjeseci#

• Nakon 12 mjeseci neprekidnog bolovanja zbog iste dijagnoze izabrani doktor mora radnika uputiti na ocjenu radne sposobnosti (Zakon, čl. 48. st. 2.).
• Nakon 18 mjeseci po istoj dijagnozi naknada pada na 50 posto zadnje isplaćene naknade, dok postoji medicinska indikacija (čl. 52. st. 2.). Uz limit to je najviše 497,73 EUR mjesečno.
• Iznimke od pada na 50 posto: liječenje zloćudnih bolesti, njega djeteta oboljelog od zloćudne bolesti, dijaliza te uzimanje i presađivanje dijelova tijela (čl. 52. st. 3.).

Ako radni odnos prestane tijekom bolovanja, naknada pripada još najviše 30 dana, i to samo ako je bolovanje otvoreno barem 15 dana prije prestanka (čl. 51. st. 1.). Za ozljedu na radu traje dok radnik ne ozdravi ili mu se ne utvrdi invalidnost.

Kako se naknada gubi#

Zakon nabraja slučajeve u kojima naknade nema (čl. 53.). Najčešći u praksi:

1. Izabranom doktoru niste javili bolest u roku od tri dana od početka.
2. Za vrijeme bolovanja radite, uključujući ugovor o djelu ili poljoprivredne radove.
3. Bez suglasnosti doktora otputujete iz mjesta prebivališta ili ne dođete na poziv kontrole.
4. Bolovanje je otvoreno za vrijeme otkaznog roka u kojem nemate obvezu rada.

Naknada tada ne pripada od dana kad je slučaj nastao do dana kad je prestao.

Koliko vam treba rezerve#

Pad prihoda počinje 43. dan, a pogađa samo one s višom plaćom. Uz 3.000 EUR bruto razlika je oko 1.045 EUR mjesečno prema neto plaći, uz 2.000 EUR oko 405 EUR. Šest mjeseci takvog bolovanja znači oko 6.267 odnosno 2.427 EUR manjka. Koliko rezerve ima smisla držati, razlaže tekst o fondu za hitne slučajeve, a kalkulator štednje pokazuje koliko mjesečno treba odvajati. Ako na plaći visi kredit, rješenja prije prve propuštene rate opisuje tekst kad ne možete platiti ratu.

Dopunsko osiguranje HZZO-a tu ne pomaže: ono pokriva participaciju, a ne izgubljenu plaću, kako objašnjava tekst o dopunskom i privatnom zdravstvenom osiguranju.

Srbija: 65 posto i 30 dana#

U Srbiji poslodavac plaća prvih 30 dana, najmanje 65 posto prosječne zarade iz prethodnih 12 mjeseci, ali ne manje od minimalne zarade (Zakon o radu, čl. 115.). Od 31. dana plaća Republički fond, također 65 posto (Zakon o zdravstvenom osiguranju, čl. 95. i 101.). Ozljeda na radu i profesionalna bolest donose 100 posto. Naknada iz fonda ne može biti niža od minimalne zarade ni viša od 65 posto najvišeg osnova, koji čini prosjek najviših mjesečnih osnovica za doprinose (čl. 88. i 96.). Propise BiH i Crne Gore ovaj tekst ne obrađuje.

Kada ovaj tekst ne vrijedi#

• Obrtnici i samostalne djelatnosti naknadu na teret HZZO-a ostvaruju od 43. dana (Pravilnik, čl. 42. st. 2.). Osnovica im je osnovica za doprinose umanjena za mirovinski doprinos i porez.
• Honorari i studentski ugovor imaju posebnu novčanu naknadu (Zakon, čl. 57. i 58.), najdulje šest mjeseci.
• Iznosi vrijede dok je proračunska osnovica 441,44 EUR. Limit i minimum su postotci te osnovice, pa se mijenjaju čim se ona promijeni u zakonu o izvršavanju proračuna.

Česta pitanja#

Koliko je najviša naknada za bolovanje u 2026.?#

Na teret HZZO-a najviše 995,45 EUR mjesečno za puno radno vrijeme i cijeli mjesec, što je 225,5 posto proračunske osnovice od 441,44 EUR. Limit vrijedi od 1. kolovoza 2025. Ne odnosi se na prvih 42 dana koje plaća poslodavac ni na priznatu ozljedu na radu i profesionalnu bolest.

Plaća li poslodavac 42 dana godišnje ili po bolovanju?#

Po bolovanju. Ako je bolovanje zaključeno pa ponovno otvoreno nakon barem jednog dana, neovisno o dijagnozi, dani se broje ispočetka i poslodavac opet plaća prva 42 dana. Kalendarska godina pritom nije bitna.

Plaća li se porez na naknadu za bolovanje?#

Na naknadu na teret HZZO-a ne plaća se porez na dohodak, a obveznik doprinosa je HZZO. Naknada za prvih 42 dana od poslodavca oporezuje se kao plaća. Zato 995,45 EUR od HZZO-a radniku s 1.400 EUR neto plaće znači pad od oko 29 posto, a ne od 30 posto bruto iznosa.

Koliko iznosi bolovanje za njegu djeteta?#

Za dijete mlađe od sedam godina 100 posto osnovice, do 60 dana po bolesti, a od 7 do 18 godina 70 posto, do 40 dana. HZZO je plaća od prvog dana, uz najviše 995,45 EUR mjesečno. Za teže stanje trajanje može produžiti liječničko povjerenstvo HZZO-a.