Prodaja na Vintedu i porez: prijavljuje li Vinted Poreznoj upravi?
Vinted prijavljuje tko ima 30 ili više prodaja ili više od 2.000 EUR godišnje. Prijava nije porez: vlastite rabljene stvari nisu dohodak. Kada jesu, i Njuškalo.
Sadržaj stranice
Da, Vinted vas prijavljuje Poreznoj upravi ako u godini imate 30 ili više prodaja ili ako ste prodali za više od 2.000 EUR. To je obveza iz europske direktive DAC7 i vrijedi od 2023. Ali prijava nije porez. Tko prodaje vlastitu rabljenu odjeću, knjige ili opremu, ne plaća porez na dohodak, koliko god prodao. Primici od prodaje osobne imovine po zakonu nisu dohodak (Zakon o porezu na dohodak, čl. 8. st. 2. toč. 4.).
Porez se plaća kad prodaja postane posao. To je slučaj kad kupujete stvari da biste ih preprodali ili kad prodajete ono što ste sami izradili. Tada je riječ o samostalnoj djelatnosti, koju treba registrirati. Prag za Vinted i porezna obveza dvije su odvojene stvari. Možete biti prijavljeni i ne dugovati ništa. Možete i dugovati porez a da vas nitko ne prijavi.
Što je DAC7 i što znači "prijava"#
DAC7 je naziv za Direktivu Vijeća (EU) 2021/514. Ona obvezuje internetske platforme da poreznim upravama šalju podatke o prodavateljima. U Hrvatskoj je prenesena u Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza. Obveza traje od 1. siječnja 2023., pa su prvi podaci, za 2023., poslani do 31. siječnja 2024.
Direktiva pokriva četiri aktivnosti: najam nekretnina i parkirnih mjesta, osobne usluge, prodaju robe i najam prijevoznih sredstava. Prodaja na Vintedu je prodaja robe.
"Prijava" ovdje nije porezna prijava. Vi ne ispunjavate obrazac i ništa ne plaćate. Platforma sama šalje izvješće. Prema Poreznoj upravi, u njemu su:
- vaši identifikacijski podaci,
- oznaka računa na koji primate novac,
- država u kojoj ste rezident,
- ukupna naknada koja vam je isplaćena,
- provizije i pristojbe koje je platforma zadržala.
Direktiva dodaje da se naknada i broj prodaja navode po tromjesečjima. Naknada je iznos koji je stigao vama, bez provizija koje zadržava platforma.
Platforma iz EU izvješćuje samo u jednoj državi članici. Ta država podatke automatski prosljeđuje državi u kojoj živite, u roku od dva mjeseca od kraja godine (Direktiva, čl. 8.ac st. 3.). Hrvatska Porezna uprava tako dobiva podatke i od platforme koja nije registrirana u Hrvatskoj.
Važno je i što izvješće ne sadrži. U njemu nema podatka jeste li stvar kupili za sebe ili za preprodaju. Ne vidi se ni po kojoj ste je cijeni platili. Izvješće bilježi promet, a ne narav prodaje.
Primjer: četiri prodavatelja na istoj platformi#
Uzmimo četiri osobe koje su u 2026. prodavale na Vintedu. Brojke su izmišljene, a pravila su stvarna.
Ana čisti ormar. Proda 45 komada vlastite odjeće i obuće za ukupno 1.380 EUR. Ispod je granice od 2.000 EUR, ali ima 30 ili više prodaja. Vinted je zato prijavljuje. Porez na dohodak je nula, jer prodaje osobnu imovinu.
Luka proda jednu stvar: svoj bicikl, za 2.400 EUR. Jedna prodaja, ali iznos prelazi 2.000 EUR. I njega Vinted prijavljuje. Ni on ne plaća porez, iz istog razloga kao Ana. Nije važno je li bicikl prodao skuplje nego što ga je kupio.
Ivana plete kape i proda ih 25 za 500 EUR. Ima manje od 30 prodaja i manje od 2.000 EUR, pa je Vinted ne prijavljuje. Ali Porezna uprava prodaju stvari koje je prodavatelj sam izradio smatra gospodarskom djelatnošću. Ivana bi tu djelatnost trebala registrirati.
Marko kupi vreću rabljene odjeće na veliko za 600 EUR. Proda 80 komada za 2.100 EUR. Prijavljen je, i to po oba uvjeta. Važnije je da je stvari nabavio radi preprodaje. To je samostalna djelatnost, a zarada je oporeziva.
| Prodavatelj | Prodaja | Iznos | Prijavljuje li Vinted | Što iz toga slijedi |
|---|---|---|---|---|
| Ana, vlastita odjeća | 45 | 1.380 EUR | da (30 ili više prodaja) | nema poreza, osobna imovina |
| Luka, vlastiti bicikl | 1 | 2.400 EUR | da (više od 2.000 EUR) | nema poreza, osobna imovina |
| Ivana, kape koje sama plete | 25 | 500 EUR | ne | djelatnost: treba je registrirati |
| Marko, kupljeno za preprodaju | 80 | 2.100 EUR | da (oba uvjeta) | djelatnost: registracija, zarada oporeziva |
Dva retka odgovaraju na isto pitanje u suprotnom smjeru. Ana je prijavljena i ne duguje ništa. Ivana nije prijavljena, a ima obvezu. Prag za prijavu ne govori ništa o tome plaćate li porez.
Zašto prijava nije porez: osobna imovina#
Zakon o porezu na dohodak oporezuje pet izvora dohotka: nesamostalni rad, samostalnu djelatnost, imovinu i imovinska prava, kapital i drugi dohodak (čl. 5. st. 2.). Prodaja vlastitih stvari ne spada ni u jedan. Članak 8. stavak 2. točka 4. kaže da se dohotkom ne smatraju "primici od otuđenja osobne imovine, osim imovine iz članka 59. ovoga Zakona". Članak 59. kao posebnu imovinu navodi samo otpad.
Osobna imovina su stvari koje imate za sebe: odjeća, obuća, knjige, igračke, namještaj, mobitel, bicikl. Zakon za njih ne traži rok držanja ni gornji iznos. Zato ni zarada nije oporeziva. Isto pravilo pokriva zlato i nakit, kako objašnjava tekst o porezu na prodaju zlata. Nekretnine imaju vlastito pravilo, s porezom na prodaju unutar dvije godine, opisano u tekstu o porezu na prodaju stana. Dionice i fondovi nisu osobna imovina nego financijska. Njih pokriva porez na kapitalnu dobit.
Vinted na svojoj hrvatskoj stranici o DAC7 piše isto: "Prodaja vaših osobnih artikala se ne oporezuje, čak i ako ste ih prodali po višoj cijeni od one koju ste platili za njih." Dodaje da popunjavanje izvješća "ne znači da postoji obveza plaćanja poreza".
PDV za vlastite stvari također ne postoji. Porezna uprava je za razmjenu rabljenih stvari na buvljaku odgovorila da se "ne radi o obavljanju gospodarske djelatnosti koja se oporezuje PDV-om" (mišljenje od 28. 12. 2015.).
Kada prodaja postaje samostalna djelatnost#
Izuzeće za osobnu imovinu ima granicu u istom članku. Primici iz stavka 2. smatraju se oporezivim dohotkom ako su "u svezi s ostvarivanjem dohotka" iz članka 5. (ZPD čl. 8. st. 4.). Samostalnom djelatnošću obrta zakon smatra i "sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti" (čl. 29. st. 1. toč. 1.).
Gdje je granica, Porezna uprava objasnila je u mišljenju od 28. 12. 2015. (klasa 410-01/15-01/3392). Pitanje se odnosilo na buvljak, ali vrijedi za svaku prodaju rabljenih stvari. Mišljenje izdvaja tri slučaja.
- Vlastite rabljene stvari. Nisu gospodarska djelatnost. Ne ulaze ni u porez na dohodak ni u PDV.
- Stvari koje ste sami izradili. Za "rukotvorine, home made kozmetiku i druga dobra" koja su građani proizveli Porezna uprava kaže da je to gospodarska djelatnost. Za nju se građani "trebaju registrirati kod nadležnih tijela".
- Stvari kupljene za daljnju prodaju. Djelatnost postoji "kada građanin nabavlja dobra radi daljnje prodaje, odnosno razmjene, a ne za svoje osobne potrebe".
Za porez na dohodak mišljenje daje i opće mjerilo. Prodaja osobne imovine postaje poslovni primitak "ako se prodaja obavlja kontinuirano", ako se naziru "elementi samostalnosti, trajnosti s namjerom ostvarivanja dohotka/dobiti" ili ako je to osnovna djelatnost prodavatelja.
Mišljenje navodi stare brojeve članaka (čl. 9. tadašnjeg zakona). Isti tekst danas stoji u čl. 8. st. 2. toč. 4. i st. 4. Pravilo se nije promijenilo.
Granicu, dakle, ne određuje broj prodaja ni iznos. Određuje je odakle stvar dolazi i zašto je prodajete. Kutija dječje odjeće iz koje je dijete izraslo ostaje osobna imovina i kad je prodate u 60 dijelova. Deset jakni kupljenih na rasprodaji da biste ih prodali skuplje nije osobna imovina.
Prag za paušalni obrt i PDV: 60.000 EUR#
Tko prodaje kao djelatnost, najčešće otvara obrt. Paušalno oporezivanje dopušteno je obrtniku koji nije u sustavu PDV-a i čiji godišnji primitak nije veći od praga za obvezni ulazak u PDV (ZPD čl. 82. st. 1.). Taj prag je od 1. siječnja 2025. 60.000 EUR, prema Poreznoj upravi. U sustav PDV-a ulazi se od prvog dana nakon što je prag prijeđen.
Mišljenje iz 2015. još navodi prag od 230.000 kuna. Taj iznos više ne vrijedi.
Za Marka iz primjera to znači sljedeće. Njegovih 2.100 EUR daleko je ispod 60.000 EUR, pa može biti paušalist i ne zaračunava PDV. Ipak plaća doprinose i paušalni porez, što je fiksni trošak i kad je promet malen. Koliko to iznosi i kako se paušal uspoređuje s drugim oblicima, razlaže tekst o freelanceu i paušalu. Kako PDV radi kad se prag jednom prijeđe, objašnjava tekst o PDV-u.
Vlastite rabljene stvari ne ulaze u prag od 60.000 EUR. Prag se računa od isporuka u okviru djelatnosti, a prodaja osobne imovine, prema mišljenju iz 2015., nije djelatnost.
Je li Njuškalo pod DAC7#
Direktiva određuje što je platforma. To je softver koji prodavatelje povezuje s kupcima, a "uključuje i aranžmane za ubiranje i plaćanje naknade". Izričito isključuje softver koji, bez daljnje intervencije u prodaju, služi isključivo za tri stvari:
- obradu plaćanja,
- da korisnici navedu ili oglašavaju aktivnost,
- preusmjeravanje korisnika na drugu platformu.
Klasični oglas na Njuškalu radi upravo tako. Prodavatelj objavi oglas, kupac se javi, a novac ide izravno od kupca prodavatelju. Oglasnik u plaćanju ne sudjeluje. Takav oglasnik nije platforma u smislu DAC7.
Vinted je drugačiji. Kupac plaća preko Vinteda, a novac prodavatelju stiže preko platforme. Zato Vinted zna broj prodaja i iznose, i zato izvješćuje.
Za porez to ne mijenja ništa. Zakon o porezu na dohodak ne pita gdje ste prodavali. Kape koje Ivana prodaje preko Njuškala jednako su djelatnost kao kape na Vintedu. Ormar koji Ana prazni preko Njuškala jednako je osobna imovina.
Zašto kruže dvije suprotne priče#
Prva priča glasi: "Vinted te prijavljuje, dakle plaćaš porez." Nastaje zato što se prijava i porez miješaju. Izvješće ne razlikuje ormar od preprodaje, pa izgleda kao da svaka prijava znači obvezu.
Druga priča glasi: "Prodaja na Vintedu se ne oporezuje." To je skraćena Vintedova rečenica, koja se odnosi samo na osobne artikle. Za preprodaju i vlastite proizvode ne vrijedi.
Točna je druga priča, ali samo za vlastite rabljene stvari. Za sve ostalo vrijedi mjerilo iz mišljenja Porezne uprave.
Zabunu oko praga stvara i sama stranica Porezne uprave. U opisu prodaje robe piše da su obuhvaćeni prodavatelji s više od 2.000 EUR i više od 30 prodaja. U pravilu o isključenim prodavateljima, koje odlučuje, stoji obrnuto. Isključen je tko ima manje od 30 prodaja i ne više od 2.000 EUR. Tako glasi i direktiva (Prilog V., odjeljak I., B. 4. d). Dakle, za prijavu je dovoljan jedan od dva uvjeta, kao što piše i Vinted.
Što ovaj odgovor ne pokriva#
Tekst vrijedi za fizičku osobu koja je porezni rezident Hrvatske i prodaje robu. Ne pokriva najam stana preko platforme, koji je DAC7 također obuhvaćen; to pokriva tekst o porezu na najam stana. Ne pokriva ni posebne oblike registracije za rukotvorine i kućnu radinost. Mišljenje Porezne uprave kaže samo da se treba registrirati, a koji oblik odgovara vašem slučaju, pitajte Poreznu upravu ili obrtnu komoru. Granica između povremene prodaje i djelatnosti procjenjuje se po činjenicama svakog slučaja. Za Njuškalo nismo našli njegovu vlastitu izjavu o DAC7. Ako neki oglasnik uvede plaćanje preko sebe, za te prodaje može postati platforma koja izvješćuje. Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora nisu članice EU, pa DAC7 tamo ne obvezuje platforme, a njihova porezna pravila ovdje nismo obradili.
Česta pitanja#
Moram li platiti porez ako me Vinted prijavi Poreznoj upravi?#
Ne, ako prodajete vlastite rabljene stvari. Prijava je samo dostava podataka. Primici od prodaje osobne imovine nisu dohodak (ZPD čl. 8. st. 2. toč. 4.). Porez se plaća tek ako je prodaja djelatnost: preprodaja kupljenih stvari ili prodaja onoga što ste sami izradili.
Koliko smijem prodati na Vintedu bez prijave?#
Do 29 prodaja i najviše 2.000 EUR u kalendarskoj godini. Kad dosegnete 30 prodaja ili prijeđete 2.000 EUR, platforma vas prijavljuje za tu godinu. Taj prag vrijedi samo za prijavu, a ne za porez.
Moram li zaradu s Vinteda prijaviti u poreznoj prijavi?#
Za vlastite rabljene stvari ne, jer to nije dohodak. Obrasca ni roka nema. Ako prodajete kao djelatnost, primitke iskazujete kroz obrt ili drugi registrirani oblik, a ne kao građanin.
Kada će Vinted poslati moje podatke?#
Do 31. siječnja godine nakon one u kojoj ste prešli prag. Za prodaju u 2026. rok je 31. siječnja 2027. Do istog dana Vinted mora i vama dostaviti podatke koje je poslao (Direktiva 2021/514, Prilog V., odjeljak III. A. 5.). Vinted piše da vam se javlja do kraja godine u kojoj ste dosegnuli prag.
Je li prodaja preko Njuškala sigurnija od Vinteda kad je riječ o porezu?#
Ne. Klasični oglas bez plaćanja preko oglasnika nije platforma u smislu DAC7, pa vas Njuškalo za takvu prodaju ne prijavljuje. Ali porezna obveza ne ovisi o prijavi. Preprodaja je djelatnost na svakom mjestu prodaje.
Prodajem vlastite rukotvorine. Moram li se registrirati?#
Prema mišljenju Porezne uprave od 28. 12. 2015., prodaja rukotvorina i drugih dobara koja ste sami proizveli je gospodarska djelatnost za koju se treba registrirati. Paušalni obrt dopušten je do 60.000 EUR godišnjih primitaka (ZPD čl. 82. st. 1.). Do istog iznosa ne ulazite u sustav PDV-a.
Izvori i dodatna literatura
- Porezna uprava, Obveze za operatere platformi (DAC7)
- Direktiva Vijeća (EU) 2021/514 (DAC7), članak 8.ac i Prilog V.
- Vinted, Izvješćivanje u skladu s direktivom DAC7
- RRiF, Razmjena dobara na „buvljaku“ (mišljenje Porezne uprave od 28. 12. 2015., klasa 410-01/15-01/3392)
- Zakon o porezu na dohodak (NN 115/16 do 152/24), članci 5., 8., 29., 59. i 82.
- Porezna uprava, Porezne izmjene 2025. (prag za PDV 60.000 EUR)
Podaci koji se mijenjaju (kamatne stope, tečajevi, porezne stope) provjerite izravno kod izvora. Kako provjeravamo brojeve piše u metodologiji.