Koliko je neoporeziva jubilarna nagrada u 2026.?

Jubilarna nagrada u Hrvatskoj u 2026. neoporeziva je do 300 EUR za 10 godina radnog staža, 360 EUR za 15, 420 EUR za 20, 480 EUR za 25, 540 EUR za 30, 600 EUR za 35 te 720 EUR za 40 godina i svakih sljedećih pet. Računa se ukupni radni staž, ne samo godine kod sadašnjeg poslodavca.

Iznos koji poslodavac isplati iznad granice oporezuje se kao plaća (plata), ali samo razlika. Brojevi koji kruže uz 560 i 672 EUR vrijedili su u 2024. i danas su zastarjeli.

Koliko je neoporezivo za koji jubilej#

Pravilnik za jubilarne nagrade ne propisuje iznose u eurima, nego koeficijente. Iznosi se "izračunavaju se primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. stavka 1. Zakona" (čl. 7. st. 3.), a Zakon o porezu na dohodak od 1. siječnja 2025. propisuje odbitak od 600 EUR mjesečno. Isti mehanizam određuje i osobni odbitak za djecu, pa se oba iznosa mijenjaju zajedno kad se promijeni osnovni odbitak.

Iste iznose za 2026. navodi Moja firma (siječanj 2026.), a RRiF ih u pregledu od 17. ožujka 2025. vodi pod oznakom neoporezivog primitka 60 na obrascu JOPPD. Radnik koji kod poslodavaca s jubilarnom nagradom provede cijeli radni vijek, od 10. do 40. godine staža, bez poreza može primiti ukupno 3.420 EUR, uz još 720 EUR za svaki jubilej nakon toga.

Jubileja za 5 godina staža u tablici nema. Ako ga kolektivni ugovor ili pravilnik o radu predviđa, takva nagrada nema neoporezivi dio i oporezuje se u cijelosti, jer se prema čl. 7. st. 1. Pravilnika svi primici koji nisu navedeni u stavku 2. smatraju oporezivima "u ukupno isplaćenom iznosu".

Zašto kruže 199, 280, 560 i 672 EUR#

U opticaju su tri različite tablice. Sve su bile točne, svaka u svojoj godini:

Iznose za 2023. i 2024. objavila je Vlada u prijedlogu iz studenog 2023. Iznosi za 2023. preračunati su iz kuna po fiksnom tečaju 7,53450: to su okrugli iznosi od 1.500 do 4.000 kuna u koracima od 500 kuna, te 5.000 kuna za 40 godina. Za 2025. iste iznose kao za 2026. navodi Unija (svibanj 2025.).

Iz tablice se vidi nešto što se rijetko spominje: prelazak na koeficijente najviše je podigao niže jubileje. Stara ljestvica išla je od 199,09 do 663,62 EUR, pa je nagrada za 40 godina bila 3,3 puta veća od one za 10. Nova ide od 300 do 720 EUR, omjer 2,4. Desetogodišnji jubilej od 2023. narastao je za polovicu, a četrdesetogodišnji za 8,5 posto. Za 40 godina staža povećanje iz 2024. bilo je samo 8,38 EUR.

Tablica s 560 i 672 EUR za 35 i 40 godina danas je najčešća greška, jer ju je lako naći pod naslovom "2024." koji se ne primijeti. Od 2025. vrijede 600 i 720 EUR.

Ukupni staž ili staž kod poslodavca#

Dvije stvari se ovdje miješaju: pravo na nagradu i porezna granica.

Porezna granica veže se uz ukupni radni staž. Red 6. do 12. u Pravilniku glasi "Nagrade radnicima za navršenih 10 godina radnog staža", i tako dalje, bez ikakvog ograničenja na jednog poslodavca. Kad Pravilnik želi rad kod istog poslodavca, kaže to izričito: kod otpremnine neoporezivi iznos ide "za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca" (r.br. 15. i 16.). Porezna uprava u mišljenju iz rujna 1997. piše da "nije bitno kod koliko je poslodavaca bio u radnom odnosu, već je bitna samo visina nagrade", a Moja firma za 2026. navodi da se staž računa "kao ukupni radni staž radnika, ne samo staž kod trenutnog poslodavca".

Pravo na nagradu određuje nešto drugo. Zakon o radu jubilarnu nagradu ne propisuje kao obvezu, nego je u članku 90.a navodi kao primitak koji poslodavac isplaćuje "u skladu s propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, aktom poslodavca ili ugovorom o radu". Kolektivni ugovor ili pravilnik o radu može nagradu vezati uz neprekidni rad kod tog poslodavca ili u istoj službi. To je uvjet za isplatu, ne za porez.

Primjer: radnica s 20 godina ukupnog staža, od toga tri kod sadašnjeg poslodavca. Ako joj ugovor o radu daje jubilarnu nagradu za ukupni staž, poslodavac može isplatiti 420 EUR bez poreza. Ako kolektivni ugovor traži 20 godina kod istog poslodavca, nagradu uopće ne dobiva, iako porezna granica postoji.

Koliko ostaje kad je nagrada veća od granice#

Iznad granice oporezuje se samo "razlika između isplaćenog i propisanog neoporezivog iznosa" (Pravilnik, čl. 23. st. 2.). Višak prolazi kroz doprinose i porez kao plaća.

Pretpostavke: osobni odbitak već je iskorišten na plaći, stopa poreza 23 posto (Zagreb), mjesečna osnovica ispod 5.000 EUR.

Trošak poslodavca uključuje zdravstveno osiguranje od 16,5 posto na oporezivi dio. Ista nagrada od 1.000 EUR radniku s 20 godina staža donosi 777,28 EUR, a radniku s 35 godina 846,40 EUR, samo zato što mu je neoporezivi dio veći. Porez ovisi o gradu prebivališta (stope po gradovima), a kako se doprinosi i porez slažu na ostatku plaće, pokazuje tekst o bruto i neto plaći.

Kada se isplaćuje i u kojem obliku#

Pravilnik ne veže neoporezivi iznos uz mjesec ni godinu isplate. Porezna uprava u mišljenju iz rujna 1998. piše da "isplata jubilarne nagrade nije uvjetovana danom isplate već ostvarenjem prava na nagradu". Odlučuje dakle to je li radnik jubilej navršio, a rok isplate određuje kolektivni ugovor ili pravilnik o radu.

Prema RRiF-ovom pregledu nagrada se može isplatiti na račun, u gotovini ili u naravi. Jubilarna nagrada ima vlastiti red u tablici i ne troši limit od 700 EUR za božićnicu i regres, pa radnik koji u prosincu navrši 20 godina staža može u istom mjesecu bez poreza primiti i jedno i drugo.

Dva poslodavca. Za božićnicu, nagradu za radne rezultate i prehranu radnik koji radi kod više poslodavaca mora dati pisanu izjavu o onome što je već primio (čl. 7. st. 4.). Taj stavak nabraja r.br. 18., 25., 33. do 35., 38. i 39., ali ne i redove 6. do 12. za jubilarne nagrade. Pravilnik izričito ne uređuje što vrijedi kad dva poslodavca istodobno isplate nagradu za isti jubilej.

Nepuno radno vrijeme. Zakon o radu (čl. 62. st. 5.) kaže da se "jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično" isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu ne određuju drukčije. To smanjuje samu nagradu. Pravilnik o porezu na dohodak ne propisuje razmjerno smanjenje neoporezivog iznosa.

Osobe koje nisu u radnom odnosu. RRiF u napomeni uz pregled piše da se kod isplate ovih svota osobama koje nisu u radnom odnosu "cijela svota smatra drugim dohotkom". Neoporeziva granica vrijedi samo za radnike.

Ovrha: nagrada do granice ostaje radniku#

Ovršni zakon (čl. 172. toč. 15.) od ovrhe izuzima "nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima". RRiF za oznaku 60 navodi isplatu na zaštićeni račun kad je radnik ovršen. Tko ima ovrhu na plaći, od nagrade od 500 EUR za 10 godina staža zadržava zaštićenih 300 EUR, a oporezivi višak ulazi u plaću i dijeli njezinu sudbinu.

Srbija: neoporezivo do 28.912 dinara#

Zakon o radu Srbije (član 120.) kaže da se "opštim aktom, odnosno ugovorom o radu" može utvrditi pravo na jubilarnu nagradu. Kao ni u Hrvatskoj, to nije zakonska obveza poslodavca.

Porez na zarade ne plaća se na "jubilarne nagrade zaposlenima, u skladu sa zakonom koji uređuje rad, do 28.912 dinara godišnje" (Zakon o porezu na dohodak građana, član 18. tačka 9). Za razliku od Hrvatske, iznos ne raste sa stažem: isti je za 10 i za 40 godina, i vezan je uz kalendarsku godinu, a ne uz jubilej.

Kada ova pravila ne vrijede#

• Federacija BiH, Republika Srpska, Brčko distrikt i Crna Gora imaju vlastite propise koji ovdje nisu obrađeni.
• Visina nagrade dolazi iz kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu. Pravilnik o porezu na dohodak određuje samo do kojeg iznosa isplata nije oporeziva.

Česta pitanja#

Koliko je neoporeziva jubilarna nagrada u 2026.?#

Za 10 godina radnog staža 300 EUR, za 15 godina 360 EUR, za 20 godina 420 EUR, za 25 godina 480 EUR, za 30 godina 540 EUR, za 35 godina 600 EUR, a za 40 godina i svakih sljedećih pet 720 EUR. Iznosi su koeficijenti od 0,5 do 1,2 na osnovni osobni odbitak od 600 EUR (Pravilnik o porezu na dohodak, čl. 7. st. 2. r.br. 6. do 12.).

Računa li se za jubilarnu nagradu ukupni staž ili samo staž kod poslodavca?#

Za poreznu granicu ukupni radni staž. Pravilnik kaže "radnog staža", bez dodatka "kod tog poslodavca" koji koristi kod otpremnine, a Porezna uprava je napisala da nije bitno kod koliko je poslodavaca radnik radio. Hoćete li nagradu uopće dobiti, ovisi o kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu, koji mogu tražiti neprekidni rad kod istog poslodavca.

Je li jubilarna nagrada od 560 EUR za 35 godina točna?#

Bila je u 2024., kad je osnovni osobni odbitak bio 560 EUR. Od 2025. odbitak je 600 EUR, pa je neoporezivo 600 EUR za 35 godina i 720 EUR za 40 godina, umjesto 672 EUR. Tablice s 280 do 672 EUR i dalje se dijele po portalima, ali za 2026. ne vrijede.

Kako se oporezuje jubilarna nagrada iznad neoporezivog iznosa?#

Oporezuje se samo višak, kao plaća: doprinosi 20 posto i porez po stopi vašeg grada (Pravilnik, čl. 23. st. 2.). Nagrada od 1.000 EUR za 20 godina staža u Zagrebu ima 420 EUR neoporezivo i 580 EUR viška, pa radniku ostaje 777,28 EUR.

Može li se jubilarna nagrada isplatiti u sljedećoj godini?#

Pravilnik neoporezivi iznos ne veže uz godinu isplate, a Porezna uprava je napisala da isplata nije uvjetovana danom isplate, nego ostvarenjem prava na nagradu. Rok isplate određuje kolektivni ugovor ili pravilnik o radu. Važno je da je radnik jubilej navršio i da je u trenutku isplate u radnom odnosu.