SEPA plaćanje u Srbiju i Crnu Goru: koliko košta iz Hrvatske

Iz hrvatske banke euro nalog u Srbiju ili Crnu Goru i dalje se naplaćuje kao međunarodno plaćanje, a ne po cijeni za EU. Online to je 3,98 EUR u Zagrebačkoj banci i PBZ-u te 10 EUR u HPB-u. Isti nalog u Sloveniju stoji 0,35 EUR u Zabi i HPB-u, odnosno 0,33 EUR u PBZ-u.

Ulazak Srbije i Crne Gore u SEPA-u nije promijenio hrvatski cjenik. Promijenio je put novca i stranu primatelja: iznos stiže cijeli, najkasnije sljedeći radni dan, a banke primatelja naplaćuju manje. Bosna i Hercegovina nije u SEPA-i. Zahtjev je podnijela u kolovozu (avgustu) 2026., pa euro u BiH i dalje putuje kao klasična doznaka.

Što je SEPA, a što prekogranično plaćanje#

SEPA (Single Euro Payments Area, jedinstveno područje plaćanja u eurima) skup je zajedničkih shema za prijenos eura. Njima upravlja Europsko vijeće za plaćanja (European Payments Council, EPC). U SEPA-u ulaze sve članice EU i još četrnaest država i područja. Među njima su Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Crna Gora i Srbija. Kako SEPA nalog izgleda i što znači IBAN, objasnili smo u tekstu o IBAN-u, SWIFT-u i SEPA-i.

Za cijenu naloga SEPA nije presudna. Presudno je gdje se nalazi banka primatelja. Zakon o platnom prometu (NN 66/2018, čl. 3.) razlikuje tri vrste plaćanja:

• nacionalna platna transakcija: obje banke su u Hrvatskoj,
• prekogranična: jedna banka je u Hrvatskoj, a druga "u drugoj državi članici", dakle u EU ili Europskom gospodarskom prostoru,
• međunarodna: jedna banka je u Hrvatskoj, a druga "u trećoj državi", a treća država je "svaka država koja nije država članica".

Srbija i Crna Gora nisu članice EU ni EGP-a. Nalog u Beograd ili Podgorici zato je međunarodan, iako putuje SEPA shemom.

Zašto pravilo o jednakoj naknadi ne pokriva Srbiju#

Uredba (EU) 2021/1230 traži da naknada za prekogranično plaćanje u eurima bude jednaka naknadi za "odgovarajuća nacionalna plaćanja" (čl. 3. st. 1.). Prekogranično plaćanje Uredba definira kao plaćanje pri kojem su dvije banke "u različitim državama članicama" (čl. 2.). Pravila uređuje "u Uniji" (čl. 1.).

Zbog toga na internetu kruže dva odgovora. Prvi kaže: Srbija je u SEPA-i, pa nalog košta kao domaći. Drugi kaže: Srbija nije u EU, pa vrijedi devizni cjenik. Za pošiljatelja iz Hrvatske točan je drugi. Prvi odgovor nastaje iz srpskih vijesti. One opisuju što plaćaju klijenti srpskih banaka, a ne klijenti hrvatskih.

Banke to pišu i u vlastitim cjenicima. Zagrebačka banka u napomeni uz stavak B1.11. kaže da je međunarodna transakcija ona kod koje se druga banka "nalazi u trećoj državi (države koje nisu članice EU i EEA)". PBZ cijene dijeli na nalog "na račun u državi članici" i nalog "na račun u trećoj državi". Kriterij je dakle država, a ne shema kojom nalog putuje.

Koliko naplaćuju Zaba, PBZ i HPB#

Ovo su naknade iz dokumenata koje banke objavljuju kao važeće na dan 13. 11. 2026. Riječ je o nalogu u eurima uz opciju SHA. Kod nje svaka strana plaća svoju banku (Zaba je naziva SHAR).

Za usporedbu, domaći nalog na račun u drugoj banci u PBZ-u online stoji 0,33 EUR, isto kao nalog u EU. Upravo to traži Uredba 2021/1230.

Tri stvari iz cjenika nisu očite:

1. Paketi ne pomažu. Zaba korisnike Lepeze mogućnosti, paketa usluga i Paket računa oslobađa naknade za prekogranični euro nalog. Oslobođenje je vezano uz stavke prekograničnih plaćanja, pa nalog u Srbiju ili Crnu Goru i dalje stoji 3,98 EUR.
2. Opcija OUR je znatno skuplja. Kod nje pošiljatelj plaća sve troškove. U Zabi online to je 0,50 % iznosa, najmanje 11,95 i najviše 59,73 EUR (opcija DEBT). U PBZ-u "OUR all inclusive" online stoji 14 EUR.
3. Instant nalog traži obje strane. Zaba piše da za međunarodno instant plaćanje i banka platitelja i banka primatelja moraju sudjelovati u shemi SCT Inst.

Cjenik banke koju ovdje ne navodimo čitajte na isti način. U dokumentu o naknadama tražite red "kreditni transfer u inozemstvo u eurima" i pogledajte piše li uz njega "država članica" ili "treća država". Kako se taj dokument čita, objašnjava tekst o naknadama banaka.

Primjer: 300 EUR mjesečno mami u Novi Sad#

Uzmimo da Ana živi u Zagrebu i ima račun u Zagrebačkoj banci. Majci u Novom Sadu svakog mjeseca šalje 300 EUR na devizni račun u Banci Poštanska štedionica. Nalog zadaje u aplikaciji, uz opciju SHA.

• Zaba joj po nalogu naplaćuje 3,98 EUR, jer je banka primatelja u trećoj državi.
• Poštanska štedionica prema cjeniku koji je objavio 021.rs za priljev SEPA-om ne naplaćuje ništa.
• Majka dobiva svih 300 EUR. Pravila SEPA sheme traže da banka primatelja odobri puni iznos. Smije odbiti samo vlastitu naknadu, i to ako se s klijentom tako dogovorila.

Kroz godinu Ana plaća 12 × 3,98 = 47,76 EUR. Da sestri u Ljubljani šalje isti iznos, platila bi 12 × 0,35 = 4,20 EUR, a uz Zabin paket ništa. Razlika od 43,56 EUR godišnje nije velika, ali kroz deset godina štednje naraste više nego što se čini, kako pokazuje kalkulator složene kamate.

Promijenimo dvije pretpostavke. Ako Ana šalje iz HPB-a, plaća 12 × 10 = 120 EUR godišnje. Ako majka ima račun u OTP banci Srbija, ta banka za priljev iznad 2.400 dinara naplaćuje 650 dinara po doznaci. Tada naknadu plaća i majka, svaki mjesec.

Što plaća primatelj u Srbiji i Crnoj Gori#

Kod opcije SHA banka primatelja naplaćuje svoju naknadu. Za Srbiju je ona različita od banke do banke. Za Crnu Goru propisan je strop.

Srbija. Srbija je u geografskom području SEPA-e od svibnja (maja) 2025. Plaćanja su počela 5. 5. 2026. u svih 18 poslovnih banaka, a shema je SEPA Credit Transfer, samo u eurima. Naknade za priljev, prema cjenicima koje je 5. 5. 2026. objavio 021.rs:

Za Raiffeisen banku izvor navodi besplatan priljev samo za poslovne klijente, pa je u tablici nema.

Crna Gora. Crna Gora je u SEPA-u ušla u listopadu (oktobru) 2025. Centralna banka Crne Gore od 6. 10. 2025. ograničila je naknade svim bankama. Za priljev SEPA-om banka smije naplatiti najviše 1,99 EUR do 20.000 EUR i 25 EUR iznad toga. Na primjeru od 300 EUR to znači najviše 3,98 EUR u Zabi i najviše 1,99 EUR u banci primatelja.

Novac u suprotnom smjeru: iz Srbije ili Crne Gore u Hrvatsku#

Kad roditelj iz Novog Sada šalje euro djetetu u Zagreb, plaćaju obje strane:

• Banka u Srbiji naplaćuje slanje po svom cjeniku iz tablice gore, na primjer 1.000 dinara u Poštanskoj štedionici. Prema tportalu, srpske banke za SEPA nalog uzimaju oko 0,4 % iznosa, najmanje oko 5 i najviše oko 34 EUR. Za SWIFT su uzimale 0,7 %, najmanje oko 25 EUR.
• Banka u Hrvatskoj naplaćuje priljev. Zaba i PBZ za međunarodni priljev, i u eurima, naplaćuju 1,00 EUR po doznaci. Priljev iz EU u eurima kod njih je besplatan. HPB-ov dokument zasebnu stavku za međunarodni priljev u eurima ne navodi.

Iz Crne Gore pošiljatelj elektronički plaća najviše 1,99 EUR do 20.000 EUR, a u poslovnici najviše 3,99 EUR. Ako primate novac iz regije na račun otvoren u Hrvatskoj, kako se do takvog računa dolazi piše u tekstu o računu u Hrvatskoj za nerezidente.

Zašto Bosna i Hercegovina nije u SEPA-i#

BiH je prije zahtjeva morala donijeti nove zakone o platnim uslugama u oba entiteta. Republika Srpska ih je donijela ranije, a Federacija BiH krajem srpnja (jula) 2026. Centralna banka BiH formalno je podnijela zahtjev 6. 8. 2026. O njemu odlučuje Europsko vijeće za plaćanja. Prema priopćenju Centralne banke, prve SEPA transakcije mogle bi početi najranije šest mjeseci nakon što zemlja bude primljena.

Do tada euro nalog iz Hrvatske u BiH ide kao klasična međunarodna doznaka. Hrvatska banka naplaćuje istu međunarodnu naknadu kao za Srbiju: 3,98 EUR online u Zabi i PBZ-u, 10 EUR u HPB-u. Razlika je u putu. Izvan SEPA-e nalog može proći kroz posredničke banke. HPB u svom dokumentu upozorava da iznos priljeva iz inozemstva "može biti umanjen za trošak inozemne banke", ovisno o opciji troška. Koliko tako može nestati usput, pokazuje primjer u tekstu o IBAN-u, SWIFT-u i SEPA-i.

Pregled po zemlji primatelja#

Kad ovaj tekst ne vrijedi#

Iznosi vrijede za fizičke osobe, za nalog u eurima i za tri navedena dokumenta o naknadama. Tvrtke i obrtnici imaju druge cjenike. Nalog u dinarima, konvertibilnim markama ili drugoj valuti ne ide SEPA-om nego SWIFT-om, uz naknadu za valutu i tečajnu razliku. Srpske naknade su iz cjenika objavljenih 5. 5. 2026. i banke ih mogu mijenjati. Prije prve doznake provjerite cjenik banke primatelja. Ako banka u Hrvatskoj promijeni tarifu, vrijedi dokument koji vam pokaže na dan naloga. Tekst ne obuhvaća digitalne banke poput Revoluta. O njima više piše u tekstu o digitalnim bankama.

Česta pitanja#

Je li plaćanje u Srbiju iz Hrvatske sada jeftinije zbog SEPA-e?#

Za pošiljatelja u Hrvatskoj nije. Zaba, PBZ i HPB nalog u Srbiju i dalje naplaćuju kao međunarodni: 3,98 EUR online u Zabi i PBZ-u, 10 EUR u HPB-u. Jeftinije je postalo na srpskoj strani. Primatelj dobiva puni iznos, a neke srpske banke, poput Poštanske štedionice i UniCredita, za SEPA priljev ne naplaćuju ništa.

Vrijedi li Uredba o jednakoj naknadi za Crnu Goru, jer koristi euro?#

Ne. Uredba (EU) 2021/1230 pokriva plaćanja između država članica. Crna Gora koristi euro, ali nije članica EU ni EGP-a. Po Zakonu o platnom prometu ona je treća država, pa hrvatske banke nalog onamo tarifiraju kao međunarodni. Crnogorski strop od 1,99 EUR veže samo crnogorske banke.

Koliko dugo putuje euro iz Hrvatske u Srbiju?#

Po pravilima SEPA sheme novac mora stići banci primatelja najkasnije sljedeći radni dan nakon primitka naloga. Instant nalog moguć je samo ako i banka primatelja sudjeluje u instant shemi. Kako rade rokovi i dnevni ciklusi, objašnjava tekst o instant plaćanjima.

Mogu li izbjeći naknadu ako šaljem u Srbiju na euro račun?#

Ne kod tri provjerene banke. Naknada ovisi o državi u kojoj je banka primatelja, a ne o valuti računa. Možete je smanjiti tako da nalog zadate online, a ne u poslovnici. U Zabi to je 3,98 umjesto 11,95 EUR.

Kada će BiH ući u SEPA-u?#

Datum nije poznat. Centralna banka BiH podnijela je zahtjev 6. 8. 2026., a o prijemu odlučuje Europsko vijeće za plaćanja. Prema Centralnoj banci, prve SEPA transakcije mogle bi početi najranije šest mjeseci nakon prijema. Do tada euro u BiH putuje kao međunarodna doznaka, s mogućim troškovima posredničkih banaka.

Treba li novac poslan nalogom u Srbiju prijaviti na granici?#

Ne. Novac na računu ne prelazi granicu, pa se carini ne prijavljuje. Gotovinu od 10.000 EUR naviše morate prijaviti. Pravila za svaku zemlju regije opisana su u tekstu o gotovini preko granice.