Koliko iznosi otpremnina u 2026. i koliko je neoporezivo?

Zakonska otpremnina u Hrvatskoj iznosi najmanje trećinu prosječne bruto plaće (plate) iz posljednja tri mjeseca za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca, a ukupno najviše šest takvih plaća, osim ako kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu ne odrede drukčije. Pravo ima radnik kojem poslodavac otkaže nakon dvije godine neprekidnog rada.

Bez poreza i doprinosa u 2026. poslodavac može isplatiti do 960 EUR za svaku navršenu godinu rada kod poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza, do 1.200 EUR po godini kod otkaza zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti i do 1.500 EUR pri odlasku u mirovinu (penziju).

Dva broja koja se miješaju: trećina plaće i 960 EUR#

Na pitanje "koliko iznosi otpremnina" kruže dva odgovora: "trećina plaće po godini" i "960 EUR po godini". Oba su točna, ali odgovaraju na različita pitanja.

Trećina plaće je ono što vam poslodavac najmanje mora isplatiti po Zakonu o radu, i raste s plaćom. Kolektivni ugovor ili ugovor o radu može dati više, nikad manje.

960 EUR je porezna granica: do tog iznosa isplata ne ulazi u dohodak. Od 1. veljače 2025. Pravilnik (NN 16/2025) propisuje je kao koeficijent na osnovni osobni odbitak (čl. 7. st. 3.). Uz odbitak od 600 EUR mjesečno (Zakon o porezu na dohodak, čl. 14. st. 1.) to je 1,6 × 600 = 960 EUR.

Iz toga slijedi prag: uz prosječnu bruto plaću do 2.880 EUR zakonski minimum ne prelazi 960 EUR po godini i cijeli stiže na račun. Tko zarađuje više, na dio zakonske otpremnine plaća porez i doprinose.

Tablica: zakonski minimum i koliko je oporezivo#

Pretpostavke: poslovno uvjetovani otkaz, kolektivni ugovor ne propisuje više.

Granica od šest plaća počinje vrijediti nakon 18 godina, neovisno o visini plaće, jer je 18 × 1/3 = 6. Svaka godina iznad 18 ne povećava zakonski minimum. Porezna granica nema takav strop: Pravilnik je veže "za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca", bez gornjeg zbroja. Uz 20 godina i plaću od 1.500 EUR zakonski minimum staje na 9.000 EUR, a bez poreza poslodavac smije isplatiti do 19.200 EUR.

Oba propisa broje samo navršene godine. Tko je kod poslodavca radio devet godina i jedanaest mjeseci, ima zakonski minimum za devet godina, a neoporezivo 9 × 960 = 8.640 EUR, ne 9.600.

Zakon o radu govori o radu "kod toga poslodavca", a Pravilnik u isti staž ubraja i rad kod prethodnog poslodavca ako su ugovori o radu prešli na novog statusnom promjenom ili pravnim poslom, na primjer pri pripajanju tvrtke (čl. 7. st. 5.).

Koliko ostaje od dijela iznad 960 EUR#

Višak iznad neoporezivog iznosa je primitak od nesamostalnog rada (Pravilnik, čl. 7. st. 1.), ali se oporezuje samo razlika (čl. 23. st. 2.). Zakon o doprinosima istu razliku ubraja u osnovicu za doprinose kao otpremninu "isplaćenu iznad neoporezivih iznosa" (čl. 22. st. 3. toč. 1.).

Pretpostavke izračuna: plaća 3.600 EUR bruto, 12 navršenih godina, isplata zakonskog minimuma od 14.400 EUR uz plaću istog mjeseca, osobni odbitak već iskorišten na plaći, mjesečna osnovica ispod 5.000 EUR (niža stopa).

Višak se pribraja plaći mjeseca isplate, pa veća otpremnina lako prebaci osnovicu preko 5.000 EUR i dio viška ide po višoj stopi, kako objašnjava tekst o marginalnoj poreznoj stopi. Stopa ovisi o gradu prebivališta (stope po gradovima), a isti obračun na manjem iznosu prikazuje tekst o neoporezivoj božićnici. Kako se doprinosi i porez slažu na redovnoj plaći, pokazuje tekst o bruto i neto plaći.

Sporazumni raskid: kada se oporezuje cijela otpremnina#

Neoporezivih 960 EUR po godini vrijedi za otpremnine "zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza, prema zakonu kojim se uređuje radni odnos" (r.br. 15.). Sporazum o prestanku ugovora nije otkaz.

Pravilnik daje jednu iznimku: otpremnina se može isplatiti neoporezivo i radniku kojemu je radni odnos prestao sporazumom "na prijedlog poslodavca, pod uvjetom da je radnik bio obuhvaćen u višak radnika sukladno odredbi članka 127. Zakona o radu" (čl. 7. st. 6.). Članak 127. uređuje kolektivni višak, a on postoji kad bi kod poslodavca u 90 dana mogla prestati potreba za radom najmanje 20 radnika, od kojih bi najmanje petorici ugovor prestao poslovno uvjetovanim otkazom.

Sve ostalo je, po čl. 7. st. 1. Pravilnika, oporezivo "u ukupno isplaćenom iznosu". Primjer: plaća 1.500 EUR bruto, deset godina, sporazum u maloj tvrtki uz "otpremninu" od 5.000 EUR. Kao otpremnina iz otkaza bila bi cijela neoporeziva. Iz sporazuma se doprinosi od 20 posto (1.000 EUR) i porez od 20 posto na ostatak (800 EUR) obračunavaju na cijeli iznos, pa na račun stiže 3.200 EUR.

Šteta je dvostruka, jer sporazumni raskid u pravilu ukida i pravo na naknadu za nezaposlene, uz istu iznimku za kolektivni višak. Moja firma (30. 1. 2026.) točno piše da kod sporazuma "zakon ne obvezuje poslodavca" na otpremninu, ali je stranke mogu ugovoriti; o porezu na nju ipak odlučuje čl. 7. st. 6. Pravilnika. Ponudu sporazuma zato usporedite s neto iznosom uz otkaz i s naknadom koju gubite.

Tko zakonsku otpremninu ne dobiva#

Zakon o radu (čl. 126. st. 1. i 2.) daje pravo samo radniku kojem poslodavac otkazuje, i to nakon dvije godine neprekidnog rada. Bez zakonske otpremnine ostaju:

1. Radnik s manje od dvije godine neprekidnog rada kod tog poslodavca.
2. Otkaz uvjetovan ponašanjem radnika, redoviti ili izvanredni.
3. Radnik s najmanje 65 godina i 15 godina mirovinskog staža u trenutku otkaza.
4. Radnik koji sam otkaže, jer zakon otpremninu veže uz otkaz poslodavca.

Iznimka postoji i u drugom smjeru. Radnik kojem nakon ozljede na radu ili profesionalne bolesti poslodavac ne može osigurati odgovarajući posao ima pravo na otpremninu "najmanje u dvostrukom iznosu" (čl. 42. st. 1.), osim ako je ponuđeni posao neopravdano odbio. Za to Pravilnik ima višu granicu, 1.200 EUR po godini (r.br. 16.). Uz plaću od 2.400 EUR i osam godina dvostruki minimum je 12.800 EUR, od čega je 9.600 EUR neoporezivo.

Otpremnina za mirovinu: 1.500 EUR nije zakonsko pravo#

Zakon o radu u Hrvatskoj ne propisuje otpremninu pri odlasku u mirovinu. Pravo, i iznos, dolaze iz kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu. Iznos od 1.500 EUR (2,5 × 600, r.br. 14.) samo je granica do koje je takva isplata neoporeziva, i za razliku od ostalih otpremnina ne množi se godinama rada.

Ako vam kolektivni ugovor daje 2.000 EUR, oporezuje se 500 EUR: nakon doprinosa (100 EUR) i poreza od 20 posto (80 EUR) od viška ostaje 320 EUR, ukupno 1.820 EUR. Tko nakon mirovine nastavlja raditi, pravila za to opisuje tekst o radu uz mirovinu.

Isplata, obračun i ovrha#

Poslodavac mora najkasnije 15 dana od isplate otpremnine dostaviti obračun iz kojeg se vidi kako je iznos utvrđen (Zakon o radu, čl. 93. st. 1.). Ako je ne isplati na dan dospjelosti, do kraja mjeseca mora dostaviti obračun dugovanog iznosa, a taj obračun je ovršna isprava (st. 2. i 5.). Na računu poslodavca takva se ovrha provodi prije svih drugih tražbina, osim uzdržavanja djeteta (Ovršni zakon, čl. 206. i 209.).

U obrnutom smjeru, otpremnina nije zaštićena. Ovršni zakon u čl. 172. nabraja primanja izuzeta od ovrhe, među njima neoporezive dnevnice i prigodne nagrade, ali otpremninu ne spominje. Kako ovrha dira plaću i što ostaje izuzeto, objašnjava tekst o ovrsi na plaći.

Srbija: neoporezivo samo do zakonskog minimuma#

U Srbiji poslodavac otpremninu za višak mora isplatiti prije otkaza (Zakon o radu, član 158. i 159.), i ne za razdoblje za koje je već isplaćena kod istog ili drugog poslodavca. Za penziju se računa prosječna plaća u Srbiji prema posljednjem podatku statistike (član 119.). Porezno pravilo je obrnuto od hrvatskog: otpremnina je neoporeziva "do iznosa koji je kao najniži utvrđen" zakonom o radu (Zakon o porezu na dohodak građana, član 9. stav 1. tačke 18) i 19)), pa sve iznad zakonskog minimuma ulazi u porez.

Kada ova pravila ne vrijede#

• Viša otpremnina iz kolektivnog ugovora. Kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu smiju dati više od zakonskog minimuma i više od šest plaća. Iznos tada određuje ugovor, a porezna granica ostaje 960, 1.200 odnosno 1.500 EUR.
• BiH i Crna Gora imaju vlastite zakone o radu i porezu na dohodak, koji ovdje nisu obrađeni.

Česta pitanja#

Koliko iznosi otpremnina za 10 godina rada?#

Zakonski najmanje 3,33 prosječne bruto plaće iz posljednja tri mjeseca, uz 1.500 EUR bruto 5.000 EUR. Neoporezivo je do 10 × 960 = 9.600 EUR, pa taj iznos stiže na račun bez poreza i doprinosa.

Je li otpremnina od 960 EUR po godini zakonsko pravo?#

Nije. 960 EUR je granica do koje otpremnina nije oporeziva (Pravilnik o porezu na dohodak, čl. 7. st. 2. r.br. 15.). Zakon o radu propisuje najmanje trećinu vaše plaće po godini. Uz plaću nižu od 2.880 EUR bruto to je manje od 960 EUR.

Plaća li se porez na otpremninu kod sporazumnog raskida?#

Ako sporazum nije sklopljen u postupku kolektivnog viška radnika iz čl. 127. Zakona o radu, da, i to na cijeli iznos. Neoporeziva otpremnina vezana je uz poslovno ili osobno uvjetovani otkaz, a za sporazum samo uz tu iznimku (čl. 7. st. 6.).

Koliko je neoporeziva otpremnina za mirovinu u 2026.?#

Do 1.500 EUR jednokratno (2,5 × 600 EUR), neovisno o stažu. Pravo na tu otpremninu ne daje Zakon o radu, nego kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu.