Plaća li se porez na kamatu na štednju u Revolutu i stranoj banci?

Da. Kamata na štednju u Revolutu ili bilo kojoj stranoj banci oporeziva je u Hrvatskoj po istoj stopi kao u domaćoj banci: 12 posto, bez prireza. Razlika je samo u tome tko porez obračunava. Domaća banka ga obustavi sama pri isplati (Zakon o porezu na dohodak, čl. 70. st. 1.), a za kamatu iz inozemstva obveza je na vama.

Ako strana banka ne zadržava porez, sami ga obračunavate, uplaćujete i predajete JOPPD u roku od 30 dana od primitka (čl. 81. st. 1.). Ako porez zadržava inozemna država, kao Litva kod Revoluta, tijekom godine u Hrvatskoj ne plaćate ništa, ali to javljate u 8 dana, a do 31. siječnja prijavljujete kamatu i strani porez.

Što se oporezuje, a što ne#

Članak 65. među dohotke od kapitala ubraja "primitke od kamata na štednju u eurima i deviznu štednju (po viđenju, oročenu ili rentnu štednju)" i ne razlikuje domaću i stranu banku. Rezident se oporezuje za dohodak ostvaren "u tuzemstvu i u inozemstvu" (čl. 6. st. 1.).

Iznimka je mala kamata. Dohodak nisu kamate na pozitivno stanje računa za plaćanje i kamate "po osnovi pologa i štednje po viđenju" ostvarene od banaka i drugih financijskih institucija, ako "iznose najviše do 0,5% godišnje" (čl. 65. st. 2. toč. 3.). Ni ta odredba ne traži da je banka domaća. Revolutov Instant Access Savings je prema uvjetima same banke "demand deposit account", dakle štednja po viđenju, pa bi kamata od 0,5 posto ili manje na njemu bila izvan poreza. Na oročenu štednju ta iznimka ne vrijedi, ma kolika kamata bila. Razliku između dviju vrsta štednje objašnjava tekst o oročenoj štednji.

Zašto negdje piše 10 posto: HPB u obavijesti klijentima navodi 12 posto od 2015., 10 posto od 2021. i opet 12 posto od 1. 1. 2024., kada je ukinut i prirez.

Domaća banka, strana banka bez poreza, strana banka s porezom#

U kojem ste retku, piše na godišnjem izvatku banke: je li uz bruto kamatu iskazan zadržani porez (withholding tax). Ako nije, obveza je cijela vaša.

Revolut: hrvatski IBAN, litavski porez#

Revolut posluje kao Revolut Bank UAB, banka s licencijom u Litvi. Lider je 25. 3. 2026. pisao o uvođenju lokalnog IBAN-a, uz koji plaća stiže izravno u aplikaciju, ali hrvatski IBAN ne mijenja isplatitelja kamate. Što IBAN zapravo označava, piše u tekstu o IBAN-u i SEPA plaćanjima.

Revolutovi uvjeti promocije za korisnike s poreznom rezidentnošću u Hrvatskoj (4. 3. do 31. 8. 2026.) navode kamatu od 2,48 posto godišnje bruto, odnosno 2,10 posto "net of Lithuanian non-resident tax". Omjer 2,10 / 2,48 znači da je zadržano oko 15 posto kamate. Taj postotak je naš izračun iz dvije Revolutove stope, a ne broj koji Revolut navodi. Stvarno zadržani iznos za svoju godinu pročitajte na godišnjem izvatku računa za štednju.

Ovdje nastaje problem koji upute preskaču. Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i Litve (NN MU 3/2001, čl. 11. st. 2.) dopušta Litvi da kamatu rezidenta Hrvatske oporezuje s najviše 10 posto bruto iznosa. Pravilnik o porezu na dohodak (čl. 84. st. 4.) propisuje da se porez plaćen iznad iznosa iz ugovora uračunava "samo [...] u iznosu u kojem je trebao biti plaćen". Hrvatska vam dakle priznaje 10 posto, a ne 15. Razliku do 12 posto plaćate ovdje, a višak plaćen u Litvi hrvatska prijava ne vraća.

Primjer: 10.000 EUR uz 2 posto#

Pretpostavke: cijela godina, kamata 2 posto godišnje, iznos u eurima, pa tečaj ne igra ulogu. Za štednju u dolarima ili drugoj valuti svaki primitak preračunavate po srednjem tečaju HNB-a na dan isplate (čl. 12. st. 8.).

Neto stopa je 1,76 odnosno 1,66 posto. Ponude uspoređujte po neto stopi nakon inflacije, kako pokazuje tekst o realnom prinosu štednje. Kako ta razlika raste kroz godine, izračunat ćete u kalkulatoru složene kamate.

Strani porez veći od hrvatskog nikad ne stvara povrat: uračunava se "najviše do iznosa poreza [...] koji bi platio u tuzemstvu" (Pravilnik, čl. 88. st. 1.).

Rok 8 ili 30 dana: odakle zabuna#

TEB je 2014. i 2016. pisao da rezident "mora sam podnijeti Obrazac JOPPD Poreznoj upravi u roku od 8 dana od dana naplate primitka". Ti tekstovi su pisani po zakonu koji je vrijedio do kraja 2016. Današnji zakon, NN 115/16 s izmjenama, propisuje da porez obračunavate i uplaćujete "u roku od 30 dana od dana primitka" i da u istom roku dostavljate izvješće (čl. 81. st. 1.). Tetka u uputi iz siječnja 2025. navodi isto pravilo od 30 dana.

Osam dana nije nestalo, nego vrijedi za druge dvije stvari:

1. Prijava u registar. Tko "počinje ostvarivati dohodak izravno iz inozemstva" prijavljuje to u 8 dana (čl. 83. st. 1.). Članak 87. tu izričito navodi dohodak "kapitala i drugog dohotka iz inozemstva".
2. INO-IZJAVA. Kad se porez plaća u inozemstvu tijekom godine, o tome izvještavate Poreznu upravu "u roku od osam dana od dana ostvarenog prvog primitka u tekućoj godini" (čl. 81. st. 3.). Izjava se ne podnosi za dohodak za koji predajete JOPPD (Pravilnik, čl. 89. st. 4.), pa se ta dva puta međusobno isključuju.

Za dnevnu ili mjesečnu kamatu postoji olakšica. Ako porez od istog isplatitelja u jednom mjesecu ne prelazi 15 EUR, uplaćujete ga i predajete JOPPD do zadnjeg dana idućeg mjeseca (Pravilnik, čl. 84. st. 9.). U primjeru sa 200 EUR godišnje mjesečni porez je oko 2 EUR, pa je jedan JOPPD mjesečno dovoljan. Prag od 15 EUR poreza odgovara 125 EUR kamate u mjesecu.

Redci JOPPD-a za kamatu bez stranog poreza#

Oznake su iz priloga obrasca Porezne uprave i iz članka 81. Pravilnika:

Oznaka 1003, koju tekst o JOPPD-u za dionice kod stranog brokera koristi za kapitalnu dobit, za kamatu je pogrešna: kamate imaju vlastiti raspon, 1101 do 1104.

Kad je porez plaćen vani: INO-DOH i potvrda#

Tko je predao INO-IZJAVU, do 31. siječnja dostavlja podatke o kamati i plaćenom stranom porezu za prethodnu godinu (čl. 81. st. 4.), na Obrascu INO-DOH (Pravilnik, čl. 84. st. 5.). Ako do tada nemate podatak o stranom porezu, javite to Poreznoj upravi i dostavite ga najkasnije do 30. studenoga. Razliku plaćate "u roku od 15 dana od dana dostave rješenja" (čl. 81. st. 6.).

Strani porez uračunava se "samo na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu" (čl. 80. st. 3.), ili službene informacije dobivene razmjenom podataka (Pravilnik, čl. 84. st. 10.). Godišnji porezni izvadak banke spremite odmah kad izađe. Isti dokument treba i kod stranih dividendi, o kojima piše tekst o porezu na kapitalnu dobit i kamate.

Kad ova pravila ne vrijede#

• Niste hrvatski porezni rezident. Sve gore vrijedi za rezidente. Tko većinu godine živi vani, prvo provjerava rezidentnost u tekstu o radu u inozemstvu.
• Kamata na obveznice. Kamate na obveznice "neovisno o izdavatelju" nisu dohodak (čl. 65. st. 2. toč. 4.).
• Druga država, drugi ugovor. Gornja granica od 10 posto je iz ugovora s Litvom. Za banku u drugoj državi stopu za kamatu pročitajte u tablici ugovora Porezne uprave.
• Sigurnost novca. Porezni tretman ne govori ništa o tome tko jamči depozit u stranoj banci. To je posebno pitanje, opisano u tekstu o osiguranju depozita.

Česta pitanja#

Zadržava li Revolut hrvatski porez na kamatu?#

Ne. Revolutovi uvjeti promocije za korisnike iz Hrvatske iz 2026. kamatu iskazuju kao bruto i kao neto "od litavskog poreza za nerezidente", što odgovara zadržavanju od oko 15 posto. Hrvatski porez nitko ne obračunava umjesto vas. Hrvatska priznaje najviše 10 posto litavskog poreza, pa razliku do 12 posto plaćate po rješenju nakon Obrasca INO-DOH.

Moram li prijaviti kamatu iz strane banke ako je mala?#

Ovisi o stopi, ne o iznosu. Kamata do 0,5 posto godišnje na štednju po viđenju ili stanje računa nije dohodak. Iznad toga oporeziva je svaka kamata, i od 1 EUR, jer zakon nema prag iznosa. Olakšan je samo rok: do 15 EUR poreza mjesečno od istog isplatitelja uplaćujete do kraja idućeg mjeseca.

U kojem roku se plaća porez na kamatu iz inozemstva, 8 ili 30 dana?#

U 30 dana od primitka, uz JOPPD u istom roku (čl. 81. st. 1.). Osam dana vrijedi za prijavu početka ostvarivanja dohotka iz inozemstva u registar (čl. 83. st. 1.) i za INO-IZJAVU kad se porez plaća u inozemstvu (čl. 81. st. 3.). Upute s osam dana za JOPPD pisane su prije zakona koji vrijedi od 2017.

Koju oznaku stjecatelja upisujem na JOPPD za kamatu iz inozemstva?#

Oznaku 1103, uz oznaku primitka 1004 za kamate na štednju. Oznaka 1003 služi za ostali dohodak od kapitala iz inozemstva, primjerice kapitalne dobitke. Vrsta izvješća je 8, a oznaka podnositelja 4. Porez od 12 posto upisuje se u stupac 14.1., a stupac za prirez ostaje na nuli.