Koliko iznosi naknada za nezaposlene u 2026.?

Naknada za nezaposlene u Hrvatskoj u 2026. iznosi 60 posto prosječne bruto plaće (plate) iz posljednja tri mjeseca rada, ali najviše 1.014,30 EUR mjesečno za prvih 90 dana. Od 91. do 180. dana pada na 35 posto, najviše 579,60 EUR, a nakon toga na 30 posto, najviše 507,15 EUR.

Najniži iznos za puno radno vrijeme je 429,38 EUR. Naknada traje od 90 do 450 dana, ovisno o stažu, i ne oporezuje se. Pravo ima tko je radio barem devet mjeseci u posljednja 24 mjeseca, a mlađi od 30 godina barem šest mjeseci.

Tablica: koliko dobivate po fazama#

Iznosi su mjesečni, za puno radno vrijeme. Osnovica je prosječna bruto plaća u tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa. Naknada se ne oporezuje (Zakon o porezu na dohodak, čl. 9. st. 1. toč. 20.), pa je to iznos koji stiže na račun.

Stupac "ukupno" računa 360 dana kao tri mjeseca prve faze, tri mjeseca druge i šest mjeseci treće. Toliko dugo naknadu prima tko ima više od deset godina staža.

Gornje granice su toliko niske da sve plaće iznad 1.690,50 EUR bruto dobivaju isti iznos. Uz 2.000 EUR bruto, odnosno oko 1.400 EUR neto, prva faza nadoknađuje oko 72 posto neto plaće, druga oko 41 posto, a treća oko 36 posto. Kako iz bruto plaće nastaje neto, pokazuje tekst o bruto i neto plaći.

Na drugom kraju, najniži iznos podiže naknadu u drugoj fazi za sve s osnovicom ispod 1.226,79 EUR, a u trećoj fazi za sve ispod 1.431,25 EUR. Zato radnik s minimalnom plaćom od 91. dana dobiva više od 35 posto svoje plaće.

Odakle 1.014,30 EUR i 429,38 EUR#

Gornja granica nije fiksni iznos u zakonu. Članak 53. vezuje je uz "prosječne netoplaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku". Za 2025. Državni zavod za statistiku objavio je 1.449 EUR, pa je 70 posto 1.014,30 EUR, 40 posto 579,60 EUR i 35 posto 507,15 EUR.

Najniži iznos je 50 posto minimalne plaće umanjene za doprinose (čl. 53. st. 2.). Minimalna plaća u 2026. je 1.050 EUR bruto (NN 132/2025). Doprinosi na nju nisu puni 20 posto, jer se za plaće do 1.300 EUR osnovica za mirovinski doprinos prvog stupa umanjuje za 0,5 × (1.300 − bruto plaća) (Zakon o doprinosima, čl. 21.a). Na 1.050 EUR to je umanjenje od 125 EUR, pa doprinosi iznose 191,25 EUR umjesto 210 EUR. Ostaje 858,75 EUR, a polovina toga je 429,38 EUR.

Važna sitnica: utvrđena naknada isplaćuje se "u utvrđenoj visini za cijelo razdoblje trajanja prava" (čl. 52. st. 2.). Kad DZS objavi prosjek za 2026., nove granice vrijede za nova rješenja, a ne za one koji naknadu već primaju.

Koliko dugo traje#

Trajanje ovisi o ukupnom stažu, a ne samo o zadnjem poslu (čl. 54.).

Tko ima više od 32 godine staža i kome do dobne granice za starosnu mirovinu (penziju) nedostaje najviše pet godina, prima naknadu do zaposlenja ili mirovine, bez gornje granice trajanja (čl. 54. st. 3.). Pravo u svakom slučaju prestaje navršenjem 65 godina (čl. 58.). Što se događa ako nakon toga radite uz mirovinu, objašnjava tekst o radu uz mirovinu.

U staž se ubraja mirovinsko osiguranje iz radnog odnosa i iz samostalne djelatnosti u Hrvatskoj, uz uvjet da su doprinosi plaćeni. Ubraja se i bolovanje ili rodiljni dopust nakon prestanka radnog odnosa, ako ste za to vrijeme primali naknadu plaće (čl. 46. st. 3.).

Tko nema pravo: otkaz, sporazum i probni rad#

Devet mjeseci rada nije dovoljno. Članak 48. isključuje pravo kad je radni odnos prestao:

1. vašim otkazom, osim izvanrednog otkaza zbog ponašanja poslodavca,
2. pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa,
3. sudskom nagodbom,
4. jer niste zadovoljili na probnom radu, pripravničkom stažu ili stručnom ispitu,
5. otkazom zbog vaše krivnje ili teške povrede obveze,
6. zbog kazne zatvora dulje od tri mjeseca.

Sporazumni raskid ipak daje pravo u tri slučaja (čl. 49.): kad se selite jer je bračni ili izvanbračni drug premješten, kad mijenjate prebivalište iz zdravstvenih razloga uz mišljenje zdravstvene ustanove, i kad sporazum predlaže poslodavac u postupku kolektivnog viška radnika. Ako vam poslodavac nudi sporazum umjesto poslovno uvjetovanog otkaza, znajte da time u pravilu gubite naknadu.

Istek ugovora na određeno vrijeme nije među isključenjima, pa se tada naknada ostvaruje.

Kod obrta i druge samostalne djelatnosti pravo postoji samo ako je djelatnost prestala iz opravdanog razloga (čl. 50.): insolventnost, stečaj, poslovanje s gubitkom, gubitak prostora ili dozvole, bolest, gubitak partnera, šteta na imovini ili elementarna nepogoda. Osnovica je tada osnovica za doprinose, a ne stvarna zarada, pa paušalist dobiva naknadu prema propisanoj osnovici, kako je opisano u tekstu o freelancerima i paušalu.

Rok od 30 dana i što ulazi u osnovicu#

Prijava HZZ-u i zahtjev predaju se u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa (čl. 47.). Tada naknada pripada od prvog dana nakon prestanka rada. Uz opravdan razlog rok se produljuje za osam dana od prestanka razloga, najkasnije 60 dana od isteka prvog roka, ali naknada tada teče tek od dana zahtjeva (čl. 56. st. 2.).

Ako ste u tri mjeseca prije prestanka rada bili na bolovanju, osnovica se ne računa iz niže naknade nego iz plaće prije bolovanja (čl. 51. st. 5.). Ako je radni odnos prestao za vrijeme bolovanja, rok od 30 dana teče od kraja bolovanja. Koliko se dobiva dok traje bolovanje, objašnjava tekst o naknadi za bolovanje.

Honorar uz naknadu: obustava, a ne gubitak#

Honorar uz naknadu ne znači kraj prava. Ako mjesečni primitak prijeđe prosječnu isplaćenu naknadu iz prethodne godine, isplata se obustavlja (čl. 57.). Obustava traje onoliko mjeseci koliko iznosi kvocijent primitka i tog prosjeka. U 2025. prag je iznosio 488,22 EUR, a za 2026. vrijedi prosjek isplaćen u 2025., pa iznos provjerite na HZZ-u prije potpisivanja ugovora.

Primjer uz prag od 488,22 EUR: honorar od 1.000 EUR daje kvocijent 2,05. Nakon obustave isplata se nastavlja za preostale dane u istoj visini, ako se prijavite HZZ-u u 30 dana od prestanka okolnosti i podnesete zahtjev (čl. 57. st. 2.).

Rad na crno je druga priča: pravo prestaje ako radite bez ugovora ili rješenja, ako registrirate obrt ili tvrtku (firmu) ili steknete više od 25 posto udjela u društvu (čl. 58.). Naknada se može isplatiti i jednokratno, ako je koristite za zapošljavanje ili samozapošljavanje (čl. 55.).

Koliko rezerve treba uz ovakvu naknadu#

Uz 2.000 EUR bruto i oko 1.400 EUR neto (stopa poreza 20 posto, bez djece) prvih 90 dana nedostaje oko 386 EUR mjesečno, od 91. dana oko 820 EUR, a od 181. dana oko 893 EUR. Za 360 dana bez posla to je oko 8.975 EUR manjka. Koliko rezerve ima smisla držati, razlaže tekst o fondu za hitne slučajeve, a kalkulator štednje pokazuje koliko mjesečno odvajati.

Ako otplaćujete kredit, razgovor s bankom počnite prije prve propuštene rate, kako opisuje tekst kad ne možete platiti ratu. Naknada za nezaposlenost potpuno je izuzeta od ovrhe, kao što pokazuje tekst o ovrsi na plaći.

Srbija: 12 mjeseci staža i iznosi u dinarima#

U Srbiji pravo ima tko je bio osiguran najmanje 12 mjeseci neprekidno ili s prekidima u posljednjih 18 mjeseci (Zakon o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti, čl. 66.). Zahtjev se podnosi u 30 dana od prestanka osiguranja (čl. 68.). Naknada traje tri mjeseca uz staž od jedne do pet godina, šest mjeseci od pet do 15, devet mjeseci od 15 do 25 i 12 mjeseci iznad 25 godina (čl. 72.). Od 1. veljače (februara) 2026. najniži mjesečni iznos je 33.745 dinara, a najviši 78.226 dinara. Propise BiH i Crne Gore ovaj tekst ne obrađuje.

Kada ovaj tekst ne vrijedi#

• Nepuno radno vrijeme: najniži iznos od 429,38 EUR vrijedi za puno radno vrijeme. Kad se naknada određuje prema postotku vremena provedenog na radu, može biti i niža (čl. 53. st. 2.).
• Novi prosjek plaće: granice od 1.014,30, 579,60 i 507,15 EUR vrijede dok je zadnji objavljeni godišnji prosjek 1.449 EUR.

Česta pitanja#

Koliko je najviša naknada za nezaposlene u 2026.?#

Za prvih 90 dana najviše 1.014,30 EUR mjesečno, od 91. do 180. dana 579,60 EUR, a nakon toga 507,15 EUR. To je 70, 40 i 35 posto prosječne neto plaće za 2025. od 1.449 EUR. Taj maksimum dobiva svatko s prosječnom bruto plaćom iznad 1.690,50 EUR u zadnja tri mjeseca rada.

Imam li pravo na naknadu ako sam sam dao otkaz?#

U pravilu nemate. Zakon isključuje pravo kad radnik otkaže ugovor, osim izvanrednog otkaza uzrokovanog ponašanjem poslodavca. Isto vrijedi za sporazumni raskid, osim kod premještaja bračnog druga, preseljenja iz zdravstvenih razloga ili sporazuma koji predlaže poslodavac kod kolektivnog viška radnika.

Plaća li se porez na naknadu za nezaposlene?#

Ne. Novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti izričito je neoporeziv primitak (Zakon o porezu na dohodak, čl. 9. st. 1. toč. 20.). Iznos iz rješenja HZZ-a je iznos koji stiže na račun i ne umanjuje se kao plaća.

Smijem li raditi preko ugovora o djelu dok primam naknadu?#

Smijete, ali ako primitak u mjesecu prijeđe prosječnu isplaćenu naknadu iz prethodne godine, isplata se obustavlja onoliko mjeseci koliko puta je primitak veći od tog prosjeka. Pravo se ne gubi: nastavlja se u istoj visini ako se u 30 dana ponovno javite HZZ-u i podnesete zahtjev.