Koliko umirovljenik smije raditi uz mirovinu u 2026.?

Umirovljenik u Hrvatskoj u 2026. smije raditi do polovice punog radnog vremena i zadržati cijelu mirovinu (penziju), u bilo kojoj dobi. Tko radi dulje od toga, uključujući puno radno vrijeme ili obrt, od navršene 65. godine prima 50 posto mirovine. Mlađem od 65 godina Zavod mirovinu za to vrijeme potpuno obustavlja.

Pravilo s 50 posto vrijedi od 1. siječnja 2026. i donosi ga novi Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 96/25). Ugovor o djelu i autorski honorar ne smanjuju mirovinu ni prije ni poslije 65. godine.

Što smijete raditi i koliko mirovine ostaje#

Zakon ne gleda koliko zarađujete, nego koliko sati radite i po kojoj osnovi. Uz puno radno vrijeme od 40 sati tjedno polovica je 20 sati.

Izvor: čl. 85. st. 1. i čl. 100. st. 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, u dijelu o 50 posto na snazi od 1. siječnja 2026. (čl. 178.).

Granica od 65 godina odnosi se na vašu dob, a ne na vrstu mirovine. Tko je u prijevremenu mirovinu otišao sa 60 godina i 35 godina staža (čl. 40.), uz rad dulji od pola radnog vremena do 65. rođendana ne prima mirovinu uopće, a od 65. godine prima pola.

Do 2026. jedina je mogućnost bila pola radnog vremena uz punu mirovinu, a u svibnju 2025. koristilo ju je 36.106 ljudi (Informator). HZMO procjenjuje da bi puno radno vrijeme uz pola mirovine do 2028. moglo koristiti oko 53.000 umirovljenika (tportal).

Puno ili pola radnog vremena: kada se isplati#

Prelazak s pola na puno radno vrijeme donosi drugu polovicu plaće, ali odnosi pola mirovine. Na plaću se plaćaju doprinosi iz plaće od 20 posto bruta (Zakon o doprinosima, čl. 13.), a na mirovinu ne. Od polovice bruto plaće zato vam prije poreza ostaje 40 posto bruto plaće za puno radno vrijeme. To se isplati samo ako je veće od pola mirovine:

0,4 × bruto plaća > 0,5 × mirovina, odnosno bruto plaća > 1,25 × mirovina.

Primjer uz mirovinu od 700 EUR, iznosi mjesečno nakon doprinosa, a prije poreza:

Kod 1.200 EUR: pola radnog vremena daje 480 EUR nakon doprinosa plus 700 EUR mirovine, puno radno vrijeme 960 EUR plus 350 EUR. Dvadeset sati tjedno više donosi 130 EUR mjesečno.

Porez pomiče prag malo naviše. Predujam poreza na mirovinu umanjuje se za 50 posto (Zakon o porezu na dohodak, čl. 24. st. 5.), a na plaću se plaća puni predujam po stopi grada u kojem imate prebivalište. Pola mirovine zato u neto iznosu vrijedi nešto više nego u tablici. Koliko poreza ide na koji dio plaće, pokazuju tekstovi o bruto i neto plaći i stopi poreza na dohodak po gradovima.

Obrt i samostalna djelatnost uz mirovinu#

Obrtnici upisani u registar i osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost obvezno su osigurani (čl. 12. toč. 1. i 2.). Za mirovinu obrt ima isti učinak kao rad dulji od pola radnog vremena (čl. 100. st. 1.): prije 65. godine obustava, od 65. pola mirovine.

Novi zakon dopušta i odlazak u starosnu mirovinu bez zatvaranja obrta. Obrtnik koji navrši 65 godina i 15 godina staža (čl. 38.) može steći starosnu mirovinu "bez prestanka obavljanja djelatnosti", a ona se tada isplaćuje uz faktor 0,5 (čl. 42. st. 5. i 6.). Kad obrt zatvori, uz najmanje godinu dana staža nakon umirovljenja mirovina mu se može odrediti ponovno (čl. 101. st. 3.).

Postoji i lakši put. Domaća radinost i sporedno zanimanje prema Zakonu o obrtu ne stvaraju obvezno osiguranje za korisnike mirovine (čl. 12. toč. 5.), pa mirovina ostaje cijela. Umirovljenik koji uz to plaća paušalni porez na dohodak nije obveznik doprinosa na paušalni dohodak (Zakon o doprinosima, čl. 212. st. 3.). Kako se paušal računa, opisuje tekst o freelancerima i paušalu.

Invalidska i obiteljska mirovina imaju svoja pravila#

Pravilo s 50 posto vrijedi za starosne i obiteljsku mirovinu. Invalidska ima vlastite granice:

Izvor: čl. 85. st. 1. toč. 13. do 19. i čl. 100. st. 2. i 3. Kod obiteljske mirovine faktor 0,385 je točno pola od 0,77, pa i tu ostaje 50 posto.

Što se događa s mirovinom kad prestanete raditi#

Rad od najmanje godinu dana nakon umirovljenja daje pravo na ponovno određivanje mirovine, prema ukupnom stažu i bodovima (čl. 101. st. 10.).

1. Starosna mirovina koja je bila obustavljena: polazni faktor raste za 0,25 posto za svaki mjesec obustave (čl. 101. st. 4.). Dvanaest mjeseci obustave daje 3 posto veći polazni faktor, uz novi staž.
2. Prijevremena mirovina koja je bila obustavljena: penalizacija se vraća za svaki mjesec obustave, za isti postotak za koji je mirovina bila smanjena, najviše do faktora 1,0 (čl. 101. st. 2.).
3. Mirovina koja nije bila obustavljena, dakle rad do pola radnog vremena ili puno radno vrijeme uz pola mirovine: polazni faktor ostaje isti, a nova mirovina raste samo za dodani staž (čl. 101. st. 2. i 4.).

Srbija i Federacija BiH#

U Srbiji korisnici starosne i prijevremene starosne penzije "mogu bez ograničenja da budu u osiguranju" (Biznis.rs): rade puno radno vrijeme i primaju cijelu penziju. Na zaradu se plaća doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje od 25 posto. Nakon najmanje godinu dana osiguranja penzija se na zahtjev ponovno određuje i utvrđuje se "povoljniji iznos" (Zakon o PIO, čl. 121.). Porodična penzija se obustavlja kad korisnik stekne svojstvo osiguranika (čl. 117.), a invalidski penzioner koji se zaposli poziva se na ponovnu ocjenu radne sposobnosti.

U Federaciji BiH Ustavni sud je presudom U-13/22 od 9. 5. 2023. proglasio neustavnom odredbu iz 2022. o obustavi penzije korisniku koji stekne status osiguranika. Vlada FBiH je u ožujku 2024. zato predložila brisanje cijelog člana 116., uz dopunu da invalidska penzija pripada samo korisniku koji nije u obaveznom osiguranju.

Kada ovaj tekst ne vrijedi#

• Posebni propisi. Starosna mirovina vojnih osoba, policijskih službenika, profesionalnih vatrogasaca i drugih iz čl. 100. st. 3. toč. 4. ne obustavlja se ni kod rada duljeg od pola radnog vremena.
• Rad u inozemstvu. Ista pravila vrijede za zaposlenje u institucijama EU i međunarodnim organizacijama sa sjedištem u EU (čl. 100. st. 4.). Porezni dio rada za strane poslodavce opisuje tekst o radu u inozemstvu.
• Ustavni sud. Stranka umirovljenika u srpnju 2025. tražila je ocjenu ustavnosti odredbe o pola mirovine (tportal). Pravilo je na snazi od 1. 1. 2026.
• Republika Srpska, Brčko distrikt i Crna Gora ovdje nisu obrađeni.

Rad uz mirovinu najčešće pokriva razliku između mirovine i troškova. Koliki je taj manjak i koliko štednje treba da ga pokrije bez posla, pokazuje tekst koliko novca treba za mirovinu, a vlastiti iznos možete izračunati kalkulatorom financijske neovisnosti. Zašto mirovina iz prvog stupa ovisi o broju zaposlenih, objašnjavaju mirovinski stupovi.

Česta pitanja#

Koliko sati smije raditi umirovljenik u 2026.?#

Do polovice punog radnog vremena, dakle do 20 sati tjedno uz puno radno vrijeme od 40 sati, uz cijelu mirovinu i u bilo kojoj dobi. Od navršene 65. godine smije raditi i puno radno vrijeme, ali tada prima 50 posto mirovine. Visina plaće nije ograničena, a porez i doprinosi plaćaju se na plaću kao kod svakog radnika.

Može li umirovljenik raditi puno radno vrijeme i primati punu mirovinu?#

U Hrvatskoj ne, osim korisnika starosne mirovine prema posebnim propisima (vojska, policija, vatrogasci) i sezonskog rada u poljoprivredi. Korisnici starosne, prijevremene i obiteljske mirovine uz rad dulji od pola radnog vremena primaju pola mirovine ako imaju 65 godina, a mlađima se mirovina obustavlja.

Smanjuje li ugovor o djelu mirovinu?#

Ne. Primici po ugovoru o djelu i autorski honorari su drugi dohodak, a zakon izričito propisuje da se mirovina ne obustavlja "korisniku koji ostvaruje drugi dohodak" (čl. 100. st. 3. toč. 6.). To vrijedi u svakoj dobi i bez obzira na iznos honorara.

Moram li HZMO-u javiti da sam se zaposlio?#

Da. Korisnik mirovine dužan je Zavodu u roku od 15 dana prijaviti svaku promjenu koja utječe na pravo ili na opseg prava (čl. 98.), a zaposlenje dulje od pola radnog vremena takva je promjena. Zavod potom po službenoj dužnosti obustavlja mirovinu ili je isplaćuje u pola iznosa.