Plaća li se porez kad vam netko daruje ili ostavi novac?

U Hrvatskoj porez na darovani i naslijeđeni novac iznosi 4 posto i plaća ga onaj tko novac primi, osim ako je darovatelju bračni drug, dijete, unuk, roditelj, djed ili baka. Brat, sestra, nećak, bratić, prijatelj i izvanbračni partner plaćaju 4 posto već od prvog eura, jer se prag od 6.700 EUR iz zakona odnosi samo na pokretnine poput automobila, a ne na novac.

Srbija i Kanton Sarajevo vuku crtu na drugom mjestu. U Srbiji brat plaća 1,5 posto, bratić 2,5 posto, a prvih 100.000 dinara godišnje od iste osobe ne oporezuje se. U Kantonu Sarajevo dar se oporezuje po 10 posto, a nasljedstvo po 8 posto. Dar od bake unuku tamo nije oslobođen.

Zašto se misli da je novac do 6.700 EUR neoporeziv#

Članak 4. Zakona o lokalnim porezima ima jednu rečenicu s dva dijela. Porez se plaća "na gotov novac, novčane tražbine i vrijednosne papire (vrijednosnice) te na pokretnine, ako je pojedinačna tržišna vrijednost pokretnina veća od 6700,00 eura". Uvjet o vrijednosti vezan je uz riječ "pokretnina". Novac, štednja i dionice nemaju prag.

Zabuna dolazi iz toga što iznos stoji na kraju iste rečenice u kojoj se nabraja novac, pa se lako pročita kao opći limit "do kojeg se smije darovati". U kunskom razdoblju prag je iznosio 50.000 kuna, a i IUS-INFO ga je u pregledu iz 2017. naveo samo uz pokretnine. Posljedica pogrešnog čitanja je konkretna. Brat koji sestri uplati 5.000 EUR za učešće misli da je ispod granice, a sestra duguje 200 EUR i treba dostaviti ugovor Poreznoj upravi.

Prag zato ima smisla samo za stvari. Rabljeni automobil vrijedan 6.000 EUR koji dobijete od strica ne oporezuje se. Automobil od 8.000 EUR oporezuje se u cijelosti, 8.000 × 4 % = 320 EUR, a ne samo dio iznad 6.700 EUR.

Tko je oslobođen: ista osoba, tri različita odgovora#

Tablica pokazuje stopu poreza na dar novca po srodstvu primatelja prema darovatelju. Srpski stupac prati nasledne redove iz Zakona o nasleđivanju: prvi red su potomci i bračni drug, drugi roditelji i njihovo potomstvo, treći djedovi, bake i njihovo potomstvo.

Dva polja iznenade većinu ljudi.

Roditelj u Srbiji. Članak 21. oslobađa "naslednika prvog naslednog reda, supružnika i roditelja ostavioca", ali kod poklona samo "poklonoprimca prvog naslednog reda i supružnika poklonodavca". Roditelj koji naslijedi dijete ne plaća ništa. Roditelj kojem dijete pokloni novac za život u drugom je naslednom redu i plaća 1,5 posto na dio iznad izuzetih 100.000 dinara.

Unuk u Sarajevu. Članak 22. kod poklona oslobađa samo "djecu, bračnog partnera i roditelje poklonodavca". Baka koja unuku daruje 20.000 KM za studij time mu stvara obvezu od 2.000 KM. Isti novac u nasljedstvu, kad unuk nasljeđuje u prvom nasljednom redu, ne bi bio oporezovan.

Hrvatski zakon u članku 9. navodi "bračni drug". Izvanbračnog i životnog partnera ne spominje, pa prije većeg prijenosa partneru zatražite pisano mišljenje Porezne uprave.

Primjer: 10.000 EUR od brata u tri jurisdikcije#

Brat daruje sestri 10.000 EUR za učešće za stan. Ugovor je pisan, potpisi nisu ovjereni.

Hrvatska. Osnovica je iznos novca, stopa 4 posto: 10.000 × 4 % = 400 EUR. Sestra ugovor dostavlja Poreznoj upravi u 30 dana od potpisa (čl. 45. st. 4.). Porezna uprava donosi rješenje, a porez se plaća u 15 dana od njegove dostave (st. 5.). Porez pripada županiji, odnosno Gradu Zagrebu, prema prebivalištu sestre (čl. 10.).

Kanton Sarajevo. Po fiksnom tečaju valutnog odbora 10.000 EUR je 19.558,30 KM. To je više od 5.000 KM, pa se oporezuje cijeli iznos: 19.558,30 × 10 % = 1.955,83 KM, odnosno 1.000 EUR. Prijava se podnosi Poreznoj upravi u 15 dana od nastanka obveze (čl. 24.). Zašto je odnos KM i eura fiksan, objašnjava tekst o tečaju i valutnom odboru.

Srbija. Sestra je u drugom naslednom redu. Od iznosa se oduzima 100.000 dinara, a na ostatak se plaća 1,5 posto. Bez umanjenja porez bi bio 10.000 × 1,5 % = 150 EUR, pa je stvarni iznos nešto manji. U dinarima, za dar od 1.000.000 dinara: (1.000.000 - 100.000) × 1,5 % = 13.500 dinara. Da je darovatelj bratić, ista bi osnovica dala 900.000 × 2,5 % = 22.500 dinara. Prijava se podnosi u 30 dana od zaključenja ugovora (čl. 35. i 17.).

Ako taj novac ide u kupnju stana, prodavatelju je svejedno odakle je, ali banci nije. Koliko vlastitog novca treba i kako se dokazuje, piše u tekstu o LTV-u i učešću.

Nasljedstvo: isto načelo, drugi trenutak#

Kod nasljeđivanja obveza nastaje kad rješenje o nasljeđivanju postane pravomoćno, i to u sve tri jurisdikcije. U Hrvatskoj sudovi i druga javnopravna tijela sami šalju odluku Poreznoj upravi u 15 dana nakon isteka mjeseca u kojem je postala pravomoćna (čl. 45. st. 2.), a porez se plaća u 15 dana od dostave rješenja o porezu. Osnovica je novac i tržišna vrijednost papira "nakon odbitka dugova i troškova" koji se odnose na tu imovinu (čl. 6.).

Krug oslobođenih je kod nasljedstva u Hrvatskoj isti kao kod dara. U Srbiji je širi, jer uključuje roditelje ostavioca. U Kantonu Sarajevo ne plaćaju "nasljednici prvog nasljednog reda", bračni partner kad nasljeđuje u drugom redu, roditelji ostavioca i djeca bez oba roditelja na redovnom školovanju. Svi ostali plaćaju 8 posto.

Ako se nasljednik odrekne nasljedstva ili ga ustupi u ostavinskom postupku, hrvatski porez plaća onaj kome je nasljedstvo pripalo (čl. 5. st. 2.). Srpski zakon za ustupanje dodaje da je poklonoprimac oslobođen na dio koji bi naslijedio i da se naslednik odrekao (čl. 21. tač. 4.).

Dionice, štednja i stan nisu isto što i novac#

• Dionice i udjeli u fondovima. U Hrvatskoj su vrijednosni papiri oporezivi kao i novac, po tržišnoj vrijednosti. U Srbiji su "udeli u pravnom licu, odnosno hartije od vrednosti" izuzeti od poreza na poklon (čl. 14.). Što se događa kad darovane dionice kasnije prodate, a rok od dvije godine teče od kupnje darovatelja, piše u tekstu o prijavi dobiti na JOPPD-u, a opća pravila u tekstu o porezu na kapitalnu dobit.
• Nekretnine. Za stan ili zemljište hrvatski porez na nasljedstva i darove ne plaća se, jer se plaća porez na promet nekretnina (čl. 4. st. 2.). Oslobođenja za obitelj ondje su posebno uređena, a mehaniku razlaže tekst o porezima kod nekretnina.
• Dar koji je zapravo dohodak. Novac od poslodavca ili naručitelja nije dar. Srpski zakon to kaže izričito: poklonom se ne smatra prihod koji se oporezuje porezom na dohodak (čl. 14.).

Novac iz inozemstva i gotovina u prtljazi#

Hrvatski obveznik je onaj tko novac naslijedi ili primi na dar "na području Republike Hrvatske" (čl. 5.). Ako primatelj nema prebivalište u Hrvatskoj, porez pripada županiji prema prebivalištu darovatelja (čl. 10. st. 2.).

Srpski rezident plaća porez i na novac primljen u inozemstvu. Porez plaćen u drugoj državi odbija se od srpskog, najviše do iznosa srpskog poreza (čl. 15. i 22.). Nerezident Srbije plaća samo na novac koji se nalazi u Srbiji.

Ako se dar prenosi u gotovini preko granice, porezu se pridružuje carinska prijava od 10.000 EUR naviše, opisana u tekstu o gotovini preko granice. Prijava carini nije prijava poreza. To su dvije obveze prema dvjema institucijama.

Kad ova pravila ne vrijede#

• Republika Srpska, Brčko distrikt i ostali kantoni FBiH imaju vlastite propise koje ovdje nismo čitali. Sarajevske stope od 8 i 10 posto ne prenosite na Mostar ili Tuzlu.
• Crna Gora nije obrađena, jer važeći tekst propisa nismo provjerili.
• Državne potpore i humanitarne donacije imaju vlastita oslobođenja (Hrvatska čl. 9. toč. 2. do 4.).
• Stope i pragovi navedeni su prema tekstovima zakona na snazi u listopadu 2026. Hrvatski prag za pokretnine mijenja se izmjenama zakona, pa ga provjerite ako dar nije novac.

Česta pitanja#

Moram li prijaviti novac koji mi je dao roditelj ako je oslobođen?#

U Hrvatskoj, ako postoji pisani ugovor koji nije ovjerio javni bilježnik, dostavljate ga Poreznoj upravi u 30 dana od potpisa (čl. 45. st. 4.). Ovjerenu ispravu šalje bilježnik (st. 1.). Za oslobođene osobe Porezna uprava ne donosi rješenje (st. 6.). Pisani ugovor je ujedno dokaz o podrijetlu novca kad ga banka zatraži.

Mogu li bratu darovati 6.000 EUR bez poreza jer je ispod 6.700 EUR?#

Ne. Prag od 6.700 EUR odnosi se samo na pokretnine. Na 6.000 EUR u novcu brat plaća 6.000 × 4 % = 240 EUR.

Tko plaća porez, onaj tko daruje ili onaj tko prima?#

Primatelj, u sve tri jurisdikcije. U Hrvatskoj su obveznici osobe koje "prime na dar" (čl. 5.), u Srbiji poklonoprimac, u Kantonu Sarajevo fizičko lice koje primi poklon.

Ako mi baka daruje novac u Sarajevu, a ja živim u Hrvatskoj, gdje plaćam?#

Sarajevski zakon oporezuje onoga tko dar primi na teritoriji Kantona (čl. 18.). Za novac se porez plaća prema prebivalištu obveznika ako ga ima u Kantonu, a inače prema prebivalištu poklonodavca (čl. 23.). U Hrvatskoj ste kao unuk oslobođeni. Kako takav novac dovesti na račun u Hrvatskoj, objašnjava tekst o računu za nerezidente.

Je li 100.000 dinara u Srbiji godišnji limit po osobi ili ukupno?#

Po darovatelju. Zakon izuzima novac primljen "od istog lica" do 100.000 dinara "u jednoj kalendarskoj godini". Kad je dar veći, izuzima se tih 100.000 dinara, a ostatak se oporezuje.

Plaća li se porez na novac na dječjoj štednji koju uplaćuju djed i baka?#

U Hrvatskoj i Srbiji ne, jer je unuk potomak u uspravnoj liniji odnosno prvi nasledni red. U Kantonu Sarajevo uplata veća od 5.000 KM tehnički je dar unuku po 10 posto. Načine štednje za dijete uspoređuje tekst o štednji za dijete.